Prof. dr. Andreja Brajša-Žganec: O MEĐUGENERACIJSKOJ OBITELJSKOJ SOLIDARNOSTI

Glas Koncila u 21. broju od 27. svibnja 2018. na str. 6.-7. objavljuje iz pera Ivana Taševa razgovor s prof. dr. sc. Andrejom Brajša-Žganec pod naslovom “Obitelj je važno mjesto odrastanja i stvara osjećaj pripadnosti”. − Razgovor u novinama | Razgovor na portalu

– Glas Koncila (novine): PROF. DR. ANDREJA BRAJŠA-ŽGANEC O MEĐUGENERACIJSKOJ OBITELJSKOJ SOLIDARNOSTI: Obitelj je važno mjesto odrastanja i stvara osjećaj pripadnosti, 27. svibnja 2018.

– Glas Koncila (portal): PROF. DR. ANDREJA BRAJŠA-ŽGANEC O MEĐUGENERACIJSKOJ OBITELJSKOJ SOLIDARNOSTI: Obitelj je važno mjesto odrastanja i stvara osjećaj pripadnosti, 31. svibnja 2018.

Naglasci iz razgovora

“Međugeneracijska obiteljska solidarnost danas je važna posebice u Europi koja kao stari kontinent iz dana u dan još više stari jer se povećava udio starih ljudi u općoj populaciji. Općenito se istraživači slažu da je obitelj univerzalna i nužna institucija ljudskoga preživljavanja u svim društvima i važna u međugeneracijskim odnosima.”

“Obitelj je i dalje, bez obzira na liberalizaciju društva, krizu i neizvjesnost, jako važna. Ljudi kao društvena bića imaju potrebu živjeti u zajednicama, a brak je tradicionalno najčešći oblik zajednice između dvoje ljudi.”

“Istraživanja pokazuju da su prihodi starijih osoba i iznos primljene skrbi važni za financijske tokove prema gore – prema starijem roditelju i prema dolje – od starijih roditelja. Naime, pružanje skrbi starijim roditeljima ili roditeljima partnera važan je dio međugeneracijske solidarnosti unutar obitelji, osobito u zemljama u kojima se dugoročni sustav skrbi zasniva pretežno na obiteljskoj skrbi. Međutim, u sustavima mješovite skrbi potrebnu skrb zajedno pružaju članovi obitelji i pružatelji formalne skrbi. Osim toga, odrasla će djeca možda morati i financijski pomagati svojim roditeljima, posebno zbog financijskoga tereta što ga formalna skrb nameće starijim osobama. Budući da nisu poznati objavljeni rezultati nekih takvih istraživanja u Hrvatskoj, a i s obzirom na geografsku blizinu Slovenije, možemo pretpostaviti da bismo nalaze u sličnom smjeru mogli dobiti i u Hrvatskoj. Naime, rezultati provedenoga istraživanja u Sloveniji pokazuju da postoji osjetna financijska razmjena između primatelja skrbi i obiteljskoga skrbnika. Nadalje, odrednice važne za financijske tokove prema gore odnosno prema starijem roditelju i prema dolje odnosno od starijega roditelja jesu prihod starijih osoba i iznos primljene skrbi.”

“U sklopu Europskoga istraživanja o kvaliteti života uspoređivali smo trendove u kvaliteti života u Hrvatskoj u 2007. i 2012. godini te se pokazalo da je usporedba percipirane kvalitete javnih služba, i to usluga za brigu o starima, pala u promatranom razdoblju. Prema rezultatima toga istraživanja indeks socijalne isključenosti u Hrvatskoj smanjio se između 2007. i 2012., no bio je nešto veći od prosjeka u europskim zemljama obje te godine. Ovdje imamo puno prostora za djelovanje i provedbu politika socijalne uključenosti poboljšanjem pristupačnosti i kvalitete javnih služba uzimajući u obzir nejednakosti u pogledu pristupa javnom prijevozu u urbanim i ruralnim područjima, relativno nisku razinu pružanja usluga skrbi o djeci, nisku razinu javne percepcije o kvaliteti usluga dugotrajne skrbi i probleme u vezi s državnim mirovinskom sustavom. Dakle, to je područje gdje bi se sigurno moglo djelovati, a posebnu bi pozornost trebalo obratiti na populaciju starih. Općenito nedostatne su obiteljske politike i mjere povezane s kasnom odraslom doblju.”

| Projekt CRO-WELL Hrvatsko longitudialno istraživanje dobrobiti