Predstavljanje istraživačke dionice „Istraživanje javnog mnijenja o braniteljskoj populaciji na prigodnom uzorku“, 2. 2. 2023.

Istraživačka dionica „Istraživanje javnog mnijenja o braniteljskoj populaciji na prigodnom uzorku“ prezentirana je 2. veljače 2023. javnosti na strukturiranom dijalogu na temu Javno mnijenje Hrvatske o braniteljima – slike kreirane kroz medije. Strukturirani dijalog, održan na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, organiziran je u sklopu projekta Analiza društvenih faktora koji utječu na kvalitetu života braniteljske populacije – smjernice za budućnost koji je sufinanciran od strane Europskog socijalnog fonda

Institut društvenih znanosti Ivo Pilar sudjeluje u provođenju trogodišnjeg projekta (2020.-2023.) Analiza društvenih faktora koji utječu na kvalitetu života braniteljske populacije – smjernice za budućnost s ciljem poboljšanja kvalitete življenja hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata. Projekt je započeo u listopadu 2020. godine, a provedba je planirana u trajanju od trideset šest mjeseci tj. do listopada 2023. godine. Institut Pilar je jedan od partnera na projektu, uz koordinatora projekta Zbor udruga veterana hrvatskih gardijskih postrojbi.

Jedna od četiri istraživačke dionice, za čiju provedbu je zadužen Institut Pilar (pod vodstvom prof. dr. sc. Vlade Šakića), naziva Istraživanje javnog mnijenja o braniteljskoj populaciji na prigodnom uzorku, provodila se od travnja 2021. godine do lipnja 2022. godine. Dionica je za predmet istraživanja imala odnos javnosti prema braniteljskoj populaciji. Suradnici na dionici, uz dr. Šakića, su i Stanko Rihtar i Antun Plenković.

U istraživanju su se slijedila dva temeljna cilja. Prvi cilj istraživanja bio je utvrditi u kojoj su mjeri javno kreirane slike (od pozitivnih do negativnih) prihvaćene (internalizirane) među samim braniteljima, tj. ugrađeni u način na koji vide svoju populaciju kao cjelinu. Teorijski oslonac za ovaj cilj pronađen je u istraživanjima koja otkrivaju da braniteljska percepcija stavova javnosti prema njima ako je pozitivna, može se shvatiti kao čimbenik koji poboljšava njihovo samopoštovanje i zadovoljstvo životom. Drugi cilj bio je provjeriti koliko razina slaganja s ovako kreiranim slikama u javnosti utječe na zadovoljstvo životom branitelja.

Istraživanje je provedeno putem online ankete (studeni 2021. – veljača 2022.). Objavljeno je na javnim i braniteljskim portalima, uz jamstvo anonimnosti sudionika sukladno europskim formalnim standardima i regulativi (GDPR, Opća uredba o zaštiti podataka). Odazvalo se ukupno 749 branitelja iz svih dijelova Hrvatske.

Javno raspoloženje prema ratnim veteranima u mnogim je slučajevima disonantno. S jedne strane, oni su poštovani, tretirani kao heroji i vrijedni članovi društva, a njihove ratne zasluge su materijalno, društveno i simbolički kompenzirane. S druge strane su marginalizirani, pri čemu ni stigmatizacija nije rijetka: najčešće je povezana s psihičkim posljedicama ratnih trauma, ali i s pretpostavljenim dvojbenim motivima pristupanja vojnim snagama (npr. radi poboljšanja socijalnog i materijalnog statusa). Budući da se sa samostigmatizacijom teško nositi, javno kreirane negativne slike mogu imati posebno teške posljedice na živote branitelja. Kako bi se odgovorilo na to pitanje, internetska anketa provedena među 749 hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata (1991.-1995.), a sukladno ciljevima istraživanja pitanja su se odnosila na mjere u kojima su branitelji preuzeli pozitivne i negativne slike o svojoj populaciji te stupnjeve utjecaja kreiranih slika na njihove živote.

Ovo istraživanje pokazalo je da je zadovoljstvo branitelja osobnim životom visoko unatoč značajnim vanjskim opterećenjima. Drugim riječima može se zaključiti da to zadovoljstvo ima dovoljan kompenzacijski učinak u odnosu na djelovanje društvenih i institucionalnih čimbenika koji izazivaju nezadovoljstvo branitelja.

To se međutim ne odnosi na cijelu populaciju jer, iako u manjem postotku, ali u značajnom apsolutnom broju branitelja kompenzacijski učinak iz osobnih života izostaje zbog čega ostaju bez oslonca na osobnoj i institucionalnoj razini. To bitno narušava njihove odnose s okolinom i utječe na njihovu osobnu i društvenu disfunkcionalnost. No, to više nije predmet ovog istraživanja, nego preporuka smjera budućih istraživanja.

Znanstvena postignuća biti će objavljena u znanstvenom radu kao krajnjem i očekivanom prinosu projekta, pod nazivom Imidž u javnosti i subjektivna dobrobit hrvatskih branitelja.

Datuma 2. veljače 2023. godine, ova istraživačka dionica prezentirana je javnosti na strukturiranom dijalogu na temu Javno mnijenje Hrvatske o braniteljima – slike kreirane kroz medije. Navedeni strukturirani dijalog, održan na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, organiziran je u sklopu ovoga projekta, koji je sufinanciran od strane Europskog socijalnog fonda.

Projekt Analiza društvenih faktora koji utječu na kvalitetu života braniteljske populacije – smjernice za budućnost

Također provjeri

Projekt TEEN-WELL: Dobrobit adolescenata u ključnim kontekstima

Projekt Dobrobit adolescenata u ključnim kontekstima (TEEN-WELL) izvodi se u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar… Pročitaj više o Projekt TEEN-WELL: Dobrobit adolescenata u ključnim kontekstima