Naslovna / Projekti i publikacije / Publikacije / Posebna izdanja – pregled sadržaja

Posebna izdanja – pregled sadržaja

– BATA-BOROVO (1931. – 2016.). Povijesno naslijede i perspektive
VRIJEME PROMJENA: Makarska 1918.-1929.
GOSPIĆ – Grad, ljudi, identitet

BATA-BOROVO (1931. – 2016.). Povijesno naslijede i perspektive
Biblioteka POSEBNA IZDANJA; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Zagreb – Vukovar, 2019.

SADRŽAJ

– Omot | Impresum | Sadržaj

Predgovor
Uvod

I. POVIJESNE, DRUŠTVENE, POLITIČKE I GEOGRAFSKE OKOLNOSTI I UVJETI OSNIVANJA I RADA TVORNICE BATA DO DRUGOGA SVJETSKOG RATA
Mira Kolar-Dimitrijević: Društveni i politički utjecaj na osnivanje i rad tvornice Bata u Borovu od 1931. do 1945. godine
Vlado Horvat: Vukovarsko područje kao odabrana lokacija za tvornicu „Bata“ u Borovu
Vlatka Dugački: Kako su Česi izgradili Borovo
Ivana Žebec Šilj: Bat’a – sretan (g)rad u Borovu
Krešimir Regan: Političke prilike među srpskim stanovništvom u vukovarskom kraju za Banovine Hrvatske (1939. – 1941.)
II. KOMBINAT BOROVO KROZ DRUGU POLOVINU 20. STOLJEĆA
Petar Elez, Dražen Živić: Kombinat Borovo i Borovo naselje u prvim godinama nakon Drugoga svjetskog rata u svjetlu arhivskih izvora Državnoga arhiva u Vukovaru
Milan Ivanović, Ivan Hubalek: Kombinat „Borovo“ na listi 200 najvećih poduzeća u Jugoslaviji u razdoblju od 1969. do 1989. godine
Jasna Račić, Sven Cvek, Snježana Ivčić: Kombinat Borovo u tranziciji: perspektive radništva i promjena paradigme 1988. – 1991.
Albert Bing: Socijalna politika Bate-Borova kao činitelja društvene kohezije
Ivan Hubalek, Ivica Žabić: Nekretnine „Bata“ i „Borovo“ u razdoblju 1931. – 1991. (Borovo naselje – Vukovar)
III. „BOROVO“ U DOMOVINSKOM RATU I POSLIJERATNOJ REVITALIZACIJI GRADA VUKOVARA
Ivana Bendra: Tvornica „Borovo“ – doprinos tijekom obrane grada Vukovara 1991.
Ninoslav Gregurić-Bajza: „Borovo“ – organizacijske i kadrovske promjene uoči i tijekom Domovinskog rata, pa do povratka u Vukovar
Irena Đokić, Marijana Sumpor, Ljiljana Blažević: Razvojne perspektive Grada Vukovara: Revitalizacija Borova
IV. PRILOZI ZA POVIJEST „BATE“ / „BOROVA“
Srećko Tomas: Od Borova do znanosti i visokoga obrazovanja
Olivera Crevar: Toma Maksimović (Brčko, 29. 3. 1895. – Beograd, 16. 2. 1958.)
Danijel Rehak: Bata-Borovo: Razvoj sporta u Borovu od 1931. godine
Jasna Bekić, Đurđevka Pecikozić, Irina Marić, Jasmina Šahović Žabka: Strukovno obrazovanje – servis za razvoj zajednice

Sažetak
Summary

>>> Puni tekst


 

Ivan Hrstić: VRIJEME PROMJENA: MAKARSKA 1918.—1929.
Biblioteka Posebna izdanja; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Grad Makarska
Zagreb, 2016. – Str. 492.

SADRŽAJ

– Omot | Impresum | Sadržaj

 Predgovor

1. PREMA ISTRAŽIVANJU DRUŠTVENOG RAZVOJA
2. URBANI RAZVOJ MAKARSKE
2.1. PRAVNI STATUS
2.2. RAZVOJ URBANIH KARAKTERISTIKA
2.2.1. Kontinuitet naselja od prapovijesti do 18. stoljeća
2.2.2. Osnove urbanog razvoja od 18. stoljeća do 1918.
2.2.3. Urbani razvoj od 1918. do 1929. godine
3. ORGANIZACIJSKO-ADMINISTRATIVNI USTROJ I POLITIČKI ŽIVOT GRADA
3.1. OSNUTAK KRALJEVSTVA SHS
3.2. ORGANIZACIJA POLITIČKIH STRANAKA U MAKARSKOJ NAKON PRVOG SVJETSKOG RATA
3.2.1. Socijalisti
3.2.2. Hrvatska pučka stranka
3.2.3. Demokratska i Samostalna demokratska stranka
3.2.4. Savez zemljoradnika / Zemljoradnička stranka
3.2.5. Narodna radikalna stranka
3.2.6. Hrvatska zajednica
3.2.7. Hrvatska (republikanska) seljačka stranka
3.3. RAZVOJ I DJELOVANJE PODRUČNE SAMOUPRAVE U DALMACIJI I POLOŽAJ MAKARSKE U DUBROVAČKOJ OBLASTI
3.3.1. Razdoblje Austro-Ugarske Monarhije
3.3.2. Od sloma Monarhije do Vidovdanskog ustava
3.3.3. Osnivanje oblasti u Kraljevini SHS
3.3.4. Uspostava i razvoj oblasne samouprave Dubrovačke oblasti na primjeru Makarske
3.4. OPĆINSKA SAMOUPRAVA U DALMACIJI I BORBA ZA VLAST U MAKARSKOJ
3.4.1. Razdoblje Austro-Ugarske Monarhije
3.4.2. Raspuštanje Općinskog vijeća 1922. godine
3.4.3. Borba H(R)SS-a za općinsku samoupravu
3.4.4. Odjeci atentata u Narodnoj skupštini u Makarskoj
3.4.5. Uvođenje diktature i imenovanje novog Općinskog vijeća
4. GOSPODARSTVO
4.1. PROMJENA GOSPODARSKE STRUKTURE MAKARSKOG PODRUČJA U ODNOSU NA RAZDOBLJE AUSTRO-UGARSKE MONARHIJE
4.1.1. Suživot grada i sela
4.1.2. Poljoprivreda i ribarstvo
4.1.3. Pomorstvo, trgovina i obrt
4.1.4. Industrija
4.1.5. Turizam i ugostiteljstvo
5. DRUŠTVENA STRUKTURA
5.1. TEORIJSKI OKVIR I METODOLOŠKI PRISTUP
5.2. UKUPNO KRETANJE STANOVNIŠTVA OD 1900. DO 1931. GODINE
5.2.1. Prirodno kretanje stanovništva
5.2.1.1. Sezonska kretanja nataliteta
5.2.1.2. Sezonska kretanja mortaliteta
5.2.1.3. Uzroci smrti
5.2.1.4. Smrtnost dojenčadi
5.2.2. Migracije
5.2.2.1. Iseljavanje
5.2.2.2. Doseljavanje
5.3. RODNA I DOBNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA
5.4. DRUŠTVENA STRUKTURA PREMA NACIONALNOSTI, VJEROISPOVIJESTI I PISMENOSTI
5.4.1. Društvena struktura prema nacionalnosti i vjeroispovijesti
5.4.2. Društvena struktura prema pismenosti
5.5. DRUŠTVENI SLOJEVI
5.5.1. Društvena stratifikacija
5.5.2. Struktura stanovništva prema zanimanjima
5.5.3. Analiza radno aktivnog i izdržavanog stanovništva prema rodu
5.5.4. Formiranje modernih društvenih slojeva u Makarskoj
5.5.5. Gradska elita
5.5.5.1. Politička elita
5.5.5.2. Umiješanost gradske političke elite u novčane afere
5.5.5.3. Ekonomska elita
5.5.6. Srednji društveni sloj
5.5.6.1. Slobodna zanimanja i javni službenici
5.5.6.2. Sitni obrtnici i mali trgovci
5.5.7. Niži društveni sloj
5.5.7.1. Težaci i ribari
5.5.7.2. Radništvo
5.6. DRUŠTVENA MOBILNOST
6. ŽIVOT U KRUGU GRAĐANSKE OBITELJI
6.1. OBITELJ I MODERNIZACIJA
6.2. STRUKTURA OBITELJI
6.3. ŽIVOTNI TIJEK
6.3.1. Djetinjstvo
6.3.1.1. Broj djece
6.3.1.2. Posao ili škola?
6.3.2. Mladost
6.3.2.1. Zabava
6.3.2.2. Uvjetovanost izbora bračnog partnera društvenim statusom
6.3.2.3. Miraz
6.3.3. Zrelo doba
6.3.3.1. Zakonodavni okvir stvaranja novih obitelji
6.3.3.2. Nupcijalitet
6.3.3.3. Dob mladenaca prilikom sklapanja prvog braka
6.3.3.4. Sezonske i dnevne varijacije vjenčanja
6.3.3.5. Moć i autoritet muškarca u obitelji
6.3.3.6. Uloga žena u svakodnevnom javnom životu
6.3.3.7. Nezakonita i predbračno začeta djeca te izvanbračne zajednice
6.3.4. Starost
6.4. UNUTRAŠNJOST OBITELJSKOG DOMA
7. SLOBODNO VRIJEME I DOKOLICA
7.1. TEORIJSKI KONCEPT I RAZVOJ DOKOLICE U MAKARSKOJ DO 1918. GODINE
7.2. RITAM GRADSKOG ŽIVOTA I JAVNI PROSTORI SUSRETA
7.3. TURISTIČKA PUTOVANJA KAO ODRAZ ŽIVOTNOG STILA
7.4. ORGANIZIRANA DOKOLICA
7.4.1. Gradska glazba
7.4.2. Sportski klubovi
7.4.3. Organizacije promicatelji službene ideologije
7.4.3.1. Jugoslavenski sokol
7.4.3.2. Organizacija jugoslavenskih nacionalista (Orjuna)
7.4.3.3. Jugoslavenska matica
7.4.3.4. Jadranska straža
7.5. ODNOS PREMA TIJELU I MODA
8. SUKOB SIMBOLA (CRKVA — DRŽAVA — NACIJA)
8.1. VJERSKI SIMBOLI
8.1.1. Vjera i modernost
8.1.2. Položaj Katoličke crkve u Kraljevini SHS u odnosu na razdoblje Monarhije
8.1.3. Vjerska slavlja u Makarskoj od 1918. do 1929. godine
8.1.3.1. Obilježavanje blagdana
8.1.3.2. Vjerske organizacije i drugi oblici pobožnosti
8.1.3.3. Društveni slojevi i religioznost
8.2. SVJETOVNI SIMBOLI
8.2.1. Državni simboli u službi ideje jugoslavenskog unitarizma
8.2.1.1. Proslave državnih praznika
8.2.1.2. Spomenici
8.2.1.3. Djelovanje nacionalističkih organizacija
8.2.1.4. Otpori nametanju državnih simbola
8.2.2. Nacionalni simboli
8.3. PRAKSA DAVANJA OSOBNIH IMENA KAO SIMBOLIČKI POKAZATELJ DRUŠTVENIH PROMJENA
9. „CRNA KRONIKA“ I MODERNIZACIJA
9.1. POJAVNOST KRIMINALNOG PONAŠANJA
9.1.1. Snage reda i mira
9.1.2. Sumarna analiza sedmodnevnih izvješća kotarskog predstojništva o djelovanju u redarstvenom pogledu
9.1.3. Nasilni zločini
9.1.4. Imovinski kriminalitet
9.1.5. Prekršaji protiv države i javnoga reda
9.1.6. Povrede javnoga morala
10. DRUŠTVENI RAZVOJ MAKARSKE OD 1918. DO 1929. U KONTEKSTU OPĆEG PROCESA MODERNIZACIJE

Izvori i literatura
Kratice
Sažetak
Summary
O autoru

>>> Puni tekst


  

GOSPIĆ – GRAD, LJUDI, IDENTITET. Urednik: Željko Holjevac
Biblioteka Posebna izdanja; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Gospić
Zagreb – Gospić, 2013. – Str. 700.

SADRŽAJ

Omot | Impresum | Sadržaj

Predgovor

GEOGRAFSKO-DEMOGRAFSKE ZNAČAJKE
Dane Pejnović: Gospić: geografski položaj, razvoj i suvremene značajke grada
Nenad Pokos – Ivo Turk: Demografska obilježja naselja Gospić i Grada Gospića
POVIJESNI RAZVOJ
Tatjana Kolak: Gospić u svjetlu arheoloških nalaza
Hrvoje Kekez: Lička županija i Kasezi u srednjem vijeku
Marko Šarić: Osmanski korijeni Gospića
Ivan Brlić: Stožerno mjesto Ličke pukovnije
Željko Holjevac: Gospić kao središte Ličko-krbavske županije
Ivica Šute: Gospić između dva svjetska rata
Davor Kovačić: Drugi svjetski rat na području Gospića
Branko Dubravica: Gospić u socijalističkom razdoblju
Davor Marijan: Gospić u Domovinskom ratu
BAŠTINA
Jelka Vince Pallua: Pala magla kraj Gospića grada:odabrane teme iz tradicijske kulture Gospića i gospićkoga kraja
Ratko Vučetić – Martina Ivanuš – Marko Špikić: Graditeljsko naslijeđe grada Gospića
Ana Tomljenović: Gospićko novinstvo (1886.–2009.)
Ana Tomljenović: Gospićanin Lovre Pavelić i njegova obitelj među najutjecajnijim
građanima svoga vremena (kraj 19. i prva polovica 20. stoljeća)
Vesna Bunčić – Silvije Šojat: Muzej Like Gospić
Ana Lemić: Matica hrvatska u Gospiću
Ana Lemić: Planinarstvo
CRKVA I ŠKOLSTVO
Mile Bogović: Crkva u prošlosti i sadašnjosti Gospića
Vesna Grahovac-Pražić: Obrazovanje u Gospiću nekad i sad
JEZIK I KNJIŽEVNOST
Ante Bežen: Govor Gospića i okolice
Ante Bežen: Mali rječnik gospićkoga govora
Ante Bežen: Gospiću hrvatskom pjesništvu
GOSPIĆ DANAS
Sanja Vrcić-Mataija – Vesna Grahovac-Pražić: Imena gospićkih naselja
Ivan Markešić: Gospićka groblja
ODRŽIVI RAZVOJ I OKOLIŠ
Maja Štambuk – Marica Marinović Golubić – Anita Bušljeta Tonković: Grad Gospić: 10 godina napretka (1997.– 2007.)
Zdenko Zeman – Marija Geiger Zeman: Okolišne dimenzije lokalne kulture: kako se u Gospiću promiče održivost?
Anita Bušljeta Tonković: “Jesen u Lici”: tradicijom prema održivosti
SUVREMENI IDENTITET I RAZVOJNI POTENCIJALI
Vlado Šakić – Renata Franc – Anka Mišetić – Geran Marko Miletić – Stanko Rihtar – Ines Sučić – Ivana Vrselja: Identitet građana Gospića
Saša Poljanec Borić: Razvojni potencijali

SAŽETAK
SUMMARY
POPIS AUTORA
KAZALO IMENA

>>> Puni tekst

 

 


 

Također provjeri

Društvena istraživanja

– Br. 1 – 145 / 1992. – 2019. Društvena istraživanja je časopis za opća …