U Institutu Pilar održana međunarodna konferencija o radnim migracijama iz Azije u Srednju i Istočnu Europu; Zagreb, 29. 10. 2026.
U Institutu Pilar održana je 29. listopada 2026. međunarodna znanstvena konferencija A New Migration Space? Transnational Perspectives on Labour Migration from Asia to Central and Eastern Europe posvećena suvremenim migracijskim procesima i rastućoj ulozi zemalja Srednje i Istočne Europe kao odredišta radnih migranata iz azijskih zemalja
Konferencija je okupila međunarodno priznate znanstvenike i stručnjake za migracije, predstavnike hrvatskih državnih institucija, međunarodnih organizacija, uključujući Svjetsku banku, te predstavnike poslodavaca, sindikata, medija i organizacija civilnoga društva. Među sudionicima bili su i predstavnici diplomatskih misija Indije, Njemačke i Španjolske te predstavnik filipinske vlade zadužen za pitanja radnih migracija. Na konferenciji su sudjelovali znanstvenici i istraživači iz Kazahstana, Šri Lanke, Slovenije, Slovačke, Filipina, Katara, Njemačke, Austrije, Rumunjske, Mađarske i Poljske, kao i domaći predstavnici sveučilišta i znanstvenih instituta.
Konferenciju su uvodnim govorima otvorili ravnatelj Instituta Pilar prof. dr. sc. Željko Holjevac i dr. sc. Norbert Eschborn, direktor Ureda Zaklade Konrad Adenauer za Hrvatsku i Sloveniju. Uvodna izlaganja održali su dr. sc. Caroline Hornstein Tomić iz Instituta Pilar i prof. dr. sc. Ulf Brunnbauer iz Leibnizova instituta za istraživanje Istočne i Jugoistočne Europe u Regensburgu, predstavivši širi kontekst demografskih promjena, nedostatka radne snage i novih migracijskih obrazaca u srednjoj i istočnoj Europi.
Prvi panel, CEE as an Emerging Dynamic Migration Space?, bio je posvećen transformaciji Srednje i Istočne Europe iz tradicionalno emigracijske regije u sve značajnije odredište međunarodnih radnih migracija. Kroz izlaganja istraživača iz Hrvatske, Rumunjske, Poljske i Mađarske razmotrene su sličnosti i razlike u migracijskim politikama, demografskim trendovima, potrebama tržišta rada i društvenim reakcijama na dolazak stranih radnika. Posebna pozornost posvećena je migracijama iz azijskih zemalja, ulozi poslodavaca i posredničkih agencija, institucionalnoj pripremljenosti te izazovima društvene integracije. Raspravljalo se i o odnosu političkih diskursa prema migracijama i stvarnih potreba nacionalnih gospodarstava. Panel je moderirao prof. dr. sc. Ulf Brunnbauer.
Drugi panel, Perspectives on Migration & Development in Sending and Receiving Countries – Aligned, or Far Apart?, usmjerio je raspravu na transnacionalnu dimenziju radnih migracija, odnosno odnose između zemalja podrijetla i zemalja odredišta migranata. Izlaganja su obuhvatila migracijske putanje radnika iz Azije, ulogu zemalja Perzijskog zaljeva, novčane doznake, međunarodne sustave zapošljavanja i priznavanja kvalifikacija te razvojne učinke migracija. Posebno se raspravljalo o interesima zemalja koje šalju i primaju radnike, zaštiti radničkih prava te mogućnostima uspostavljanja pravednijih i učinkovitijih sustava međunarodne mobilnosti. Panel je moderirala dr. sc. Caroline Hornstein Tomić.
Završni dio konferencije obilježio je okrugli stol How to Shape Migration Governance Transnationally? posvećen mogućnostima međunarodne suradnje u upravljanju radnim migracijama. U raspravi su sudjelovali Ivan Vidiš, državni tajnik Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike; odvjetnik Delmer Cruz, ataše za radna pitanja pri Uredu za filipinske radnike migrante; dr. sc. Mauro Testaverde iz Svjetske banke te Marko Pekčec iz tvrtke Manpower. Okrugli stol moderirala je Ana Budimir Župić.
U središtu rasprave bilo je pitanje kako Hrvatska, nakon ukidanja sustava godišnjih kvota za zapošljavanje stranih radnika 2021. godine, može unaprijediti upravljanje radnim migracijama bliskijom suradnjom sa zemljama njihova podrijetla. Ivan Vidiš istaknuo je razvoj bilateralne suradnje, uključujući postojeće aranžmane s Filipinima i nedavno potpisani memorandum o razumijevanju s Uzbekistanom. Također je najavio planirano proširenje smjernica za zapošljavanje filipinskih radnika, dosad usmjerenih na ugostiteljstvo i turizam, na dodatne gospodarske sektore.
Delmer Cruz istaknuo je važnost pouzdanih podataka o migracijskim kretanjima, napomenuvši da znatan dio filipinskih radnika u Hrvatsku dolazi iz drugih država, a ne izravno s Filipina. Mauro Testaverde usporedio je različite europske pristupe reguliranju radnih migracija, istaknuvši da se sustavi temeljeni na kvotama i oni prilagođeni potražnji na tržištu rada ne moraju međusobno isključivati, nego mogu djelovati usporedno. Marko Pekčec naglasio je potrebu za ciljanim integracijskim mjerama i jezičnom podrškom prilagođenom stvarnim potrebama radnika na radnom mjestu i u svakodnevnom životu. Rasprava je potaknula brojna pitanja i komentare sudionika konferencije.

Konferencija je omogućila razmjenu znanstvenih spoznaja i praktičnih iskustava o jednoj od najznačajnijih suvremenih društvenih i demografskih promjena u Srednjoj i Istočnoj Europi. Posebno je istaknuta važnost razumijevanja radnih migracija kao transnacionalnog procesa koji povezuje zemlje podrijetla i odredišta te zahtijeva suradnju znanstvene zajednice, javnih institucija, poslodavaca i drugih društvenih aktera.
Konferenciju su zajednički organizirali Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zaklada Konrad Adenauer – Ured za Hrvatsku i Sloveniju, Leibnizov institut za istraživanje Istočne i Jugoistočne Europe, ERSTE Foundation, THE CIVICS Innovation Hub i Znanje na djelu.








