Dr. sc. Dražen Živić o konačnim rezultatima popisa stanovništva, rujna 2022.

– Glas Slavonije: DEMOGRAFSKI PROBLEMI I DALJE NA ČEKANJU: Nismo iskoristili stanku koju nam je donijela pandemija, 21. 9. 2022.
– Večernji list: UŽASNE BROJKE: ‘Hrvatska je opustošena, Vlada mora zbog ovog sazvati izvanrednu sjednicu’, 23. 9. 2022.
– Glas Slavonije: NOVI PODATCI O HRVATSKOM STANOVNIŠTVU – Popis 2021: Više Hrvata, manje Srba; manje vjernika, više ateista, 23. 9. 2022.
– Večernji list: PORAZNI PODACI: Od dva milijuna žena u Hrvatskoj samo ih je 801 tisuća u fertilnoj dobi, 27. 9. 2022.

Uoči objave konačnih rezultata popisa stanovništva, 21. rujna 2022. Glas Slavonije objavljuje razgovor Igora Bošnjaka s dr. sc. Draženom Živićem u prilogu pod naslovom “DEMOGRAFSKI PROBLEMI I DALJE NA ČEKANJU: Nismo iskoristili stanku koju nam je donijela pandemija”. Komentare dr. sc. Dražena Živića u povodu objavljivanja konačnih rezultata popisa stanovništva 23. rujna 2022. objavljuje Večernji list u prilogu Dijane Jurasić “UŽASNE BROJKE: ‘Hrvatska je opustošena, Vlada mora zbog ovog sazvati izvanrednu sjednicu'”, a Glas Slavonije u prilogu Tomislava Prusina “NOVI PODATCI O HRVATSKOM STANOVNIŠTVU – Popis 2021: Više Hrvata, manje Srba; manje vjernika, više ateista”. Večernji list u broju od 27. rujna 2022. donosi komentar dr. sc. Dražena Živića u prilogu Dijane Jurasić pod naslovom “PORAZNI PODACI: Od dva milijuna žena u Hrvatskoj samo ih je 801 tisuća u fertilnoj dobi”.

– Glas Slavonije: DEMOGRAFSKI PROBLEMI I DALJE NA ČEKANJU: Nismo iskoristili stanku koju nam je donijela pandemija, 21. 9. 2022.

Nismo iskoristili stanku koju nam je donijela pandemija

Opet je u 2021. godini Hrvatska imala 4000 više iseljenih nego useljenih

U četvrtak, 22. rujna, Državni zavod za statistiku objavit će konačne rezultate popisa stanovništva 2021. o ukupnom stanovništvu prema spolu i starosti, te prema narodnosti, vjeri, državljanstvu i materinskom jeziku.

Podsjetimo da je Hrvatska, prema prvim podatcima koje je DZS objavio 14. siječnja, u posljednjih 30 godina, tj. u razdoblju od osamostaljenja, izgubila 895.736 stanovnika, što je gotovo 19 posto stanovništva. Broj stanovnika Hrvatske pada od 1991. godine, kada je u njoj živjelo 4.784.265 stanovnika, da bi u 2021. taj broj pao na 3.888.529 stanovnika.

Potreban oprez

To znači da je Hrvatska u 30 godina samostalnosti izgubila 18,7 % stanovništva. Demografsko pitanje smatra se trenutačno najvažnijim u RH, a dodatne probleme mogle bi izazvati i nove političke i gospodarske okolnosti u svijetu koje itekako utječu na naše građane – od pandemija COVID-19 do ruske invazije na Ukrajinu, rastućih troškova života i moguće recesije. Pomoćnik ravnatelja Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar” Dražen Živić smatra kako je vrlo bitno ono što će pokazati konačni rezultati popisa.

“Rezultati migracija za 2020. pokazali su da je negativna razlika između odseljenih i doseljenih bila samo 632 osobe, pa je onda gotovo ispalo: evo, vraćamo se, dolazimo do malo boljeg omjera. Demografi su upozoravali da treba biti jako oprezan, bez obzira na to što je lijepo imati manje negativan rezultat. Već tada smo rekli koliko je bitno da u pandemijskim godinama, kada je emigracija sputana zbog epidemioloških razloga, Hrvatska učini biran napredak u unutarnjem uređenju. Jer to je bilo kao da vam netko da pet minuta odmora i to vrijeme sad trebate iskoristiti da nešto napravite, da ponovno ne odu oni koji su već ranije otišli, a morali su se vratiti jer su zbog okolnosti oko COVID-a izgubili posao vani, kao i eventualno neki novi”, rekao nam je Živić.

No kaže i da je potom opet značajno porastao broj iseljenih, pa je negativna razlika – migracijska bilanca, bila više od 4000 u 2021. godini. Dakle, s onih samo 632 došli smo opet na više od 4000. Očito je, smatra, da tih pet minuta stanke u demografskim kretanjima nismo iskoristili. Ističe i da tu govori o 2021., kada nije bilo rata u Ukrajini, a i sve ovo što je došlo s tim ratom bi bilo bolje da nas je mimoišlo. Jer mi sami imamo problema sa shvaćanjem te teme, a kada nam globalna situacija to još oteža, onda smo tu gdje jesmo, zaključuje, dodajući da nažalost – nije dobro. Živić smatra da pitanje demografije još nije shvaćeno kao bitan prioritet te da, iako demografi slične stvari pričaju već više od 20 godina, to nikada nije imalo osobitog odjeka, uvijek se nešto drugo čini važnijim.

Ključne odluke

Priprema znanstveni rad za konferenciju krajem rujna u Zagrebu – može li Hrvatska demografski gledano imati koristi – kolokvijalno rečeno, kaže, ako se takva riječ tu smije koristiti – od rata u Ukrajini, u smislu da je više od 20.000 Ukrajinaca došlo u Hrvatsku. Može li, dakle, pojašnjava, Hrvatska planirati svoj razvoj kako bi prije svega tim ljudima olakšala život – to bez daljnjega – te drugo, time im olakšati ili omogućiti dobru odluku što će sa svojim životom učiniti. “Jer za dio njih, pogotovo iz posve razorenih dijelova Ukrajine, pitanje je i stupnja razorenosti, poslijeratne obnove gospodarstva i života, a negdje i političke sudbine. Ako se i planiraju vratiti, trebat će neko vrijeme. Riječ je uglavnom o ženama, o djeci, njima treba život tu učiniti dostojanstvenim. No onoga trena kada budu trebali donijeti dalekosežniju odluku, da im omogućimo da je donesu tako da u tu formulu mogu uključiti varijablu: nama se ovdje u Hrvatskoj isplati živjeti. Plašim se da to nije tako”, kaže Živić.

Spominje i pitanje Zagreba, govoreći da kolege koji su radili analize mjere usmjerene obiteljima s troje i više djece pokazuju da je ona bila učinkovita. “Broj onih s troje i više djece se u Zagrebu povećao, pa ispada da je efikasna. Može li se korigirati i poboljšati, vjerojatno uvijek i u svemu može. Ali da ju netko ukida zato što nije učinkovita, bez analitičkog uvida u to, to nije točno. Jer je usmjerena na točnu kategoriju obitelji koje su se sukladno tome organizirale. S druge strane slušate kako će se umjesto toga graditi vrtići. Pa za koga će se graditi vrtići ako donesete odluku o tome da više nećete poticati rađanje troje i više djece, kakva se poruka time šalje?” pita na kraju Živić.

Igor Bošnjak

Dražen Živić pomoćnik ravnatelja Instituta “Ivo Pilar”

SREDSTVA TREBALO PREUSMJERITI U OBNOVU, ALI NE VIDE SE EFEKTI

”Hrvatska je bila suočena i s potresima, zagrebačkim i na Banovini. Mi kažemo O.K., neke stvari koje se možda moglo usmjeravati u demografiju, zbog hitnosti i dramatičnosti trenutka, morale su se okrenuti u druge smjerove. To razumijem i podupirem. No tu se otvara novo pitanje jer mi ni u tim drugim smjerovima ne vidimo ništa. Prema onome što je u medijima, obnova kuća na Banovini koje se grade od temelja teče sporije od očekivanog i potrebnog. Razumijem da ima problema, ništa ne ide preko noći. No čitam i da se nakon zagrebačkog potresa prije sto i nešto godina opet nešto brže iza toga vidjelo što se događa, u smislu obnove. I postavljam si pitanje: Ako je to istina i ako su ta sredstva bila alocirana iz demografije u nešto drugo zbog hitnosti i dramatičnosti trenutka, slažem se, ali zašto s današnjim tehnologijama ne vidimo veće efekte toga? Bar vizualne. Tako da se plašim da ćemo doći u situacija kada ćemo biti sretni što se nešto u svijetu događa, pa imati izgovor: Mi to nismo mogli jer tamo se ratuje”, ističe Živić.

EGZISTENCIJALNI RAZLOZI ODLASKA

Živić kaže kako i Nijemci odlaze iz Njemačke u SAD, ali ne u potrazi za boljim životom i poslom, nego zbog – dodane vrijednosti. Jer mogu kvalitetno živjeti i raditi u Njemačkoj, a razni izazovi, profesionalni ili neki drugi, dovode do toga. “Ali kod nas ljudi odlaze iz egzistencijalnih razloga. To nije pitanje – imam li plaću 5000 eura, ali bih htio 5500, pa idem. Nego imam li uopće radno mjesto. Uzročnik toga nije samo ekonomski, on je i politički, i društveni, ali na koncu ljudi iz različitih razloga kod nas ne mogu osigurati svoje perspektive i percepcije. Možemo mi sada prosjek, neku statistiku i ovakvu i onakvu pokazati. Ali svaki pojedinac ima svoju vlastitu percepciju i iz nje donosi neku odluku. Ako društvo i država ne čine ili ne pokušavaju nešto stvarno kako bi ta percepcija bila povoljnija i zapravo realnija, ljudi neće odlaziti samo zato da vide svijet”, ističe.

– Večernji list: UŽASNE BROJKE:’Hrvatska je opustošena, Vlada mora zbog ovog sazvati izvanrednu sjednicu’, 23. 9. 2022.

Demograf dr. sc. Dražen Živić ističe da su konačni rezultati popisa samo potvrdili one privremene, s tim da su demografi očekivali da će konačni rezultati pokazati lošije stanje, što i jesu

– Hrvatska gubi stanovništvo, posebno su veliki gubici u istočnoj Hrvatskoj. Kada pet slavonskih županija dodamo i Sisačko-moslavačku, jasno je da je taj kontinentalni dio istočne Hrvatske toliko osiromašio u posljednjih 10 godina da je to danas demografski najugroženiji dio Hrvatske. Veći broj umrlih od rođenih te iseljavanje stanovništva koje pratimo godinama sinergijskim djelovanjem doveli su do ovakvog pada broja stanovnika, a to duboko zabrinjava i pitanje je kako usporiti te trendove i učiniti ih podnošljivijima za normalno i održivo funkcioniranje javnih sustava u Hrvatskoj. Sve, nažalost, ide u pravcu strmoglavog urušavanja demografske slike, što nije društveno prihvatljiv scenarij – kaže Živić.

Pitamo ga je li kao Vukovarac očekivao ovakvo smanjivanje udjela srpske manjine u Vukovaru?

– Očekivao sam smanjivanje udjela srpske manjine u Vukovaru s obzirom na trendove u Hrvatskoj, Vukovarsko-srijemskoj županiji i u Vukovaru jer, kad se govori o relativnim udjelima, najviše stradaju pripadnici malobrojnijih zajednica. Puno više stradaju manjine u nepovoljnim demografskim uvjetima nego većinski narod jer je udio Hrvata neznatno povećan, iako ih je u apsolutnim brojevima manje nego 2011. Ali nisam očekivao smanjenje udjela srpske manjine za 4% u Vukovaru, što je u deset godina prilično velik pad, ali nije neočekivan pad ispod trećine. Stanje na terenu upućivalo je na to, u jednoj od osnovnih škola u Vukovaru na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu nije upisan nijedan prvašić, što dovoljno govori da je zajednica srpske manjine u Hrvatskoj u jakom silaznom trendu i za funkcioniranje srpske zajednice u društvenom i političkom smislu to je zabrinjavajući razvoj situacije. Tim više jer su Srbi u Hrvatskoj među najstarijim stanovništvom i stariji su od hrvatskog prosjeka. I pad broja katolika mogao se očekivati jer se mijenjaju društveni procesi i vrijednosti, ali nije to negativan scenarij jer još se 80% stanovništva izjašnjava katolicima, neovisno jesu li praktični vjernici ili se osjećaju katolicima zbog kulturološke i tradicijske povezanosti. Mi imamo daleko veći udio katolika nego neki drugi dijelovi svijeta. Među ateistima i agnosticima možda se očekivao porast veći od 1%, ali očito je ukorijenjenost tradicije i nekih elemenata povijesne i kulturne baštine kod nas još snažna pa se nije dogodio jači porast broja ateista i agnostika, iako 247 tisuća ateista, onih koji nisu vjernici i agnostika nije zanemariv broj – ističe Živić.

I njega najviše brine dobna struktura stanovništva, jer se proces demografskog starenja ubrzao i ima brojne društvene i gospodarske implikacije. Iz loših demografskih trendova proizlazi i problem budućeg rađanja jer je sve manje potencijalnih roditelja, a to je ključni problem koji treba stabilizirati ili barem usporiti.

Starijih od 65 četvrtina

– Također, izražen je problem prostornog pražnjenja, gdje je u dijelovima države demografska pustoš i tamo nema nikakve gospodarske aktivnosti, taj prostor je i sigurnosno osjetljiv, osobito u pograničnim područjima. Usto, ovo su rezultati popisa otprije godinu dana i već sada pokazuje se da se demografski trendovi ne usporavaju te je pitanje imamo li mi danas 3,871 milijuna stanovnika – kaže Živić. Dodaje da smo mi još dominantno država hrvatskih državljana, sa zanemarivim udjelom stranaca, no i da je moguće da je danas situacija drukčija s obzirom na dolazak stranih radnika i ukrajinskih izbjeglica.

– Glas Slavonije: NOVI PODATCI O HRVATSKOM STANOVNIŠTVU – Popis 2021: Više Hrvata, manje Srba; manje vjernika, više ateista, 23. 9. 2022.

Dražen Živić pomoćnik ravnatelja Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar: Uznapredovao je proces demografskog starenja, smanjivanja udjela broja mladih. Ostarjelost hrvatskog stanovništva sada je već u tolikoj mjeri zabrinjavajuća da se postavlja pitanje imamo li vlastitih demografskih resursa

Dražen Živić, pomoćnik ravnatelja Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, komentirajući objavljene podatke, kaže da oni nisu neočekivani. “Već kod prve objave rezultata imali smo prilike vidjeti u kojem se pravcu kreću demografska slika i dinamika. Ovo pokazuje nastavak depopulacije u Hrvatskoj i jasno je da, ako imamo depopulaciju ukupnog stanovništva, mora doći i do depopulacije i u pojedinim segmentima. Osim kod dobne i spolne strukture, uznapredovali je proces demografskog starenja kao posljedica niskog nataliteta, smanjivanja udjela broja mladih. To sve ubrzava ostarjelost hrvatskog stanovništva, koja je sada već u tolikoj mjeri zabrinjavajuća da se postavlja pitanje imamo li vlastitih demografskih resursa, odnosno potencijala da bismo kroz primjenu određenih mjera populacijske politike, prije svega pronatalitetne, uopće mogli što učiniti”, tvrdi Živić. Naglašava da se pokazalo kako su na to demografi upozoravali godinama i desetljećima.

“Ovi podatci za nas nisu nikakvo iznenađenje, a ovi novi pokazuju da je depopulacija još intenzivnija nego što su to pokazivali prvi podatci DZS-a o popisu stanovništva u Hrvatskoj 2021. Hrvatska se demografski prazni. Vidimo da je bolje tek na obalnom području i u okolici velikih gradova, no i to je upitno jer sigurno da u priobalju ima i fiktivnog popisivanja”, zaključuje Živić, dodajući kako to nije ništa novo, ništa iznenađujuće, ali je zabrinjavajuće za učinkovito i održivo funkcioniranje države i svih njezinih sustava.

Vukovar kao 1948.

Rezultati popisa 2021. pokazuju da udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva iznosi 91,63 posto, Srba je 3,20 posto, Bošnjaka 0,62 posto, Roma 0,46 posto, Talijana 0,36 posto i Albanaca 0,36 posto, dok je udio ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno manji od 0,30 posto. Udio osoba koje su se regionalno izjasnile iznosi 0,33 posto, a osoba koje se nisu željele izjasniti iznosi 0,58 posto.

U Osječko-baranjskoj županiji je 88,1 posto Hrvata i šest posto pripadnika srpske nacionalne manjine, što je 1,76 posto manje Srba u odnosu prema 2011. Srba je u Osijeku 4,35 posto, što je gotovo dva posto manje nego 2011., kada je ih je bilo 6,25 posto. U Vukovarsko-srijemskoj županiji 2011. godine živjelo je 15,5 posto pripadnika srpske nacionalne manjine, a u gradu Vukovaru 34,87 posto, dok je prema podatcima najnovijeg popisa stanovništva Srba u VSŽ-u 13,49 posto, a u Vukovaru 29,73 posto.

Treba podsjetiti da je prema popisu iz 1991. godine u Hrvatskoj bilo 12,2 posto pripadnika srpske nacionalne manjine, dva desetljeća poslije, 2011. godine, 4,4 posto, a sada je 3,2 posto.

Demograf Živić ističe kako je u općem demografskom padu uobičajeno da najviše demografski stradaju oni malobrojniji, dok većinsko stanovništvo prođe bolje. Tvrdi da se mogao očekivati porast udjela Hrvata u Vukovaru, kojih je u gradu na Dunavu registrirano 63,02 posto, što je na razini stanja iz 1948. godine, kada je u Vukovaru bio najveći udjel Hrvata u stanovništvu. “Očekivan je i pad udjela Srba, ali ne tako intenzivan. To je posljedica opće depopulacije, iako tu ima i segment koji se odnosi na to što je popis stanovništva dijelom proveden elektroničkim putem. Očito je da kampanja koju je srpska manjinska zajednica vodila na cijelom području Hrvatske prije popisa nije pridonijela većem izjašnjavanju elektroničkim putem”, poručio je Živić.

– Večernji list: PORAZNI PODACI: Od dva milijuna žena u Hrvatskoj samo ih je 801 tisuća u fertilnoj dobi, 27. 9. 2022.

Živić: Dugotrajno nizak natalitet koji pratimo više desetljeća rezultira smanjenjem priljeva žena u fertilnu dob, a smanjivanju udjela žena u reproduktivnoj dobi pridonijelo je i iseljavanje

Sve manje mladih žena

Iako Hrvatska ima ukupno 2,006.704 žene i više žena (51,83%) nego muškaraca (48,17%), najmanje ih je u fertilnoj dobi. Kad se gleda broj žena po dobnim skupinama, najviše žena imamo u dobi od 60 do 64 godine (152.013), te u dobi od 65 do 69 godina (149.378), a najmanje u dobi od 15 do 19 godina (91.501) te od 20 do 24 godine (101.750).

Iako se rađa više dječaka nego djevojčica, udio žena iznad 65 godina je veći (25,3%) nego udio muškaraca (19,4%) i zbog duljeg životnog vijeka žena. Pad broja žena u reproduktivnom razdoblju posljedica je dugogodišnjeg smanjivanja rođene djece te iseljavanja mladih žena u proteklom desetljeću. Slaže se s time i demograf dr. sc. Dražen Živić.

– Dugotrajno nizak natalitet koji pratimo već više desetljeća rezultira smanjenjem priljeva žena u fertilnu dob, ali i muškaraca, jer je jednako poražavajuće i jedno i drugo, jer se smanjuje kontingent budućih roditelja u stanovništvu i broj bračnih partnera je sve skromniji. Naravno da je smanjivanju udjela žena u reproduktivnoj dobi pridonijelo i iseljavanje. Nekoć, prije tri-četiri desetljeća, u iseljavanju su prevladavali uglavnom muškarci, a sada je spolna struktura iseljenih muškaraca i žena gotovo izjednačena iako se još uvijek iseljava nešto više muškaraca. Danas se iseljava i žensko i muško mlado stanovništvo u najpovoljnijoj radnosposobnoj dobi, a time i fertilnoj, i jasno da se to odražava na udio ženskog stanovništva u reproduktivnoj dobi – govori Živić.

Kada se detaljnije pogleda fertilni kontingent, vidimo i da je starosna struktura žena u njemu sve nepovoljnija.

– Brojnije su generacije žena u starijoj fertilnoj dobi nego u mlađoj i to još više otežava postojeću lošu situaciju. U sadašnjim uvjetima brige za demografsku problematiku takav trend smanjivanja broja žena u fertilnoj dobi naravno da neće donijeti pozitivne učinke na kretanje nataliteta, pa će ukupna stopa fertiliteta i dalje padati jer je sve manje žena koje ulaze u dob za rađanje. Kada se tom broju žena koji je ionako sve manji doda broj žena koje zbog bioloških razloga ne mogu rađati i broj žena koje ne žele rađati, potencijalni reproduktivni kontigent je još skromniji. Mi imamo jako lošu situaciju i uz primjenu nekih standardnih mjera populacijske politike, koje su očito nedovoljne. U lošem, poražavajućem stanju trebali bismo jače pronatalitetne mjere sa snažnijim djelovanjem, zbog kojih bi se dio žena odlučio na rađanje ili rađanje više djece. Ne mogu se postojeći trendovi spontano promijeniti jer su apsolutne brojke male. Jer ne može 100 žena, da tako kažem, roditi više djece nego 1000 žena, u našim uvjetima. A ti uvjeti nisu samo egzistencijalni nego i društveni, vrijednosni. Da u društvu sada prevladava mentalitet od prije sto godina, čovjek bi rekao: ‘Pa dobro, i taj manji broj žena možda će roditi više djece’, ali nije tako – zaključuje Živić.

Dr. sc. Dražen Živić

Također provjeri

Dr. sc. Nenad Pokos: U popisu stanovništva došlo je do zbrke zbog dva pitanja, 28. 9. 2022.

Dr. sc. Nenad Pokos gostovao je 28. rujna 2022. u N1 studiju uživo i komentirao… Pročitaj više o Dr. sc. Nenad Pokos: U popisu stanovništva došlo je do zbrke zbog dva pitanja, 28. 9. 2022.