Prvi sastanak projekta Dinamika i izazovi migracije, re-migracije i imigracije u Republici Hrvatskoj (DinamiRH), 18. 1. 2024.
U Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar dana 18. siječnja 2024. godine održan je prvi sastanak četverogodišnjeg projekta Dinamika i izazovi migracije, re-migracije i imigracije u Republici Hrvatskoj (DinamiRH) koji je sazvala dr. sc. Rebeka Mesarić Žabčić, voditeljica projekta, sa suradnicima na projektu
Članovi projektnog tima DinamiRH (dr. sc. Rebeka Mesarić Žabčić, voditeljica projekta, i suradnici: dr. sc. Dražen Živić, dr. sc. Nenad Pokos, dr. sc. Ljiljana Dobrovšak, dr. sc. Ivo Turk, dr. sc. Marija Geiger Zeman, dr. sc. Caroline Horstein-Tomić, dr. sc. Sandra Cvikić, dr. sc. Nikola Šimunić, dr. sc. Ana Malnar, dr. sc. Kristina Toplak, dr. sc. Iva Čulina i Magdalena Vrbanec, prof., nakon kraćeg međusobnog upoznavanja održali su prvi projektni sastanak na kojem su dogovorili početak aktivnosti na projektu sukladno radnom i financijskom planu za prvu godinu.
Projekt obuhvaća tri istraživačke teme:
1) Dinamika i izazovi migracije – fokus prve istraživačke teme je na istraživanju migracija od 2013. do recentnog razdoblja, detektirati u kojoj mjeri su se promijenile pozicije i promišljanja hrvatskih građana po pitanju migracija prema EU-u što je prvi jedinstveni doprinos istraživanju. Istražit će se „high-skilled“ i „brain drain/gain“ migracije te cirkularna mobilnost koja obuhvaća i ciklus od jeftine radne snage do poželjne radne snage, a koju u najvećoj mjeri zagovaraju zemlje EU-a, ranije kao izvor jeftine radne snage, a sada kao izvor potrebne ukupne radne snage. Nova digitalna era ne poznaje granice zapošljavanja i pojedinci koji koriste resurse digitalne ere nadilaze kulturološke, političke, ekonomske i fizičke granice. Istražit će se u kojoj mjeri Hrvatska konkurira ili može konkurirati zapadnijim članicama po pitanju znanja, transfera znanja, tehnologije, zapošljavanja i digitalnih nomada kroz stvaranje virtualnih sfera, virtualne mobilnosti te fizičkog nenapuštanja mjesta prebivališta, ali i mogućnosti stalne promjene radnog okruženja. Jedinstveni doprinos će biti i u kojoj mjeri digitalna era može olakšati uspostavu transnacionalnog ili nadnacionalnog identiteta koji je EU-u potreban radi političke stabilnosti i političke budućnosti?
2) Povratne migracije – re-migracija – fokus druge istraživačke teme je na istraživanju povratnih migracija, iskustava motivacije povratka, dobrih prilika i izazova povratnika/ica kao aktivnih sudionika u hrvatskom društvu s ciljem promicanja nacionalnog i općeg dobra te razvoja zajednica u koje se vraćaju. Istražit će se paralelno dinamika emigracije te re-migracije između RH i Njemačke. Ukazat će se na vrijedan potencijal u vidu razvoja koncepta digitalnih nomada i virtualne mobilnosti kroz analizu povratnih migracija. Jedinstveni doprinos bit će kontribucija povratnika u razvojne procese Hrvatske te će se predložiti model/i povratka u RH.
3) Imigracija – sa zakonskim odobrenjem i bez njega – fokus treće istraživačke teme je na radnu snagu s dozvolama i na ilegalne – neregistrirane migrante koji mogu stvoriti u okviru socijalnih i ekonomskih posljedica brojne izazove u hrvatskom društvu. Istražit će se imigracija radne snage od ulaska RH u EU i nezakoniti prelasci državne granice RH, utjecaj suvremenih migracija i ljudi u pokretu u hrvatsko društvo te društveno-političke i zakonodavno-normativne promjene do kojih dolazi uslijed kontrole, praćenja i legaliziranja iregularnih migracija na teritoriju RH. Jedinstveni doprinos je geografska distribucija migranata unutar hrvatskog državnog teritorija te procjena kratkoročnih i dugoročnih demografskih posljedica radnih, odnosno ilegalnih migracija.
