Dr. sc. Marko Mustapić na znanstvenom skupu “Kultura sjećanja na otocima”; Korčula, 20. 3. 2023.
Dr. sc. Marko Mustapić sudjelovao je 20. ožujka 2023. na znanstvenom skupu “Kultura sjećanja na otocima” održanom u Korčuli u organizaciji Gradskog muzeja Korčula i Interpretacijskog centra Marko Polo. Dr. sc. Mustapić održao je izlaganje pod naslovom Dalmatinci i Drugi svjetski rat: Obiteljsko sjećanje na izbjeglištvo u El Shattu
Korčula je otok iznimno bogate kulturne baštine. Stari grad Korčula, jedan od najbolje sačuvanih utvrđenih srednjovjekovnih gradova na Mediteranu, prijavljen je za Popis svjetske kulturne baštine UNESCO-a. U očuvanju baštine, kao i njezinom istraživanju i prezentaciji, iznimno važnu ulogu ima Gradski muzej Korčula. U sklopu svojih intenzivnih aktivnosti, među ostalim organizacije brojnih izložbi, tribina i predavanja, Gradski muzej Korčula i Centar Marko Polo organizirali su u Korčuli 20. ožujka 2023. održavanje dobro posjećenog znanstvenog skupa Kultura sjećanja na otocima.
Vjeran Pavlaković (Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci) održao je izlaganje pod naslovom Projekt Islands of memory, u kojem je stavio naglasak na ključne pojmove i pristupe u znanstvenom istraživanju kulture sjećanja. Vicko Marelić (Gradski muzej Korčula) izložio je ključne nalaze svojeg istraživanja Krilati kipovi u Gradu Korčuli. Pritom je dao posve nove uvide u simboliku ‘“ječnog talijanskog posjeda na Istočnom Jadranu’“ s fokusom na identitetske (re)konstrukcije simbolike korčulanskih mletačkih lavova u suvremenoj povijesti s naglaskom na ključno razdoblje instrumentalizacije lava od 1911. do 1921. godine.
Tonko Barčot (Državni arhiv u Dubrovniku – Arhivski sabirni centar Korčula-Lastovo) na temelju zbirke 800 portreta Korčulana koje je snimio Jakov Peručić od 1899. do 1920. održao je izlaganje pod naslovom O kulturi zaborava na primjeru fotografija Jakova Peručića. Barčot zaključuje kako je gotovo potpuno nepoznavanje lica s fotografija među sadašnjim stanovništvom na otoku posljedica iseljavanja većine talijanskih obitelji 1920-ih te recentnog zanemarivanja i odbacivanja talijanske baštine na Korčuli. Sani Sardelić (Gradski muzej Korčula) održala je izlaganje Trg pomirenja Bernarda Bernardija. Taj trg, uz Trg svetog Marka najvažniji u životu grada, u sadašnjem je obliku prisutan od 1982. i posvećen sudjelovanju otočana u antifašističkom pokretu. Trg je prostor brojnih kulturnih, sportskih, gospodarskih, edukativnih, turističkih i političkih aktivnosti i kao takav dio svakodnevice grada. Sve te aktivnosti na trgu s vremenom oblikuju lokalnu kulturu sjećanja.
Marko Mustapić (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb) na temelju podataka prikupljenih u istraživanju provedenom 2022. održao je izlaganje na temu Dalmatinci i Drugi svjetski rat: Obiteljsko sjećanje na izbjeglištvo u El Shattu. Zbjeg u El Shatt bio je i u vrijeme SFRJ periferna epizoda iz Drugoga svjetskog rata, a s obzirom na to da je Domovinski rat u središtu kulture sjećanja u RH, navedeni se događaj našao na margini kulture sjećanja u suvremenoj Dalmaciji. Obitelj je gotovo posljednje mjesto prijenosa sjećanja na El Shatt, a nalazi istraživanja upućuju da i obiteljska sjećanja blijede i u dugoročnoj je perspektivi taj povijesni događaj ‘osuđen na zaborav’.
Nakon navedenih izlaganja održana je plodna rasprava o posebnosti kulture sjećanja na otoku, koju je moderirao Vjeran Pavlaković. Aleksandar Jakir (Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu) predstavio je potom knjigu Uokvirivanje nacije i kolektivni identiteti, koju su uredili Vjeran Pavlaković, Davor Pauković i Nikolina Židek. U knjizi je, većinom na temelju podataka prikupljenih istraživanjima u projektu HRZZ-a Framing the Nation and Collective Identity in Croatia: Political Rituals and the Cultural Memory of Twentieth Century Traumas voditelja Vjerana Pavlakovića, analizirana uloga sjećanja u izgradnji kolektivnih identiteta kroz komemorativne prakse događaja iz Drugoga svjetskog rata i Domovinskoga rata u Hrvatskoj. S posebnim fokusom na medijsko prikazivanje komemorativnih događaja i istraživanja javnog mišljenja, knjiga se oslanja na intervjue i opažanja sudionika komemorativnih proslava, posebno na govore pripadnika političkih elita, oporbenih političara i drugih društvenih aktera koji podržavaju ili osporavaju službene narative.
