Daliboru Joleru nagrada za prijevod Pilarova JUŽNOSLAVENSKOG PITANJA, 30. 9. 2022.

Društvo hrvatskih književnih prevodilaca proglasilo je 30. rujna 2022. dobitnika godišnje Nagrade Josip Tabak za najbolji prijevod na području publicistike. Dobitnik nagrade je Dalibor Joler za prijevod knjige Ive Pilara JUŽNOSLAVENSKO PITANJE I SVJETSKI RAT objavljene 2021. u izdanju Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i Školske knjige

Dalibor Joler: Riječ na dodjeli Nagrade Josip Tabak. – Foto: Mirjana Paić Jurinić

Obrazloženje Povjerenstva za dodjelu nagrade

“Naš kolega germanist i romanist, aktivni profesor njemačkog jezika i izvan školske zgrade, nadasve aktivan prevoditelj (više od trideset prevedenih romana njemačkih romanopisaca), prevoditelj sjajne njemačke publicistike, aktivan sudionik niza književnih večeri na kojima predstavlja svoje prijevode te sudionik niza književnih radionica, Dalibor Joler, prošle nam je godine ponudio još jedno prvorazredno prijevodno ostvarenje. Riječ je o spomenutoj znamenitoj knjizi Ive Pilara iz 1918. Nakon nekoliko prijevoda ovog djela prijevod Dalibora Jolera prvo je kritičko izdanje te knjige. Iako je Južnoslavensko pitanje napisano još za postojanja Austro-Ugarske Monarhije njezine ideje mogu poslužiti kao ključ za razumijevanje hrvatske povijesti 20. st. Ivo Pilar se, naime, već u svoje vrijeme suprotstavljao hrvatsko – srpskim težnjama za ujedinjenjem koje su se posljednjih desetljeća pokazale iluzornim. Pomna raščlamba južnoslavenskog pitanja također je pouka iz prošlosti koja potiče na kritičko razmišljanje o sadašnjosti u kojoj dominiraju SAD, EU, Rusija i Kina. Taj je odgovoran posao kolega Joler napravio savršeno, tako da čitajući gotovo i ne primjećujemo da je knjiga napisana prije sto godina. Složeno povijesno-političko štivo savršeno teče, ne varira u ritmu, niz konkretnih povijesnih i političkih činjenica preneseno je u besprijekoran suvremeni hrvatski jezik. Dalibor Joler je ne samo na svoju prijevodnu listu nego i na prijevodnu listu DHKP-a i cjelokupne akademske zajednice stavio još jedno prijevodno kulturno dobro.”

Dalibor Joler o radu na prijevodu

“Dobro nam je poznato da radeći na svakom imalo složenijem prijevodu moramo dodatno provjeravati, istraživati i proučavati kako bismo posve razumjeli smisao onoga što prevodimo. Kada je riječ o Pilarovu djelu Južnoslavensko pitanje i Svjetski rat, potreba za dodatnim istraživanjem dosegnula je razmjere s kakvima se rijetko susrećemo. Prevođenje se prometnulo u zahtjevno, katkada tegobno, ali uzbudljivo putovanje ne samo nepreglednim prostranstvima brojnih povijesnih činjenica, starih i novih zemljovida te izvornih tekstova, nego i strpljivo otkrivanje čarobno privlačnih i zanosno varljivih polja onomastike, topografije, etnografije, religijske kulture… Ovakav je prijevod, dakako, nezamisliv bez konzultacija s povjesničarima, s kojima su se sustavno bistrili i precizirali pojmovi za koje katkada ni ne slutimo da su razlikovno važni.

Na kraju toga dugoga, kadšto iscrpljujućega, ali nadahnjujuće lijepog putovanja prevladao je osjećaj zadovoljstva ispunjenog uvjerenjem da ovaj prijevod čitateljima pruža cjelovit, izvorniku vjeran, historiografski pouzdan i pročišćen tekst – ukratko, prvo kritičko izdanje životnoga djela Ive Pilara, koje je do danas sačuvalo upravo zapanjujuću aktualnost.”

Prof. dr. sc. Željko Holjevac o novom prijevodu

U emisiji “Budnica” TV Mreže o navom izdanju Pilarova djela “Južnoslavensko pitanje i Svjetski rat”, ravnatelj Instituta prof. dr. sc. Željko Holjevac 4. prosinca 2021. govorio je
o novome prijevodu, njegovoj kvaliteti te razlici u odnosu na dosadašnje prijevode:

https://youtu.be/kgOT0HFUu0o

Ulomak iz predgovora

“Mislimo da je važno dobronamjernome čitatelju ukratko objasniti kako smo zapravo došli na ideju da napišemo ovu knjigu.

Uskoro će se navršiti dvadeset godina otkako nas je životna sudbina odvela duboko na jug Monarhije. Još od djetinjstva često smo putovali južnoslavenskim zemljama pa nam ni ondje zemlja ni ljudi i jezik nisu bili posve strani. Ljudi su nam se svidjeli unatoč svojim brojnim manama i posvemašnjoj zapuštenosti. Kao podanik drevne Monarhije kojoj pripadamo po odgoju i uvjerenju, osjetili smo se pozvanima pomoći tamošnjemu narodu na Jugu. Smjelo smo prionuli na posao želeći stvarati, pomagati, uzdizati. No uzalud, nije išlo! Nevidljive, nerazumljive i nepremostive prepreke ispriječile su se između nas i svakoga iole većeg uspjeha. Udvostručili smo svoj trud i mar: uzalud! Naposljetku smo se okanili usrećivanja ljudi kao nezahvalna posla, a sve više obuzimala nas je znatiželja da doznamo što se zapravo skriva iza svih tih pojava na Jugu. Tako se promatranje, proučavanje i promišljanje južnoslavenskoga pitanja pretvorilo u posao koji je postupno ispunio cijelo naše biće.

Kada je izbio rat dolazak kojega gledamo gotovo već cijelo desetljeće i kada su postali jasni razmjeri katastrofe, nametnula nam se potreba da svoje spoznaje podijelimo s javnosti. Opseg koji je poprimila ova knjiga bio je neizbježan jer je južnoslavensko pitanje jednadžba s više nepoznanica no što čovjek sluti. A rješenja neće biti sve dok se za svaku nepoznanicu ne postavi posebna jednadžba. Stoga smo morali posegnuti daleko u prošlost kako bismo pružili cjelovitu sliku onoga što smo željeli prikazati.

No, ova knjiga ima i osobnu, subjektivnu crtu. Ona je krik napaćene duše koja već dvadeset godina gleda kako na Jugu nezaustavljivo propadaju temelji moći Monarhije. Ova knjiga treba biti vox clamantis in deserto da se na Jugu ne smije nastaviti ovim smjerom ako država ne želi pretrpjeti nepopravljivu štetu.

Trudili smo se cjelokupni problem promatrati sub aspectu aeternitatis, bez osobne ostrašćenosti ili zauzimanja ikojega drugoga stajališta osim traženja istine.

Riječi božanskoga pjesnika: ‘Dok za čim teži, dotle griješi svak.’ ne vrijede samo za pojedince nego i za države, individue višega reda. Stoga utvrđene zablude i pogreške nisu u nama mogle izazvati ni ogorčenje ni uzrujanost nego u najboljem slučaju žaljenje i istodobno nepokolebljivu odluku da ćemo otkrivanjem zabluda raditi na uklanjanju pogrešaka.

Htjeli bismo svakoga čitatelja zamoliti da se – imajući u vidu više interese o kojima je riječ – pridruži ovakvome raspoloženju.

Na Jugu, siječnja 1917.”

 Ivo Pilar: JUŽNOSLAVENSKO PITANJE I SVJETSKI RAT

Također provjeri

Potpisan Programski ugovor s Ministarstvom znanosti i obrazovanja, 28. 12. 2023.

U Ministarstvu znanosti i obrazovanja potpisani su 28. prosinca 2023. programski ugovori sa skupinom javnih… Pročitaj više o Potpisan Programski ugovor s Ministarstvom znanosti i obrazovanja, 28. 12. 2023.