Institut društvenih znanosti Ivo Pilar Pilar
Kao 60. knjiga Biblioteke Zbornici Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar objavljen je VELEBITSKI USTANAK. Zbornik radova. Knjigu su uredili Ante Bežen i Ivan Brlić a objavljena je u povodu 90. obljetnice Velebitskog ustanka. – Puni tekst knjige
Zbornik je rezultat projekta kojim je ostvarena potreba da se znanstveno objasni Velebitski ustanak, njegovi sudionici, organizacija, trajanje, odjeci i posljedice. No, on je i svojevrstan memento ličkim, podgorskim i ravnokotarskim seljacima koji su morali štošta pretrpjeti nakon pothvata skupine emigranata na Velebitu. – Uz 90. obljetnicu
VELEBITSKI USTANAK. Zbornik radova
Uredili Ante Bežen i Ivan Brlić
Biblioteka Zbornici. – Knjiga 60.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Zagreb – Gospić, 2023. – 292 str.
ISBN 978-953-8404-19-1
– Puni tekst knjige
– Predstavljanje knjige VELEBITSKI USTANAK – Zbornik radova; Gospić, 28. 4. 2023.
– Predstavljanje knjige VELEBITSKI USTANAK – Zbornik radova; Zagreb, 12. 6. 2023.
Sadržaj
Uz 90. obljetnicu Velebitskog ustanka
Mario Jareb: Ustanak ili diverzija? Velebitski (Lički) ustanak od zamisli i pripreme do izvedbe
Zlatko Begonja: Zadar i zadarski kraj u razdoblju prije Velebitskog ustanka i nakon njega
Hrvoje Čapo: Djelovanje represivnog aparata monarhističke Jugoslavije uoči i nakon napada u Brušanima 1932. godine
Mario Jareb: Uspješna diverzija ili neuspješan ustanak? Odjek brušanskog pothvata u medijima, publicistici i historiografiji
Tatjana Tomaić: Velebitski ustanak i talijanska diplomacija
Zdenko Kuftinec: Pitanje identiteta paloga velebićanina Stjepana Devčića
Ante Bežen: Interes za Velebitski ustanak i njegovo javno obilježavanje nakon 1990. godine
Sažetak zbornika
Životopisi autora
Imensko kazalo
Uz 90. obljetnicu Velebitskog ustanka
Hrvatska povijest 20. stoljeća prožeta je događajima koji su se zbivali u izrazito burnim okolnostima i međusobno oprečnim političkim sustavima. U takvim prilikama ni povijesna znanost nije o njima uvijek nudila jasnu prosudbu i ocjenu. Pojedini događaji iz nacionalne prošlosti bili su plodno tlo za pobjednike, koji su se smjenjivali i nezahvalan izazov za povjesničare, koji su istraživali u procjepu između znanstvene metodologije i paradigmi s jedne te ideoloških zahtjeva s druge strane. Kada se to spusti s nacionalne na nižu razinu, područnu i još užu lokalnu, stvari postaju još kompliciranije. Mnoge teme nisu se profesionalno istraživale ili su pak služile kao poligon pojedincima za jednostrana tumačenja, najčešće prema ideološkim i političkim interesima i prohtjevima. Jedna od takvih tema, važnih za hrvatsku nacionalnu, a posebno ličku povijest, oružani je napad na žandarmerijsku postaju u selu Brušanima u noći između 6. i 7. rujna 1932. godine.
Neposredne posljedice događaja na Velebitu od prije 90 godina bile su neznatne, ali je njegov odjek – u situaciji u kojoj se Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji između dva svjetska rata nalazila gotovo u položaju „šizmatičke kolonije“ (Miroslav Krleža) – bio velik, a represija režimskog aparata obrušila se na siromašnu Liku, čije je stanovništvo zbog svjetske gospodarske krize bilo pothranjeno. „Događaji u Lici imali su znatan odjek u inozemnom tisku, posebno u talijanskom i mađarskom. Akcija ustaške grupe u Brušanima prikazivana je kao početak građanskog rata u Jugoslaviji i odlučan zaokret Hrvata protiv vladajućih krugova u Beogradu. U ustaškim krugovima akcija je nazvana Lički ili Velebitski ustanak. No, bila je to ipak samo diverzija ograničena na usko područje, koja nije izazvala širu i masovniju akciju i stvaran prelazak s političke na oružanu borbu“, napisao je pokojni hrvatski povjesničar Hrvoje Matković 1994. u knjizi Povijest Nezavisne Države Hrvatske. Tema je dobila na aktualnosti uspostavom samostalne Republike Hrvatske, ali je i dalje interpretirana s raznih stajališta. Zato su i danas u 21. stoljeću, 90 godina poslije, potrebne nove spoznaje jer još nije iscrpljeno sve što se o toj temi može pronaći u Hrvatskoj i izvan nje.
(…)
Zbornik je ponajprije rezultat projekta kojim je ostvarena potreba da se znanstveno objasni Velebitski ustanak, njegovi sudionici, organizacija, trajanje, odjeci i posljedice. No, on je i svojevrstan memento ličkim, podgorskim i ravnokotarskim seljacima koji su morali štošta pretrpjeti nakon pothvata skupine emigranata na Velebitu. Povijesni je razvoj u kasnijem razdoblju bremenite ličke i hrvatske prošlosti doveo i do ratnih sukoba s fatalnim posljedicama, koje stanovnici na tome demografski razrijeđenom području osjećaju i danas. Hrvatska koju danas poznajemo, a u koju su brojni naraštaji utkali sebe, slobodna je zemlja u kojoj ni ovaj zbornik o Velebitskom ustanku nije nužno posljednja riječ o toj temi, ali nadamo se da će znanstveni radovi u njemu pružiti održive odgovore na mnoga istraživačka pitanja koja se danas mogu postaviti.
Urednici
