Objavljena studija A. Mišetić, G.-M. Miletića i S. Ursić VITALNI GRADOVI


U Biblioteci Centra za urbane i ruralne studije Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar objavljena je kao 3. knjiga studija dr. sc. Anke Mišetić, dr. sc. Gerana-Marka Miletića i Sare Ursić pod naslovom VITALNI GRADOVI – Pogled iz perspektive stručnjaka u gradskim upravama. Studija je nastala u sklopu projekta “Socijalna održivost i procesi urbane transformacije u hrvatskim gradovima”

nasl “… studija nema cilj dati konačne odgovore na razvojne probleme hrvatskih gradova, nego otvoriti neku vrstu dijaloga među sudionicima procesa urbanih transformacija, vodeći se pritom idejom o gradu koji živi i mijenja se, o gradu koji se stalno iznova oblikuje, revitalizira i regenerira kao rezultat zajedničkih napora i interakcije različitih socijalnih sudionika…” – Iz Zaključka

Anka MIŠETIĆ, Geran-Marko MILETIĆ i Sara URŠIĆ
VITALNI GRADOVI – Pogled iz perspektive stručnjaka u gradskim upravama
Biblioteka Centra za urbane i ruralne studije – Knjiga treća
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Zagreb, 2012. – Str. 148.
ISBN 978-953-6666-95-9

Omot / Impresum / Sadržaj / O autorima / Puni tekst knjige

 

Sadržaj

Omot / Impresum / Sadržaj

PREDGOVOR ILI ZAŠTO GOVORITI O “VITALNIM GRADOVIMA”?
UVOD
O ISTRAŽIVANJU
O ISPITANICIMA
REZULTATI ISTRAŽIVANJA
Opće prilike u gradu
Prostorni otisak urbane transformacije
Promjene u gradskoj jezgri
Komunalna opremljenost grada
Socijalni problemi u gradu
Stanje urbanog okoliša
Kvaliteta života – subjektivna procjena
Perspektiva gradskog gospodarstva
Okvir za razvoj grada
Socijalna održivost
ZAKLJUČAK
LITERATURA
PRILOZI
Sumarni tablični pregled rezultata
Usporedni tablični pregled rezultata za tri kategorije gradova
BILJEŠKE O AUTORIMA
>>> Puni tekst knjige

Iz Predgovora

Promatrajući stare gradske jezgre i njihovu ljepotu koja je, unatoč nerijetkim situacijama propadanja i nebrige, još uvijek nedvojbena, pitamo se: je li moguće uspješno oživjeti staro “srce” grada? Već i samo pitanje nosi sa sobom neku vrstu obveze prema urbanoj baštini. Često i nove gradske četvrti u promatrača izazivaju slično pitanje: hoće li ovaj dio grada ikada zaživjeti? Obveza koju prepoznajemo u ovom pitanju odnosi se na dobro planiranje i razvijanje onoga što sami, kao suvremenici, u gradu stvaramo. Korijen obaju pitanja, kao i naših želja povezanih s načinom na koji se gradovi razvijaju, možemo tražiti u ideji da grad ima onoliko smisla koliko je živ i koliko može i hoće poticati život. Pojam vitalnoga grada danas susrećemo kroz različite projekte europskih urbanih politika (vital cities), ali on je već dugo prisutan u stručnom diskursu, ponajprije kroz pojam revitalizacije, kojim se nastoji gradskim strukturama vratiti (izgubljena) vitalnost. Na tom tragu, iz riječi koja označuje proces apostrofiramo korijen da bismo označili poželjno stanje, cilj kojemu teži uspješna transformacija grada. No “biti vitalan” za grad ne znači samo stvaranje djelotvornog odnosa prema prošlome i stalnu obnovu onoga što smo naslijedili iz prošlih razdoblja već i sposobnost grada za organizacijom života sada i ovdje, što je pretpostavka uspješna razvoja. Te dvije zadaće, od kojih se jedna brine o “starome”, a druga o “novome” što nastaje u gradu, ne odnose se samo na fizičku već i na socijalnu strukturu: uključuju živu zajednicu, način života, ideje i vrijednosti, socijalni identitet, tradiciju i vanjske (danas globalne) utjecaje. Stoga sve češće govorimo o “socijalno održivom” razvitku grada, konceptu koji povezuje uspješne fizičke i socijalne transformacije urbanih sredina. Riječ je o kompleksnoj, multidisciplinarnoj (transdisciplinarnoj) zadaći koja uključuje znanja i aspiracije različitih socijalnih aktera. Drugim riječima, poželjan rezultat urbane transformacije bio bi vitalan grad, grad koji omogućuje kvalitetan život sada, ali i grad koji je sposoban revitalizirati strukture naslijeđene iz prošlosti. Raspravu o urbanim transformacijama hrvatskih gradova započinjemo ovom knjigom, s nadom da ćemo je što skorije upotpuniti serijom sličnih publikacija na temelju istraživanja u koja ćemo uključiti i drugi važne aktere razvoja grada: civilni sektor, neovisne stručnjake, gospodarstvenike… Željeli bismo, koliko je više moguće, kroz sociološku analizu doprinijeti ostvarenju cilja ‒ da hrvatski gradovi u što većoj mjeri postanu vitalni gradovi, da ostvare svoj potencijal, revitaliziraju “zatečene” fizičke i socijalne strukture i uspješno generiraju nove. Ili, doslovno rečeno, u punom značenju riječi “vitalan” ‒ da budu gradovi “koji su puni života, životne snage, otporni i životvorni” (Hrvatski jezični portal).

>>> CENTAR ZA URBANE I RURALNE STUDIJE

 

Također provjeri

ELABORAT: Prvi svjetski rat u kulturi sjećanja. Zaboravljena baština

U Biblioteci Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar ELABORATI objavljeno je Izvješće 2020.-2023. Ljiljane Dobrovšak i… Pročitaj više o ELABORAT: Prvi svjetski rat u kulturi sjećanja. Zaboravljena baština