Institut društvenih znanosti Ivo Pilar Pilar
U izdanju Hrvatske sveučilišne naklade i suizdavaštvu Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u prosincu 2022. objavljena je knjiga Andreja Čebotareva VLASI I VOJNA KRAJINA U HRVATSKOJ. – O knjizi
Andrej Čebotarev
VLASI I VOJNA KRAJINA U HRVATSKOJ
Hrvatska sveučilišna naklada – Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Zagreb, 2022. – 320 str.
ISBN 978-953-169-481-0 (Hrvatska sveučilišna naklada)
ISBN 978-953-8404-17-7 (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar)
Sadržaj
PREDGOVOR (dr. sc. Mirko Valentić)
KRATICE
1. UVODNA RAZMATRANJA
1.1. Predmet i ciljevi istraživanja
1.2. Prostor istraživanja
1.3. Razdoblje istraživanja
1.4. Metoda istraživanja
1.5. Način izlaganja
1.6. Neke specifičnosti u pristupu
2. POJAM I DEFINICIJA VLAŠKOG IMENA
2.1. Pojam Vlaha
2.2. Definicije Vlaha
2.3. Etimološko značenje pojma „Vlah“
2.4. Druga vlaška imena
2.4.1. Morlaci
2.4.2. Cincari
2.4.3. Ćići
2.4.4. Ostala vlaška imena
2.5. Leksikografija o Vlasima
3. HISTORIOGRAFSKI PROBLEMI I ASPEKTI VLAŠKOG PITANJA
3.1. Obilježje dosadašnje historiografije
3.2. Psihološke prepreke afirmaciji vlaške problematike
3.3. Odnos Vlaha i Srba
3.3.1. Opći dokazi da su Vlasi narod
3.3.1.1. Vlaško ime
3.3.1.2. Raširenost pojma „Vlah“
3.3.1.3. Vlaški jezik
3.3.1.4. Zemljopisni pojmovi
3.3.2. „Srpski dokazi“ da Vlasi nisu Srbi
3.3.2.1. Dušanov zakonik
3.3.2.2. Srpska historiografija
3.3.2.3. Prezriv stav prema Vlasima
3.3.2.4. Statistički podatci o Vlasima
3.3.3. Dokazi da hrvatski Vlasi nisu Srbi
3.4. Vlasi kao socijalna kategorija
3.5. Ostala pitanja i problem
4. PREGLED TEORIJA O ETNOGENEZI VLAHA
4.1. Glavni problemi vlaške etnogeneze
4.2. Tri etnogenetske teorije s kraja XIX. stoljeća
4.3. Keltska teorija
4.4. Mezijska teorija
4.5. Ilirsko-romanska teorija
4.6. Maurska teorija
4.7. Vlasi u doba seobe Slavena
4.8. Suvremene teorije i pristupi
5. VLAŠKI JEZIK
5.1. O vlaškom jeziku općenito
5.2. Sustav romanskih jezika vlaške skupine
5.2.1. Aromunski ili cincarski jezik
5.2.2. Istrorumunjski jezik
5.2.3. Veljotski ili dalmatski
5.3. Kada nestaje vlaški jezik u Hrvatskoj i Bosni
5.4. Vlaški leksik
5.5. Vlaška onomastika
5.5.1. Vlaška osobna imena
5.5.2. Vlaška prezimena
5.5.2.1. Prezimena od vlaškog imena
5.5.2.2. Prezimena od vlaških osobnih imena i riječi
5.5.2.3. Vlaški oblici slavenskih prezimena
5.5.2.4. Prezimena s morfemom -el- (-elj-, -ela-, -elić-)
5.5.2.5. Prezimena sa završetkom -as-
5.5.2.6. Prezimena sa završetkom -man-
5.5.2.7. Ostala vlaška prezimena
5.6. Vlaška toponomastika u Hrvatskoj
5.6.1. Toponimi izvedeni od vlaških etnika
5.6.2. Toponimi od vlaških i romanskih riječi i imena
5.7. Ostala jezična pitanja
5.7.1. Utjecaj vlaške populacije na hrvatski jezik
5.7.2. Odnos vlaškog i drugih jezika
6. VLASI NA BALKANU
6.1. Opći uvod
6.2. Rumunjska
6.3. Bugarska
6.4. Grčka
6.5. Makedonija
6.6. Albanija
6.7. SR Jugoslavija
6.7.1. Crna Gora
6.7.1.1. Vlaški toponimi u Crnoj Gori
6.7.2. Uža Srbija
6.7.2.1. Srednjovjekovna Srbija
6.7.2.2. Vlaški toponimi u Srbiji
6.7.2.3. Jedan putopis o srbijanskim Vlasima XIX. stoljeća
6.7.2.4. Napomena o vlaškoj prehrani
6.7.2.5. Brojnost Vlaha na prijelazu XIX. u XX. st.
6.7.2.6. Vlaško pitanje na početku XX. Stoljeća
6.7.2.7. Aktualne vijesti o srbijanskim Vlasima
6.7.3. Kosovo
6.8. Bosna i Hercegovina
6.8.1. Vlasi prije dolaska Turaka
6.8.2. Vlasi u tursko doba
6.8.3. Vlaški toponimi u Bosni i Hercegovini
6.8.4. Razmještaj bosanskohercegovačkih Vlaha
6.9. Bivša Jugoslavija (FNRJ i SFRJ)
7. VLASI U SREDNJOJ EUROPI
7.1. Mađarska
7.2. Slovačka
7.3. Češka
7.4. Austrija
7.4.1. Doseljenje i razmještaj
7.4.2. Vjera
7.4.3. Jezik
7.4.4. Tvrdnje nekih gradišćanskih povjesničara o Vlasima
7.5. Slovenija
7.6. Švicarska
7.7. Moldavija
7.8. DODATAK: Vlasi u Zagrebu
8. ETNOOBILJEŽJA VLAŠKOG SVIJETA
8.1. Neke načelne opasnosti u obradi vlaškog mentaliteta
8.1.1. Svojstva vlaškog mentaliteta
8.2. Djelatnost Vlaha
8.2.1. Proizvodnja sira
8.2.2. Trgovina robom
8.2.3. Martolozi
8.2.3.1. Definicija i etimologija martoloza
8.2.3.2. Vjerska i etnička pripadnost martoloza
8.2.3.3. Djela i karakter martoloza
8.2.3.4. Trgovina robljem u martologa i Vlaha općenito
8.2.4. Vlasi kao najamni radnici
8.2.5. Vlasi kao poljoprivrednici
8.2.6. Vlasi kao urotnici i hajduci
9. VLASI U OSMANSKOM CARSTVU
9.1. Dolazak Turaka u Europu
9.2. Političko ustrojstvo Osmanskog Carstva
9.3. Pravni položaj Vlaha u Osmanskom Carstvu
9.4. Islamizacija Vlaha
9.5. Vlasi i problem stećaka
10. VLASI U HRVATSKOJ PRIJE TURSKIH RATOVA
10.1. Regionalna rasprostranjenost Vlaha u Hrvatskoj
10.2. Starohrvatski Vlasi
10.2.1. Vlasi na posjedima hrvatskih velikaša
10.2.2. Kraljevski Vlasi
10.2.3. Vlasi u primorskim komunama
10.3. Vlasi u Dalmaciji
10.4. Vlasi u Poljicima
11. PROCES NASELJAVANJA VLAHA U HRVATSKU KRAJINU
11.1. Slavonska Krajina
11.2. Varaždinski generalat
11.3. Karlovački generalat
11.4. Civilna Hrvatska
11.5. Hrvatsko primorje
11.6. Borbe u vezi s naseljavanjem
12. VLAŠKA PRAVA I DUŽNOSTI
12.1. Opće postavke
12.2. Vlasi u srednjovjekovnoj Srbiji
12.2.1. Srpsko zakonodavstvo prije Dušana
12.2.2. Dušanov zakonik
12.3. Vlasi u Osmanskom Carstvom
12.4. Vlasi u Hrvatskoj
12.4.1. Pregled Vlaških statuta iz 1630. god.
12.4.2. Analiza Vlaških statuta iz 1630. god.
Zaključak
Izvori
Bibliografija
Prilozi
Prilog I. Kronologija
Prilog II. Pojmovnik
Prilog III. Tablični pregled naseljavanja Vlaha u sjeverozapadnu Hrvatsku
Bilješka o autoru
Vlasi i Vojna krajina u Hrvatskoj Andreja Čebotareva podijeljena je u 12 cjelina: Uvodna razmatranja; Pojam i definicija vlaškoga imena; Historiografski problemi i aspekti vlaškog imena; Pregled teorija o etnogenezi Vlaha; Vlaški jezik; Vlasi na Balkanu; Vlasi u srednjoj Europi; Etnoobilježja vlaškoga svijeta; Vlasi u Osmanskom Carstvu; Vlasi u Hrvatskoj prije turskih ratova; Proces naseljavanja Vlaha u Hrvatsku krajinu; Vlaška prava i dužnosti te Zaključak. Slijede: Izvori; Bibliografija; Prilozi – Prilog I. Kronologija, Prilog II. Pojmovnik, Prilog III. Tablični pregled naseljavanja Vlaha u sjeverozapadnu Hrvatsku i Bilješka o autoru.
Iz mnoštva podataka i zanimljivosti koje nam je ostavio A. Čebotarev o Vlasima moglo bi se izdvojiti mnogo toga što bi čitatelju bilo zanimljivo primjerice svojstva vlaškoga mentaliteta, vlaška osobna imena i prezimena, utjecaj vlaške populacije na hrvatski jezik, kada nestaje vlaški jezik u Hrvatskoj i Bosni, vlaška toponomastika u Hrvatskoj, srpski dokazi da Vlasi nisu Srbi, Vlasi u tursko doba, Vlasi kao urotnici i hajduci itd.
Za pojam Vlah Čebotarev kaže da o njemu u leksikografiji nema jedinstvene definicije: u 16. i 17. stoljeću označuje narod koji se bavi nomadskim stočarstvom u visokim planinama Balkana, a dolaskom Turaka stupa u njihovu vojnu službu. Vlaške skupine imaju različita imena: Morlaci, Cincari, Aromuni, Ćići, Ćiribiri, Karavlasi, Kucovlasi itd. Etnogeneza Vlaha nije pouzdano utvrđena, pa im stari autori izvode podrijetlo od Kelta, Tračana, Mezijaca, Ilira, čak i afričkih Maura. Vlaški jezik pripada romanskoj skupini jezika i sličan je rumunjskom. U srednjem vijeku bili su rasprostranjeni na cijelom Balkanu. Dolaskom Slavena u vrijeme velike seobe povlače se u planine u unutrašnjosti ili na dobro zaštićene otoke.
Prema Čebotarevu Vlasi se u Hrvatskoj naseljavaju dolaskom Turaka u 16. i 17. stoljeću, ali nakon njihova odlaska Vlasi i dalje ostaju u Hrvatskoj. Budući da su bili pravoslavne vjeroispovijesti, poslije se, osobito u 19. st., pod utjecajem Srpske pravoslavne Crkve njihovi potomci pretapaju u Srbe.
Srpski povjesničar Aleksa Ivić u svojoj knjizi: Seoba Srba u Hrvatsku i Slavoniju, tiskanoj 1909. godine radeći na arhivskoj građi bečkih arhiva o velikim etničkim mijenama stanovništva u Hrvatskoj, u vrijeme ratova s Turcima i naseljavanju Vlaha u Hrvatsku, obavio je najveća krivotvorenja u našoj povijesti: precrtavao je vlaško ime i dopisivao srpsko!
Ova je knjiga pouzdan putokaz prema cjelovitoj spoznaji etnogeneze, kontroverzi, karakteristika i rasprostranjenosti Vlaha; zainteresiranim čitateljima pomoći će u osnovnoj orijentaciji, a i istraživačima u budućim propitivanjima i tumačenju vlaškoga pitanja.
