Mr. sc. Tatjana Tomaić: Cijeli svijet je šokiran brutalnim razaranjem i stradavanjem u srcu Europe, 28. 2. 2022.

Glas Istre u broju od 28. veljače 2022. objavljuje razgovor Milana Pavlovića s mr. sc. Tatjanom Tomaić pod naslovom “Cijeli svijet je šokiran brutalnim razaranjem i stradavanjem u srcu Europe. Mi u Hrvatskoj smo posebno osjetljivi zbog sličnih događaja koje smo doživjeli prije 30 godina”

– Glas Istre (tiskano izdanje): Cijeli svijet je šokiran brutalnim razaranjem i stradavanjem u srcu Europe, 28. 2. 2022.
– Glas Istre (online izdanje): PULJANKA TATJANA TOMAIĆ, članica Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora: “Zašto Putin ovo radi? Zato što može”, 28. 2. 2022.

PULJANKA TATJANA TOMAIĆ, članica Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora: “Zašto Putin ovo radi? Zato što može”
28.02.2022 18:04 | Autor: Milan PAVLOVIĆ

“Prvo i osnovno što želim reći je da smo kao Odbor za vanjsku politiku Hrvatskog sabora jasno i nedvosmisleno osudili svaku agresiju i cijepanje teritorijalnog integriteta Ukrajine. Takav stav pretočen je u jednoglasno izglasanoj Deklaraciji o Ukrajini, koju je 25. veljače, osuđujući agresiju i pozivajući Rusiju na prekid vatre i povlačenje s ukrajinskog teritorija, usvojio i Hrvatski sabor. U Deklaraciji se podržava europski sigurnosni poredak, postojeći pregovarački okviri, teritorijalni integritet Ukrajine i poziva Vlada Republike Hrvatske na pružanje humanitarne i tehničke pomoći napadnutoj zemlji, kaže Puljanka, mr. sc. Tatjana Tomaić, komentirajući prve poteze hrvatske politike vezane uz aktualna ratna zbivanja u Ukrajini.

Ova politička analitičarka i znanstvenica iz Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar” članica je saborskog Odbora za vanjsku politiku iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika. Hrvatska vanjska politika, kaže ona, jedinstvena je u osudi ruske agresije i invazije na teritorij druge suverene države, te su premijer, predsjednik i Sabor pokazali solidarnost s ukrajinskim narodom i ponudili humanitarnu i tehničku pomoć stanovništvu na područjima zahvaćenih ratnim operacijama.

– Razvidna je jasna i nedvosmislena potpora Hrvatske neovisnosti, suverenosti i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine koja je neposredno nakon početka ruske agresije upućena s plenarne sjednice Europskog parlamenta, kao i iz većine parlamenata država članica, odnosno od strane predsjednika država i vlada europskih zemalja. Međutim, ono što je u ovom trenutku najvažnije, to je zaustavljanje ratnih sukoba u kojima najveću cijenu, kao i u svim ostalim ratovima, plaća civilno stanovništvo, te povratak za pregovarački stol i pokušaj rješavanja svih nesporazuma diplomatskim putem, kaže Tomaić.

– Cijeli svijet je šokiran brutalnim razaranjem i stradavanjem u srcu Europe, no držim da smo mi u Hrvatskoj posebno osjetljivi i svjesni toga zbog sličnih događaja koje smo sami doživjeli prije 30 godina. Žrtve, razaranje i veliki broj izbjeglica i prognanika nešto je što i danas mnogi živo pamtimo, kao što pamtimo i nemoć Europske unije i općenito zapadnog svijeta da tu nesreću spriječe i zaustave. Nažalost, slična situacija ponavlja se i u Ukrajini, jer osim uvođenja sankcija Rusiji i naoružavanja Ukrajine, ni Europa ni svijet nemaju načina da direktno utječu na zaustavljanje onoga što se događa na područjima koja su pretvorena u ratne zone, smatra Tatjana Tomaić.

Europska unija nastala je, kaže ona, zbog težnje europskih zemalja da se nikad više na europskom kontinentu ne događaju veliki ratovi nakon ona dva koja su je devastirala u prvoj polovici prošlog stoljeća. Danas svjedočimo situaciji da rat bjesni u najvećoj europskoj državi, koju je napala najveća država na svijetu.

– To govori da, nažalost, u toj svojoj osnovnoj zadaći Europska unija nije bila uspješna i da u skoroj budućnosti mora postati aktivniji akter geopolitičkih zbivanja, kao i razviti projekt europske obrambene unije, kaže Tomaić, dodavši da su veleposlanstva zemalja članica EU, usprkos ratnim zbivanjima, ostala u Kijevu, čime pružaju toj zemlji značajnu političku podršku.

Posljedice ukrajinske krize osjetit će se širom svijeta, pa na to mora biti spremno i hrvatsko gospodarstvo. Kada je Istra u pitanju, to se prije svega odnosi na hrvatski turizam koji je lani s tržišta te dvije zemlje kumulativno ostvario oko 300 tisuća dolazaka i više od milijun i pol noćenja, na što ovog ljeta neće moći računati. Energetska ovisnost Hrvatske o Rusiji nije toliko izražena kao što je to slučaj kod nekih drugih zemalja, a ni gospodarska razmjena nije na tom nivou da bi značajnije oštetila hrvatske proizvođače. Ono što bi mogla biti opasnost, upozorava Tomaić, je nova destabilizacija, koja bi se zbog ovog sukoba mogla dogoditi u nekim zemljama s prostora bivše Jugoslavije. Prije svega to je, kaže, BiH koju na jesen očekuju izbori, a odnosi između entiteta su sve samo ne idilični, ali i Crna Gora koja je momentalno bez vlade i u kojoj se politikom već dulje vrijeme bavi ulica.

Činjenica je, dodaje, da su odnosi s Rusijom krenuli krivim kolosijekom puno godina prije nego što je prema Ukrajini poletjela prva ruska raketa. Putin je već odavno naznačio da je jedan od glavnih ciljeva ruske vanjske politike zaustaviti daljnje širenje NATO pakta i približavanje tog vojnog saveza ruskim granicama. Od sukoba u Gruziji i ruskog utjecaja na secesionističke težnje Abhazije i Južne Osetije, preko referenduma o pripajanja Krima i oružane pobune u Donbasu, sve su aktivnosti bile usmjerene ka ostvarivanju tog cilja, kaže naša sugovornica.

– Zašto Putin to radi? Zato što može, rekla bih. On pred sobom ima jasne ciljeve, a zapad, odnosno prije svega Europska unija, nemaju efikasne diplomatske, ni druge alate, da ga primoraju da od njih odustane. Nedavni razgovori na kojima su se na stolu našla “sigurnosna jamstva” koja je Rusija tražila propali su jer su u SAD-u i na Zapadu doživljeni kao ultimatum. Diplomatski pregovori unutar Trilateralne kontaktne skupine, kao i unutar “nordijskog formata”, nisu donijeli nikakav konkretan napredak, a nije se dogodila ni implementacija sporazuma o mirnom rješenju krize u Donbasu iz Minska. I onda se dogodila invazija. Velike sankcije kao odgovor Rusiji bile su nužne, no one neće zaustaviti rat jer su nešto na što je Putin računao i za što se godinama pripremao, između ostalog i značajnim uvećavanjem udjela zlata u svojim rezervama. Ulazak u oružani sukob snaga NATO pakta na strani Ukrajine i rat nuklearnih sila imao bi vjerojatno posljedice koje je teško i pojmiti, radi čega je jedino raspoloživo sredstvo za zaustavljanje rata u ovom trenutku diplomacija. Zaraćene strane što prije trebaju sjesti za pregovarački stol jer nastavkom rata nećemo dobiti pobjednika, nego samo nastavak nesreće, smrti i razaranja. A to mora stati, zaključila je Tomaić.

Područni centar Pula

Mr. sc. Tatjana Tomaić

Također provjeri

Dr. sc. Caroline Hornstein Tomić na 7. bienalnoj konferenciji o migracijskim istraživanjima Austrijske akademije znanosti, 26.-28. 9. 2022.

7. bienalna konferencija o migracijskim istraživanjima održana je od 26. do 28. rujna u Kremsu,… Pročitaj više o Dr. sc. Caroline Hornstein Tomić na 7. bienalnoj konferenciji o migracijskim istraživanjima Austrijske akademije znanosti, 26.-28. 9. 2022.