U trideset godina izgradili smo se kao najveći javni institut u području društvenih znanosti

Virovitički list u broju od 13. svibnja 2021. objavljuje razgovor s prof. dr. sc. Željkom Holjevcem, ravnateljem Instituta Ivo Pilar, pod naslovom „U trideset godina izgradili smo se kao najveći javni institut u području društvenih znanosti u Hrvatskoj“

INTERVJU S PROF. DR. SC. ŽELJKOM HOLJEVCEM, RAVNATELJEM INSTITUTA IVO PILAR:
U trideset godina izgradili smo se kao najveći javni institut u području društvenih znanosti u Hrvatskoj

Institut je to u kojem rade psiholozi, sociolozi, povjesničari i ostali znanstvenici i u kojem se njeguje specifičan multidisciplinarni pristup istraživanjima raznolikih društvenih i humanističkih fenomena. Proizvedeno znanje kojim se participira u europskom istraživačkom prostoru i kojim se pripomaže razvojnim procesima u Hrvatskoj na nacionalnoj i područnoj razini misija je Pilara od osnutka do danas.

Osnivanje Područnog centra Instituta Ivo Pilar u Virovitici koji će djelovati u Centru kulture i okupljati znanstvenike sa šireg područja Virovitice i okolice bio je povod za intervju s ravnateljem Instituta Ivo Pilar, prof. dr. sc. Željkom Holjevcem. Institut ove godine obilježava 30 godina postojanja stoga smo s ravnateljem razgovarali o važnosti Instituta u Hrvatskoj, značaju područnih centara te ulozi i percipiranju znanosti i znanstvenika u društvenoj zajednici.

– Institut dr. Ivo Pilar ove godine slavi 30 godina postojanja i danas je središnja hrvatska znanstvenoistraživačka ustanova u području društvenih znanosti. Pružite nam kratak osvrt na ovih 30 godina postojanja.

Institut Pilar, osnovan 26. studenoga 1991. i nazvan po hrvatskom pravniku, publicistu širokih interesa i geopolitičaru dr. Ivi Pilaru, slavi ove godine 30 godina postojanja i rada. Sa stotinjak zaposlenika u administrativnom središtu u Zagrebu i područnim centrima u Dubrovniku, Gospiću, Osijeku, Puli, Splitu, Varaždinu, Visu i Vukovaru Institut Pilar je danas najveći javni institut u području društvenih znanosti u našoj zemlji. Institut je to u kojem rade psiholozi, sociolozi, povjesničari i ostali znanstvenici i u kojem se njeguje specifičan multidisciplinarni pristup istraživanjima raznolikih društvenih i humanističkih fenomena. Proizvedeno znanje kojim se participira u europskom istraživačkom prostoru i kojim se pripomaže razvojnim procesima u Hrvatskoj na nacionalnoj i područnoj razini misija je Pilara od osnutka do danas. Unutar nakladničke djelatnosti Instituta ističu se Društvena istraživanja, časopis koji se referira u važnim međunarodnim bibliografskim bazama, a znanstvenici objavljuju i u ostalim vrsnim časopisima u Hrvatskoj i svijetu. Projektni tim iz Instituta sudjeluje u Znanstvenom centru izvrsnosti za školsku efektivnost i menadžment koji se vodi pri Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a s Institutom surađuju mnogi eminentni stručnjaci iz domaće i inozemne akademske zajednice. Tako je npr. mediteranska konferencija na Visu, održana prošle godine po treći put u suradnji Pilara i Sveučilišta Vern, privukla pozornost znanstvenika s gotovo svih kontinenata.

– Institut je poznat po svojoj multidisciplinarnosti i po tome što predstavlja izvrsnu bazu na kojoj stasaju novi, mladi znanstvenici. Koji je značaj područnih centara po tom pitanju?

Uz adekvatno pozicioniranje u nacionalnom i međunarodnom kontekstu, istraživanje lokalnih društava u Hrvatskoj i suradnja s lokalnim zajednicama na popisu je temeljnih intencija Instituta Pilar. Stoga Institut gradi i razvija mrežni model vlastite organizacije s više područnih centara. Trenutno ih imamo osam. Nedavno je otvoren Područni centar u Visu, što je iskorak za Institut jer se time stvara organizacijska pretpostavka da taj centar izraste u jedno od europskih središta mediteranistike, a omogućava se razvoj i ostalih predviđenih aktivnosti. Iskorak je to i za Vis jer to znači dolazak znanstvene institucije na jedan otok i poticanje razvoja znanosti na otoku, a što se na konkretan način uklapa i u priču o održivosti naših otoka. Razvoj područnih centara Instituta jedan je od ciljeva zacrtanih Strategijom Instituta za razdoblje 2020.-2025. kojom se predviđa osnaživanje mreže područnih centara, poticanje projektne aktivnosti na realizaciji tema značajnih za lokalni, regionalni i međunarodni kontekst, davanje znanstvenog doprinosa kreiranju politika lokalnog i regionalnog razvoja kao i poticanje transfera znanstvenoistraživačkih spoznaja s pratećom diseminacijom rezultata empirijskih i drugih istraživanja i popularizacijom znanosti na lokalnoj razini. U međuvremenu je Znanstveno vijeće pokrenulo postupak osnivanja područnog centra i u Virovitici, izlazeći na taj način u susret želji Grada Virovitice i Virovitičko-podravske županije da i taj dio naše domovine dobije znanstvenu potporu svojem razvojnom putu u hodu prema budućnosti koja je pred nama.

– Kako ostvarujete znanstvenu djelatnost Instituta i kako ocjenjujete važnost suradnje s lokalnim i regionalnim samoupravama?

Od osnutka 1991. do danas Institut Pilar je primjenom suvremene znanstvene metodologije i visokih etičkih standarda u multidisciplinarnoj i interdisciplinarnoj znanstvenoistraživačkoj djelatnosti dolazio do znanstveno potkrijepljenih i provjerljivih činjenica, čime je pripomagao razvojnim procesima u Republici Hrvatskoj. Programsko usmjerenje, u okviru kojega Institut razvija posebne znanstvene projekte, ima tri korijena: znanstveni interes znanstvenika, javni interes za obradu pojedinih tema ili pitanja i poslovni interes Instituta. Tragom tih parametara znanstvena djelatnost Instituta ostvaruje se radom na znanstvenim projektima, organiziranjem znanstvenih skupova i sudjelovanjem na njima te ostalim znanstvenim i stručnim aktivnostima. Baštinjeni temeljni orijentiri Instituta Pilar su: proizvodnja javnoga znanja u hrvatskom društvu o hrvatskom društvu u službi javnoga interesa, očuvanje nacionalnoga i kulturnoga identiteta, „proizvodnja” znanstvenika, osposobljavanje mladih za znanstveni rad, multidisciplinarni pristup znanstvenoj praksi i istraživanjima, istraživanje lokalnih društava i suradnja s lokalnim zajednicama, usmjerenost na funkcionalnu primjenu znanja, autonomna nakladnička djelatnost i slično. Na nacionalnoj i međunarodnoj razini prepoznati su znanstveni ugled i kompetitivne prednosti Instituta kao što su diseminacija znanja, međunarodne mogućnosti za mlade istraživače i studente doktorskih studija, multidisciplinarnost u istraživanjima i uključenost u međunarodne istraživačke projekte. Uz sve to važna nam je i suradnja s lokalnim i regionalnim samoupravama jer se naša znanstvena djelatnost (projekti, znanstveni skupovi i ostale aktivnosti), popularizacija znanosti (predstavljanje knjiga, tiskovne konferencije, predstavljanje rezultata istraživanja i sl. i nastavna djelatnost (sudjelovanje znanstvenika u prijenosu znanja obrazovnom sustavu) na taj način može kvalitetno usmjeravati prema dobrobiti lokalnih i područnih zajednica.

– Samo ove godine Institut provodi pedesetak važnih projekata iz područja povijesti, sociologije, ekonomije, kulture, psihologije, a na nekima od njih surađujete i sa stručnjacima iz EU. Možete li ocijeniti kako se znanstvena zajednica danas cijeni u Hrvatskoj, koliko se cijeni njeno mišljenje i uvažavaju rezultati? Jesu li u zemljama Europske unije znanstvenici priznatiji? Ima li znanost danas važnost koja joj i pripada? Ako ne, možete li obrazložiti zašto je tomu tako?

Položaj svih znanosti u našem je društvu relativno nepovoljan jer su ulaganja u znanost niža od europskog prosjeka. Posebno su osjetljive društvene i humanističke znanosti, čijem profilu izmiče maksimiziranje dobrobiti koja je posredovana samo tržišnim mehanizmima i komercijalnim zakonitostima. Jedna od značajnih poteškoća povezana je već više godina s odlukama Vlade Republike Hrvatske i uputama resornog Ministarstva o traženju suglasnosti za radna mjesta na temelju koeficijenata oslobođenih predviđenim odlascima u mirovinu i o zabrani novoga zapošljavanja. Druga je povezana s prelaskom na novi način financiranja sustava znanosti i javnih instituta kojima se doznačuje dio financijskih sredstava, a ostatak treba biti definiran programskim ugovorom koji se posljednjih godina sklapa na godišnjoj razini i u tijeku godine na koju se takav programski ugovor odnosi. Zabrana novog zapošljavanja i nekonzistentna politika javnog financiranja znanosti otežavaju temeljna istraživanja i jasnije planiranje razvoja. Svemu tome pridružila se i činjenica da već godinu dana svi živimo u nekoj vrsti izvanrednog stanja zbog pandemije koronavirusa i posljedica potresa. Znanost još nema u našem društvu važnost kakvu bi trebala imati u zemlji znanja o kojoj se toliko govori, a mišljenja znanstvenika i rezultati znanstvene zajednice još krče put prema standardima Europske unije u smislu općeg priznavanja i korištenja javnog znanja u službi javnog dobra i napretka. Ali, trebamo svi zajedno raditi na tome da se tim standardima što više približimo jer je znanje preduvjet razvoja i boljitka.

– Jedna od zadaća Instituta je i popularizacija znanosti. Kako ju ostvarujete i kako je pandemija koronavirusa utjecala na mogućnost istraživanja i prezentaciju rezultata?

Javno djelovanje Instituta ne ostvaruje se samo radom na projektima, nego i organiziranjem konferencija, sudjelovanjem na njima i popularizacijom znanosti. Oboje se zbog pandemije koronavirusa dobrim dijelom odvijaju u online okruženju, a ono teško može zamijeniti živu riječ i neposrednu interakciju. Osim toga, potres jačine 5,4 stupnja po Richteru u Zagrebu u nedjeljno jutro 22. ožujka 2020. pogodio je i Institut Pilar koji se nalazi na Trgu Marka Marulića u zgradi staroj stotinjak godina. Procijenjena šteta samo za Institut iznosi blizu milijun kuna. Sreća u nesreći je da statika zgrade koja je proglašena privremeno neuporabljivom nije narušena. Tijekom proteklih godinu dana obavljeni su nužni sanacijski radovi, ali obnova će još potrajati. Druga sreća u nesreći je da je priroda rada u društvenim i humanističkim znanostima takva da je taj rad moguće obavljati i od kuće, a to je život zaposlenika učinilo donekle podnošljivim u situaciji u kojoj se potres dogodio u vrijeme globalne pandemije. Stoga nije došlo do značajnijeg pada dinamike znanstvenoistraživačkog rada, ali su zato mogućnosti prezentacije rezultata prilično otežane. Primjerice, Institut je prošle godine u suradnji s Hrvatskom maticom iseljenika objavio Leksikon hrvatskoga iseljeništva i manjina, koji su uredili dr. sc. Ljiljana Dobrovšak i bivši ravnatelj dr. sc. Vlado Sakić. To je prva takva publikacija u Hrvatskoj s ukupno 3464 natuknice na 1096 tiskanih stranica nastalih radom znanstvenika Instituta i vanjskih suradnika koji su tijekom proteklih 13 godina obradili ključne pojmove o hrvatskom iseljeništvu i manjinama u 45 zemalja na šest kontinenata. Leksikon je prošle jeseni predstavljen javnosti na promociji na kojoj je mogao sudjelovati ograničeni broj ljudi, dok su mnogi zainteresirani mogli jedino na daljinu pratiti promociju.

– Perspektive za budućnost kako vidite Institut u narednih 30 godina?

Neposredni su nam prioriteti multiplicirati projektnu aktivnost, znanstvenu produktivnost i međunarodnu suradnju, povećati nacionalnu i globalnu vidljivost kao i uključenost u europski istraživački prostor te razvijati područne centre od Dubrovnika do Vukovara, fokusirajući se na identitet, koheziju, održivost, mobilnost, inovacije i razvoj. Kao najveći hrvatski javni institut u području društvenih znanosti, Institut Pilar može i treba odgovarati na različite znanstvene izazove i provoditi ambiciozna istraživanja koja generiraju polivalentno znanje o društvenim i humanističkim fenomenima u službi javnog interesa na načine koji respektiraju nacionalni i kulturni identitet i koji koriste našem društvu. Ako je Institut u protekla tri desetljeća prevalio razvojni put osnivanja do izrastanja u središnju hrvatsku znanstvenoistraživačku ustanove u području društvenih znanosti, onda je cilj i zadaća nastaviti ga profilirati tako da se što više u nacionalnom, globalnom i lokalnom kontekstu prepoznaje kao akademska adresa na kojoj se izvode vrhunska istraživanja i na kojoj se inovacije ohrabruju i potiču.

Temeljne odrednice rada i djelovanja Instituta

Također provjeri

30 GODINA INSTITUTA PILAR

Godine 2021. Institut Pilar obilježava 30. obljetnicu osnutka. Tim povodom planiramo – među ostalim –… Pročitaj više o 30 GODINA INSTITUTA PILAR