Dr. sc. Ljiljana Kaliterna Lipovčan: Ljudi neće toliko stradati od pandemije kao što se mislilo, 13. 10. 2021.

Večernji list od 13. listopada 2021. objavljuje prilog Dijane Jurasić s komentarima dr. sc. Ljiljane Kaliterne Lipovčan pod naslovom „Ljudi su psihički otporni i neće toliko stradati od pandemije kao što se mislilo“

– Večernji list: Ljudi su psihički otporni i neće toliko stradati od pandemije kao što se mislilo, 13. 10. 2021.
– Glas Koncila: Ljudi su otporni i ne će stradati kako se mislilo, 24. 10. 2021.

Utjecaj pandemije na navike građana
Ljudi su psihički otporni i neće toliko stradati od pandemije kao što se mislilo
LJILJANA KALITERNA LIPOVČAN:
Pokazalo se još jednom da su ljudi otporni i da neće stradati kako se mislilo. Mentalno zdravlje ljudi bilo je ugroženo u početku pandemije

Koliko je pandemija promijenila radne i životne navike građana jer mnogi ljudi koji su dugo radili online nevoljko se vraćaju na svakodnevni posao, primjerice u urede i na fakultete? Mnoge tvrtke diljem svijeta kojima to posao omogućava i nakon “lockdowna” ostavile su mogućnost zaposlenicima da rade od kuće pa je tako, primjerice, u proljeće ove godine u Irskoj gotovo polovica građana radila od kuće prema istraživanju “Život, rad i COVID-19” uglednog Eurofounda. Pandemija je utjecala i na danas povećan udio građana koji kombiniraju rad iz prostorija poslodavaca s radom od kuće. Istina, to je zasad puno češća praksa u zapadnim državama, posebno u Austriji, Finskoj, Francuskoj, Luksemburgu i Nizozemskoj, nego u istočnim europskim državama, uključujući i našu u kojoj, istina, prevladavaju uslužne djelatnosti u kojima rad od kuće i nije moguć.

Jedna sveučilišna profesorica nakon duljeg izbivanja s nastave uživo svjedoči: – Na prvom predavanju uživo osjetila sam napor kakav nisam prije osjećala, osjećaj subjektivnog umora bio mi je izraženiji nego prije pandemije. Teško je reći jesu li takvi osjećaji posljedica zamora zbog pandemije ili konformizma.

Prof. dr. sc. Ljiljana Kaliterna Lipovčan, voditeljica Centra za istraživanje kvalitete življenja Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, govori da raditi od kuće vole oni koji imaju veće stanove i potrebnu opremu za rad od kuće te koji nemaju malu djecu.

– Pandemija će definitivno promijeniti radne obrasce iako je i prije pandemije u svijetu bio zabilježen rast profesija u kojima su radnici radili od kuće. Europsko istraživanje pokazalo je da bi većina radnika nakon pandemije voljela kombinirati rad od kuće s radom u uredima pa da, primjerice, rade tri dana u uredu, a dva dana od kuće – govori Kaliterna Lipovčan.

Iako je pandemija u početku pogoršala mentalno zdravlje kod svih dobnih skupina, osobito kod mladih, nezaposlenih te majki male djece, novija istraživanja pokazuju da se optimizam kod ljudi vraća i da mentalno zdravlje neće biti ugroženo u mjeri u kojoj se prvotno mislilo.

– Istraživanje koje je provela skupina vrhunskih svjetskih znanstvenika za Lancet pokazuje da je mentalno zdravlje ljudi bilo ugroženo u početku pandemije, ali sada se životno zadovoljstvo vraća na razine prije pandemije. Optimizam se budi kod ljudi, a osjećaj usamljenosti kod građana nije veći nego što je bio prije pandemije. Pokazalo se još jednom da su ljudi otporni i da neće stradati kako se mislilo – govori Kaliterna Lipovčan.

Nema straha, dodaje, i da će ljudi pribjeći socijalnoj izolaciji jer druženje je ljudima nužna potreba.

– Teško da ćemo postati usamljenici i vukovi. Štoviše, mislim da ćemo više cijeniti ta druženja, a pogotovo ljudi koji se i inače vole družiti. Vidjelo se i u nizu europskih zemalja da su ljudi nakon otvaranja odmah pohrlili u barove i restorane – kaže profesorica Kaliterna Lipovčan.

Dr. sc. Ljiljana Kaliterna Lipovčan

Područni centar Vis

Također provjeri

Sretan i blagoslovljen Uskrs 2024. godine!