Naslovna / Grid / Objavljena studija OBRAZOVNA USPJEŠNOST OSNOVNIH ŠKOLA

Objavljena studija OBRAZOVNA USPJEŠNOST OSNOVNIH ŠKOLA

Kao 40. knjiga Biblioteke Studije Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar objavljena je knjiga OBRAZOVNA USPJEŠNOST OSNOVNIH ŠKOLA. Empirijska analiza na primjeru škola Istarske županije autora Josipa Burušića, Tonija Babarovića i Ivana Devića.Iz Predgovora

Vrijednost knjige ogleda se u teorijskom pregledu i nalazima dosadašnjih istraživanja ali i u praktičnim rezultatima provedenog empirijskog istraživanja koji mogu poslužiti kao smjernice za stvaranje boljih uvjeta rada i podučavanja u osnovnim školama Republike Hrvatske. − Iz Sažetka

Josip Burušić, Toni Babarović, Ivan Dević
OBRAZOVNA USPJEŠNOST OSNOVNIH ŠKOLA. Empirijska analiza na primjeru škola Istarske županije
Biblioteka Studije. – Knjiga 40.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Zagreb, 2019. – 104 str.
ISBN 978-953-7964-68-9

 

Sadržaj

Omot | Impresum | Sadržaj

PREDGOVOR
1. UVOD
1.1. Teorijski pregled koncepata kvalitete, djelotvornosti i učinkovitosti obrazovanja
1.2. Kvaliteta, djelotvornost i učinkovitost obrazovanja
1.3. Pregled pristupa mjerenju i iskazivanju kvalitete obrazovanja
1.3.1. Nacionalna razina
1.3.2. Regionalna razina
1.3.3. Školska razina
1.3.4. Razina učenika
1.4. Odrednice obrazovnog uspjeha
1.4.1. Obilježja škole, učitelja i školskog procesa
1.4.2. Obilježja učenikove uže okoline
1.4.3. Individualna obilježja učenika
2. EMPIRIJSKO UTVRÐIVANJE USPJEŠNOST I OSNOVNIH ŠKOLA
3. ISTRAŽIVAČKI KONTEKST
4. KONCEPTUALIZACIJA I METODOLOGIJA
5. ISTRAŽIVAČKI NALAZI
5.1. Obrazovna postignuća učenika i škola Istarske županije – analiza sekundarnih podataka
5.1.1. Razina obrazovnih postignuća učenika i škola Istarske županije u odnosu prema nacionalnim parametrima
5.2. Odrednice učeničke i školske uspješnosti u Istarskoj županiji
5.2.1. Odrednice učeničke uspješnosti
5.2.2. Odrednice uspješnosti škola
5.3. Odrednice uspješnosti škola Istarske županije iz perspektive ravnatelja
5.3.1. Obilježja škola Istarske županije
5.3.2. Odrednice uspješnosti škola
5.4. Analiza položaja i djelovanja osnovnih škola Istarske županije – SWOT analiza
6. SAŽETAK GLAVNIH NALAZA EMPIRIJSKOG ISTRAŽIVANJA
7. ZAKLJUČCI I IMPLIKACIJE
8. LITERATURA
Zahvale
Sažetak
Summary
O autorima


Predgovor

Osnovne škole unutar hrvatskog obrazovnog sustava predstavljaju jednu od važnijih sastavnica. Postoji široka mreža osnovnih škola, škole su dostupne u vrlo malim sredinama, unutar škola organizirana je briga za djecu u obliku brojnih programa, školskih kuhinja, produljenog boravka, školskog prijevoza. Stručna ekipiranost osnovnih škola može se smatrati dobrom, a u odnosu prema brojnim europskim zemljama u našim školama više je pravilo nego iznimka zapošljavanje stručnih suradnika. U funkcioniranju škola razvijena je jasna svijest o inkluzivnosti i jednakosti sviju. Omjer učenika i nastavnika vrlo je povoljan, a učenici percipiraju kvalitetu školskog života vrlo dobrom.

Istraživački tim Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, koji djeluje u sklopu Centra za istraživanje znanja, obrazovanja i ljudskog kapitala, a koji u istraživačkom smislu uz prva dva autora od samih početaka nezaobilazno predstavlja i dr. sc. Marija Šakić Velić, u području istraživanja obrazovanja, posebice dijela koji se odnosi na obvezno obrazovanje, proveo je znatan broj istraživanja. Kroz naša dosadašnja istraživačka iskustva susreli smo se s velikim brojem paradoksa, koji potiču na promišljanje ali i na potrebu djelovanja. Na primjer, u hrvatskim osnovnim školama relativno je povoljan broj učenika na jednog učitelja, prosječno oko 14 učenika na jednog učitelja. No, premda bi većina vjerojatno upravo to očekivala, učitelji koji u učionici imaju manje učenika ne postižu u pravilu bolje obrazovne rezultate. Ili na primjer, istraživanjima smo prilično jasno pokazali da su, u hrvatskom obrazovnom sustavu, velike osnovne škole, odnosno škole s velikim brojem učenika, obrazovno uspješnije od manjih škola. Kada bi te nalaze pokušali objasniti nekom stranom istraživaču obrazovanja, trebali bismo se prilično potruditi u traženju argumenata. Trebali bismo mu objasniti širi hrvatski društveni, demografski i urbanizacijski kontekst u kojem su škole ugniježđene, u kojem učenici uče, a učitelji rade.

Navedeni primjer samo je jedan i svjedoči kako su očekivanja i objašnjenja utemeljena u obrazovnim znanostima ponekad suprotna mišljenju laika ili općim vjerovanjima. Jer, prilično smo sigurni da kada bismo većinu roditelja koji upisuju svoju djecu u prvi razred osnovne škole upitali da li bi radije svoju djecu upisali u manje ili veće škole, vjerujemo da bi većina prednost dala upravo manjim školama.

Ima još puno sličnih ishoda, koji su naizgled neočekivani i neobični. No, što se dublje o njima promišlja, uglavnom se dolazi do zaključka da su takvi ishodi u konačnici objašnjivi. A što je još važnije, bili bi ispravljivi i uzroci i posljedice takvih pojava. Da bi se u hrvatskom obrazovanju pristupalo na takav način te da bi se reagiralo na odgovarajući način u smislu poželjnih korekcija, potrebno je razviti kulturu u kojoj valjane i sustavne istraživačke spoznaje ne bi prolazile bez primjerene reakcije u cilju ispravljanja uočenih odstupanja.

U modernim obrazovnim politikama naglasak je jasno usmjeren na svrsishodno i učinkovito prenošenje i primjenu znanja. Upravljanje obrazovnom kvalitetom, učinkovitošću i djelotvornošću, kao temelj suvremenih obrazovnih politika, striktno se oslanja na rezultate istraživanja te na adekvatno i pravovremeno korištenje znanstvenih spoznaja. Kada promatramo obrazovne sustave većine uspješnih zemalja, brzo uočavamo kako su upravo u tome oni manje-više međusobno slični. U njima dominiraju obrazovne politike utemeljene na činjenicama, politike koje se koriste empirijskim podacima u planiranju obrazovanja i provođenju obrazovnih intervencija.

U ovoj knjizi u središte našeg zanimanja stavili smo upravo dio činjenica do kojih smo došli na empirijski način, planiranjem i provođenjem kompleksnog istraživačkog projekta. Dodatno smo pružili i jedan konceptualni okvir, koji danas dominira u obrazovnim istraživanjima, a koji čitatelje upoznaje s ključnim pojmovima s područja kvalitete škola i kvalitete obrazovanja. Kao svaki istraživački napor i ovaj čije ishode izlažemo u ovoj knjizi, ima svoje domete i svoja ograničenja. No, više ovakvih napora, kao cjelina mogu pomaknuti ukupan sustav. Kao znanstvenike, koji su u ovom području istraživanja uložili znatne napore, radovat će nas ako će izložene spoznaje biti od pomoći školama, učiteljima, pa i kreatorima obrazovnih politika da učine određena poboljšanja i pruže bolje obrazovanje našim učenicima.

Autori

Centar za istraživanje znanja, obrazovanja i ljudskog kapitala

Također provjeri

Dr. sc. Sandra Cvikić: Predavanje MIGRANTSKA KRIZA; Vukovar, 10. 3. 2020.

U Vukovaru je 10. ožujka 2020. godine u organizaciji Gradske knjižnice Vukovar i Područnog centra …