Kao druga elektronička knjiga Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Biblioteci Centra za urbane i ruralne studije svibnja 2011. objavljena je knjiga U POTRAZI ZA DRUGIM PROSTOROM: SOCIOLOGIJSKI ASPEKTI SEKUNDARNOG STANOVANJA U HRVATSKOJ autora Gerana-Marka Miletića
Pošavši od toga da širenje sekundarnih stanova postaje jedno od važnijih pitanja u promišljanju razvoja Hrvatske, ovaj rad se usmjerio na problematiku ishodišta ali i na implikacije takve prakse. Za takvo što trebalo je doznati nešto više o obilježjima evolucije sekundarnog stanovanja u Hrvatskoj, no prije nego što smo se upustili u retrospekciju, pokušali smo na općoj razini predočiti obilježja koja takvu praksu čine specifičnom Geran-Marko MILETIĆ |
– Sadržaj
– Iz Uvoda
– Puni tekst knjige
Sadržaj
Naslovnica
Impresum
Sadržaj
2. TEORIJSKI OKVIR ZA ANALIZU SEKUNDARNOG STANOVANJA
2.1. Stanovanje i dihotomija primarno/sekundarno
2.1.1. Osnovni pristupi u razumijevanju stambene problematike
2.1.2. Kada stanovanje prestaje biti primarno i postaje sekundarno?
2.2. Sličnosti i razlike između turizma i sekundarnog stanovanja
2.2.1. Bitne odlike turističkog djelovanja
2.2.2. Druga adresa – (nova) zavičajnost ispred doživljaja
2.3. Skica za hipotetski model sekundarnog stanovanja
2.3.1. O formi, sadržaju i funkciji sekundarnog stanovanja
2.3.2. Sekundarno stanovanje – heterotopično djelovanje izraslo iz potrage za kompenzacijom?
3. OBRASCI KORIŠTENJA STANOVA ZA ODMOR
3.1. Nekoliko napomena o pretpovijesti stanovanja na više adresa
3.2. Primjeri pojavnosti sekundarnog stanovanja iz raznih dijelova svijeta
3.2.1. Iskustva s drugih kontinenata
3.2.2. Praksa u europskom okruženju
3.3. Temeljne karakteristike procesa širenja sekundarnog stanovanja
3.4. Zašto imati stan za odmor?
3.5. Sekundarno stanovanje kao čimbenik gospodarskih, prostornih i socijalnih promjena
4. EVOLUCIJA SEKUNDARNOG STANOVANJA U HRVATSKOJ
4.1. Prilog kontekstualizaciji problema ili kratka povijest prisutnosti stanova za odmor u Hrvatskoj
4.1.1. Skromni počeci – stanovi za odmor na prostoru Hrvatske prije II. svjetskog rata
4.1.2. Društvena (ne)poželjnost stanova za odmor u prvim desetljećima socijalizma (1945. – 1970.)
4.1.3. Ekspanzija sekundarnog stanovanja u razdoblju od 1971. do 1991. godine
4.1.4. Sekundarno stanovanje u Hrvatskoj na prijelazu iz 20. u 21. stoljeće
4.2. Osnovne značajke te prostorni razmještaj stanova za odmor u Hrvatskoj prema Popisu iz 2001. godine
4.2.1. Opremljenost i karakteristike stanova za odmor
4.2.2. Razmještaj stanova za odmor
4.3. O koristima i štetama od širenja sekundarnog stanovanja u Hrvatskoj
4.4. Akteri i njihova motivacija za sekundarno stanovanje u Hrvatskoj
5. ANKETNO ISTRAŽIVANJE – ZAGREPČANI U POTRAZI ZA “DRUGIM PROSTORIMA”
5.1. Uvod – Zašto Zagrepčani?
5.2. Metodologija
5.2.1. Uzorak
5.2.2. Metoda istraživanja i instrumentarij
5.2.3. Metode obrade i analize podataka
5.3. Rezultati i interpretacija
5.3.1. Obilježja sekundarnih stanova
5.3.2. Tko ima sekundarne stanove?
5.3.3. O razlozima posjedovanja sekundarnog stana
5.3.4. Pozadina lociranja sekundarnih stanova
Iz Uvoda
Rad s uvodom i zaključnim osvrtom ima šest poglavlja. Nakon Uvoda slijedi poglavlje Teorijski okvir za analizu sekundarnog stanovanja, u kojem će se (sekundarno) stanovanje pokušati smjestiti u društveni kontekst, istražiti postojanje razlika između stanovanja na jednoj te stanovanja na više adresa, ali i preispitati odnos između sekundarnog stanovanja i turizma. U trećem poglavlju Obrasci korištenja stanova za odmor kratko ćemo se osvrnuti na obilježja predmodernog stanovanja na više adresa te nakon toga na nekoliko tuđih primjera širenja sekundarnog stanovanja, kako bismo naznačili temeljne karakteristike toga procesa. Četvrto poglavlje nosi naslov Evolucija sekundarnog stanovanja u Hrvatskoj, a u njemu je ponuđen povijesni pregled širenja sekundarnog stanovanja u Hrvatskoj te slika stanja stanova za odmor zabilježena posljednjim popisom stanovništva, kućanstava i stanova. Peto poglavlje Anketno istraživanje – Zagrepčani u potrazi za „drugim ’prostorima’“ svojevrsan je pokušaj da se kroz anketno istraživanje zahvate karakteristike sekundarnog stanovanja u Hrvatskoj o kojima nije moguće govoriti na osnovi popisnih pokazatelja. U posljednjem poglavlju, Zaključne napomene, pokušava se kroz sintezu empirijskih istraživanja koja su obavljena u radu odgovoriti na polazna pitanja o problematici sekundarnog stanovanja u Hrvatskoj.