Naslovna / Novosti / Projekti / Femme industrielle – industrijske radnice u socijalističkoj Hrvatskoj – primjer Borova, Vukovar

Femme industrielle – industrijske radnice u socijalističkoj Hrvatskoj – primjer Borova, Vukovar

U razdoblju od 1. listopada 2019. do 30. rujna 2020. Institut društvenih znanosti Ivo Pilar provodi projekt “Femme industrielle – industrijske radnice u socijalističkoj Hrvatskoj – primjer Borova, Vukovar”. Voditeljica projekta je dr. sc. Ivana Žebec Šilj

Projekt predstavlja pilot studiju i ima organizacijski oblik zasebnog istraživanja manjega dometa s obzirom na vremenska i financijska ograničenja pretpostavljena natječajem te se tematski fokusira na istraživanje “industrijske radnice” u socijalističkoj Hrvatskoj: radnice kombinata Borovo u Vukovaru (1962. – 1972.) na temelju dobivenih rezultata provedenog Pilarovog istraživačkog projekta Društveni utjecaj centralno-planske ekonomije u socijalističkoj Hrvatskoj – Primjer Vukovara (prosinac 2018. – prosinac 2019.). U okviru tog projekta kojemu je cilj bio proširiti znanstvene spoznaje o centralno-planskoj ekonomiji socijalističke Hrvatske na mikro-razini vukovarskoga društva (1962. – 1972.) i u tvrditi kako su i na koji način socijalističke ekonomske politike utjecale na vukovarsko društvo (Cvikić, Žebec Šilj, 2018.); istraženo arhivsko gradivo, ponajprije ono pohranjeno u Državnom arhivu Vukovar i Arhivu Jugoslavije u Beogradu, kao i analizirani lokalni tisak Borovskih novina neočekivano su usmjerili daljnja istraživanja u pravcu proučavanja “žene radnice” u samoupravnom socijalizmu jugoslavenske privrede. Naime, ulaskom u fazu intenzivne industrijalizacije, žene koje su se „jednako hrabro“ (Jancar-Webster, 1999) kao i muškarci borile u NOB-u, u eri posvemašnje sovjetizacije postaju radnice-udarnice (Anić, 2012; Matošević, 2015), ravnopravne borkinje za bolje sutra i izgradnju zajedničke Jugoslavije u industrijskom, odnosno ekonomskom smislu. Dapače, ravnopravnost im je zajamčena člankom 24. Ustava FNRJ iz 1946. Međutim, razlazom sa Sovjetskim blokom 1948. godine i uvođenjem samoupravljanja 1950.-ih stav i retorika o ženskoj (emancipaciji) participaciji u društvu i politici donekle se mijenja. Jedan od indikativnih primjera je ukidanje Antifašističke Fronte Žena (AFŽ), a na temelju kritike da djeluje elitistički i da nije masovan. Također, u govoru J. B. Tita u Bjelovaru 1953. istaknuta je uloga žene kao glavne „reproduktivne“ snage nove Jugoslavije (Jambrešić Kirin, 2012). U ženskoj historiografiji i feminističkom znanstvenom diskursu, ova promjena odnosa/stava prema ženskoj ulozi u jugoslavenskom društvu naziva se i rapatrijarhalizacija ili retradicionalizacija (Milinkov, 2014; Đokanović, Dračo i Delić 2014). No, može li se zaista govoriti da je na djelu spomenuti proces retrogradizacije poimanje žena i njezine uloge u razdoblju nakon rezolucije Informbiroa? Naime, istodobno sa distanciranjem od SSSR-a i zemalja tzv. narodne demokracije dolazi i do zaokreta u industrijskoj politici, odnosno otklona od forsiranja teške industrije ka favoriziranju industriji široke potrošnje, što donosi promjenu u odnosu žene i rada (Cvikić, 2016), jer upravo su žene glavna (brojčano premoćna) radna snaga u granama industrije široke proizvodnje kao što je tekstilna industrija, industrija obuće, plastike i u prehrambenoj industriji.

Svrha projekta je potaknuti znanstvenu raspravu o “industrijskoj radnici” u socijalističkoj Hrvatskoj na temelju dobivenih spoznaja o istraženom životu i radu radnica tvornice Borovo u Vukovaru (1962. – 1972. godine) kako bi se odgovorilo na pitanje dolazi li zaista u razdoblju samoupravljanja do tzv. retradicionalizacije uloge žene, pogotovo s obzirom na njihov udio zaposlenih u industrijskom sektoru “jugoslavenske privrede”. Može li se, na temelju borovskoga primjera, govoriti o prijenosu organizacijske brige o položaju žena sa jedne više institucionalne razine (kao što je bio AFŽ) na nižu kao što je bila samoupravna organizacija radničkog savjeta i ženska komisija unutar radničkog savjeta (HR DAVU VK 216, Borovo Jugoslovenski kombinat gume i obuće, Vukovar, Radnički savjet 1962-63). Budući da u usporedbi sa zemljama Zapadne Europe, pa čak i SAD-a masovnija zapošljavanja žena započinju puno ranije u Jugoslaviji i drugim zemljama Istočnog bloka (Wolchik, 1985), žene radnice su u Jugoslaviji bile zato puno ranije suočene s tzv. second shift problemom, odnosno problemom balansiranja između rada i obitelji te društvenog (i/ili političkog) angažmana.

Opći cilj projekta je istražiti položaj i ulogu “industrijske radnice” u socijalističkoj Hrvatskoj na primjeru radnica tvornice Borovo u Vukovaru (1962. – 1972.) unutar tri ključna specifična cilja:

1) istražiti i utvrditi društveno-politički položaj “žene radnice” u samoupravnom socijalizmu (zakonodavni okvir),
2) istražiti i utvrditi ulogu “industrijske radnice” unutar centralno-planske ekonomije (institucionalni okvir), te
3) istražiti društveni i obiteljski život “industrijske radnice”.

Očekivani rezultat ovog primarno povijesnog znanstveno-istraživačkoga projekta multidisciplinarnog karaktera (povijesno sociološki) bit će proširene znanstvene spoznaje o nedovoljno istraženom ekonomskom aspektu hrvatske socijalističke “paradoksalne modernizacije” (Rogić, 2000) “industrijskih radnica” tvornice Borovo u Vukovaru. U tom se kontekstu nalazi znanstveni doprinos predloženog istraživanja, ne samo u tematskom području problematiziranja “ženskog pitanja” u jugoslavenskome samoupravnom socijalizmu, nego i u jedinstvenom doprinosu proširenja znanstvenih spoznaja kao temelja za bolje razumijevanje ekonomskog naslijeđa koje ima veliki utjecaj na osmišljavanje budućih razvojnih politika vukovarskog gospodarstva i društva u cjelini (Cvikić, 2018.a, 2018.b; Živić, Žebec Šilj, Cvikić, 2019). Istovremeno, znanstvena produkcija i diseminacija novih znanstvenih spoznaja na međunarodnoj razini koja je započeta provedbom prethodnog Pilarovog istraživačkog projekta ali i znanstvena suradnja s Institutom ekonomskih nauka iz Beograda (Republika Srbija), sada će se ovim projektom dalje intenzivirati i nastaviti što će osigurati i veću međunarodnu vidljivost znanstvene produkcije Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar (Cvikić, Žebec Šilj, 2018.).

Projekti Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar

Također provjeri

RODNI STAVOVI I PRAKSE U HRVATSKOJ – Izvještaj o kvantitativnim rezultatima projekta GENMOD

U Izvještaju Rodni stavovi i prakse u Hrvatskoj analiziraju se rezultati kvantitativnog dijela istraživanja (tj. …