Projekt KOZIS: Kozmopolitizam na granici – Istarski poluotok kao studij slučaja

Projekt Kozmopolitizam na granici – Istarski poluotok kao studij slučaja (KOZIS) izvodi se u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar u sklopu Programskog financiranja Instituta u razdoblju 1. 1. 2024. – 31. 12. 2027., a financira ga Europska unija – NextGeneration EU

Sažetak projekta

Kozmopolitizam na granici – Istarski poluotok kao studij slučaja (KOZIS)

Projekt Kozmopolitizam na granici – Istarski poluotok kao studij slučaja (KOZIS) pružit će interdisciplinarnim pristupom pregled dviju pozicija – jedne na općoj razini kozmopolitske teorije. koja je zabrinuta globalnim društvenim pojavama, te druge, na lokalnoj razini, usmjerene na Istarski poluotok, odnosno na svakodnevne životne međukulturne prakse. Iako su same granice simbolički važne za vrstu pogleda na svijet koji one ne priznaju, ovo dvorazinsko istraživanje kultura i identiteta poduzima se zato što se u dvadesetim godinama 21. stoljeća sve više čini kako se i sam kozmopolitizam nalazi „na granici“, odnosno na svojevrsnoj prekretnici. Stoga projekt kao početnu točku istraživanja želi utvrdititrenutačno stanje kozmopolitizma, kako u teoriji, na razini interdisciplinarne refleksije, tako i u praksi, u svakodnevnim životima ljudi koji možda sebe ne smatraju kozmopolitima, ali čija svakodnevnica obiluje „kozmopolitskim činovima“, djelima koja pokazuju karakter općeljudskog prihvaćanja. Utječe li novonastala globalna politička situacija potaknuta bolešću i ratom i na ideju kozmopolitizma? Postoji li mogućnost da je sve veća kontrola i zatvaranje granica, te opće nepovjerenje među zajednicama, nepovratno unište? Hoće li to produženo „izvanredno stanje“, potaknuto „državnim razlozima“, redizajnirati naše društvo i naše političke aranžmane na takav način da će ideja o solidarnosti preko granica postati ne samo nedostižna, nego i potpuno nezamisliva? Kako bi mogao odgovoriti na ta središnja pitanja o budućnosti kozmopolitizma, KOZIS će im pristupiti višestruko, putem pristupa različitih znanstvenih disciplina – filozofije, povijesti, antropologije, politologije, kulturnih studija; te s dviju razina – od vrha prema dolje, od globalne razine prema regionalnoj, te od dna prema vrhu, od pojedinaca i njihovih zajednica, prema cijelom čovječanstvu, na taj način ujedinjujući političku i humanističku komponentu. Također, KOZIS će pogled posebno usmjeriti na „mikrokozmopolitizme“ Istarskog poluotoka, identitete nastale višestoljetnim suživotom različitih naroda i kultura, te proučiti kako nove migracije (radne i ratne s Istoka, te one radi ugode sa Zapada) utječu na njihov razvoj. Vezano za to, istražit će se je li „globalizacijski strah“, koji sve više prevladava političkim diskursom nacionalnih država, prisutan i na ovoj nižoj, regionalnoj razini. U konačnici, središnje pitanje istraživanja bit će ima li u novonastaloj globalno-političkoj klimi dizanja graničnih zidova, gospodarskih ratova i eskalirajućih ratnih sukoba još uvijek mjesta za ideju kozmopolitizma koja od antičkih vremena zagovara ideju da granice nisu bitne te da svi ljudi posjeduju neka zajednička svojstva koja bi trebala biti općepriznata – ili je opet došlo do njezina „zaborava’“?

Project summary

Cosmopolitanism on the Border – Case Study of the Istrian Peninsula (KOZIS)

The interdisciplinary project “Cosmopolitanism on the Border – Case Study of the Istrian Peninsula” (KOZIS) will give an overview of two positions: One at the general level of cosmopolitan theory, which is concerned with global social phenomena, and the other at the local level, which is focused on the Istrian peninsula and intercultural practices in daily life. Although the borders themselves are symbolically important for the kind of world view that does not recognize them, this two-level research of cultures and identities is undertaken due to the fact that it appears that with the progress of the twenty-first century, cosmopolitanism itself is placed “on the border”, or at a sort of turning point. Therefore, the project seeks to determine the current state of cosmopolitanism as the foundation for its research, both theoretically – at the level of interdisciplinary reflection – and practically – in the daily lives of people who, although they may not identify as cosmopolitan, engage in a multitude of “cosmopolitan acts”” that demonstrate the qualities of universal acceptance. Is the concept of cosmopolitanism impacted by the current state of world politics, which is driven by conflict and disease? Is it possible that the growing surveillance, border closures, and widespread mistrust among communities will cause it to be irrevocably destroyed? Will this prolonged “state of emergency” prompted by “state reasons” redesign our society and our political arrangements in such a way that the idea of solidarity across borders will become not only unattainable, but completely unthinkable? In order to be able to answer these central questions about the future of cosmopolitanism, KOZIS will approach them in multiple ways, through different scientific disciplines – philosophy, history, anthropology, political science, cultural studies; and from two levels – from the top down, from the global level to the regional level, and from the bottom up, from individuals and their communities, to all of humanity, thus uniting the political and humanistic components. Additionally, “KOZIS” will pay close attention to the “micro-cosmopolitanisms” of the Istrian peninsula, identities created by the centuries-long coexistence of various peoples and cultures, and will study how new migrations (work and war migrations from the East, and those for pleasure from the West) affect their development. Following on, it will be investigated whether the “globalization fear”, which increasingly dominates the political discourse of nation states, is also present at this lower, regional level. Ultimately, the central question of this research will be whether cosmopolitanism, which since ancient times advocates that borders are not important and that all people share common properties that should be generally recognized, has a place in the new global-political climate of building border walls, economic wars and escalating military conflicts – or has this idea again been left to “oblivion”?

Istraživački tim / Research team

Voditelj projekta / Project leader: dr. sc. Marin Beroš (Institut Pilar)

Suradnice iz Instituta Pilar / Associates from the Pilar Institute: dr. sc. Maja Mandić, mr. sc. Tatjana Tomaić

Vanjske suradnice/i / External associates: izv. prof. dr. sc. Katja Hrobat Virloget (Univerza na Primorskem, Kopar), doc. dr. sc. Alen Tafra (Sveučilište Jurja Dobrile u Puli)