Kamo ide hrvatski znanstvenoistraživački sustav?

Studija Kamo ide hrvatski znanstvenoistraživački sustav: prema racionalnoj reformi ili prema entropiji i urušavanju? izvješće je s projekta Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar „Reforma znanosti u Hrvatskoj u kontekstu promjene razvojne paradigme“ koji je započeo u veljači 2017. i završio u veljači 2018. U projektu su sudjelovali: Jadranka Švarc, Institut Ivo Pilar (koordinatorica), Drago Čengić, Institut Ivo Pilar, Saša Poljanec-Borić, Institut Ivo Pilar, Jasminka Lažnjak, Filozofski fakultet Zagreb, Odsjek za sociologiju i Luka Šikić, Institut Ivo Pilar (I. faza). – O projektu | Zaključci | Sažetak studije

 


Puni tekst studije “Kamo ide hrvatski znanstvenoistraživački sustav: prema racionalnoj reformi ili prema entropiji i urušavanju?”; Zagreb, 2018.
Sažetak studije “Kamo ide hrvatski znanstvenoistraživački sustav?”


O projektu

Hrvatska Vlada provela je 2013. godine niz minireformi znanstvenoistraživačkog sustava koje su obuhvaćale način financiranja, organiziranja, provedbe i evaluacije znanstvenog rada. Reforme su provedene u vrijeme otvaranja Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) za financiranje razvojnih projekata (uključujući znanstvena istraživanja) i prihvaćanja Strategije pametne specijalizacije (S3) kao strategije razvoja
znanosti.
Promišljajući sveze nacionalne znanosti i njenih podsustava s novonastalim promjenama u nacionalnom i globalnom okruženju, istraživački tim Instituta Ivo Pilar tijekom 2017./2018. godine osmislili su i proveli projekt „Reforma znanosti u Hrvatskoj u kontekstu promjene razvojne paradigme“. Osnovnom tezom projekta tvrdi se da je reforma znanstvenog sustava uz oslonac na sredstva ESIF-a i S3 utjecala na promjene znanstvene politike i znanstvenog sustava na konceptualnoj, operativnoj i financijskoj razini. Sukladno tome, svrha istraživanja bila je utvrditi jesu li reforma znanosti te promjena diskursa koja se ogleda u orijentaciji na S3 i ESIF utjecale na strukturu i ukupnu kakvoću znanstvenoistraživačkog rada u Hrvatskoj.
Projektno istraživanje provedeno je online anketom u lipnju 2017. na uzorku od 294 ispitanika. On u glavnim crtama odražava znanstvenu zajednicu s obzirom na zastupljenost znanstvenih disciplina, spol, dob i mjesto zaposlenja, a u manjoj mjeri u odnosu na znanstvena zvanja. Provedene su i dvije fokus-grupe (jedna iz područja prirodnih, medicinskih i tehničkih znanosti (STEM) i druga iz područja društveno-humanističkih znanosti) čiji stavovi su uključeni u analizu jer dobro ilustriraju nalaze ankete. Tematski gledano, anketa je obuhvatila sljedeće aspekte znanstvenog sustava i znanstvenoistraživačkog rada: a) organizacija i provedba znanstvenoistraživačkog rada (financiranje projekata; višegodišnje namjensko institucijsko financiranje; doprinos Hrvatske zaklade za znanost; znanstveno napredovanje i ortački akademizam; odnos nastave i istraživanja); b) suradnja znanosti i industrije s osvrtom na svrhu znanstvenih istraživanja; c) Strategija pametne specijalizacije i ESIF; d) Opći nedostaci znanstvenog sustava i društveni status znanosti.


Zaključci

Istraživanje pokazuje da je hrvatska znanost bremenita problemima koji utječu ne samo na kakvoću znanstvenoistraživačkoga rada, već i na opstanak dijela znanstvenih institucija i ljudskih potencijala.
Reforma znanstvenog sustava pokrenuta 2013. u cilju stvaranja efikasnijeg i kvalitetnijeg znanstvenog sustava (s osloncem na S3 i sredstva ESIF-a) nije dovela do bolje kvalitete znanstvenih istraživanja, do boljih uvjeta rada, kao ni do većeg utjecaja znanosti na razvoj gospodarstva. Nasuprot tome, rezultati pokazuju da je reforma dovela do entropije i urušavanja znanstvenog sustava te da je potrebno mijenjati znanstvenu politiku u smjeru
održavanja i polifunkcionalnosti tog istog sustava.
Kao posebno kritične točke znanstvenog sustava pokazuju se: visina sredstava izdvajanih Proračunom za znanstvenoistraživački rad i obrazovanje, program institucijskog financiranja, kvaliteta rada HRZZ-a te sustav znanstvenog unapređivanja i s njim povezanih radnih mjesta.
Sve to govori da je znanstveni sustav u vrlo kritičnom stanju te da je neophodno poduzeti korake koji će ne samo materijalno omogućiti provedbu znanstvenih istraživanja, već i akcije koje će omogućiti transparentnost i javnost djelovanja, te objektivnu evaluaciju rada znanstvenika i znanstvenih institucija u cilju povećanja kvalitete znanstvenih istraživanja.

Sažetak studije “Kamo ide hrvatski znanstvenoistraživački sustav?”

Također provjeri

Izlaganje Ive Žunić, mag. soc., mag. psych., o skalama muškosti i ženskosti, 8. 2. 2024.

U okviru ciklusa „Metodološke teme“ splitske podružnice Hrvatskog sociološkog društva , asistentica na Institutu Pilar… Pročitaj više o Izlaganje Ive Žunić, mag. soc., mag. psych., o skalama muškosti i ženskosti, 8. 2. 2024.