Institut društvenih znanosti Ivo Pilar Pilar
Slobodna Dalmacija 5. studenog 2021. objavljuje razgovor Sandra Pogutza s dr. sc. Ingom Tomić Koludrović pod naslovom “Hoće li pandemija trajno promijeniti društvo kakvo poznajemo? ‘U ovom slučaju stvari bi mogle krenuti i nagore, bogati bi mogli napuštati gradove, bolesni bi bili stigmatizirani‘”
– Slobodna Dalmacija: Hoće li pandemija trajno promijeniti društvo kakvo poznajemo? ‘U ovom slučaju stvari bi mogle krenuti i nagore, bogati bi mogli napuštati gradove, bolesni bi bili stigmatizirani‘, 5. 11. 2021.
Dr. Inga Tomić Koludrović, sociologinja iz splitskog centra Instituta “Ivo Pilar”, smatra da “situacija s epidemijom pridonosi još većem nepovjerenju hrvatskih građana u institucije, koje je i prije pandemije već bilo vrlo visoko”, što je vrlo zabrinjavajuće. Također, i nepovjerenje u zdravstveni sustav snažno je poraslo:
– Prema prošlogodišnjem istraživanju Eurofounda, Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta, Hrvatska je na samom vrhu EU zemalja s najizraženijim padom povjerenja građana u zdravstvo. Ljudi misle da su poruke stručnjaka i znanstvenika neusklađene i zbunjujuće. Izostanak povjerenja, prema istraživanju Dragan Bagića i Adrijane Šuljok o posljedicama pandemije, pokazalo je da su oni koji su imali manje povjerenja u rad Stožera, bili i manje skloni poštivanju mjera – napominje dr. Tomić Koludrović i odmah objašnjava zašto…
UNIŠTENI PROFESIONALNI STANDARDI
– Gubljenje povjerenja u struku, znanost i institucije posljedica je populističkog djelovanja medija, politike i korporacija. Uništeni su profesionalni standardi medija koji su nekada gradili javno mišljenje i stavove koji su bili temelj za demokratsko odlučivanje. Kritičku javnost zamijenile su društvene mreže koje nevidljivo prikupljaju podatke o nama i usmjeravaju nas na polarizirajuće sadržaje, na sadržaje koji samo podržavaju naša mišljenja i stavove. Nema više izlaganja drugim mišljenjima i kritičkog promišljanja, Algoritmi nam danas plasiraju isključivo sadržaje s kojima se slažemo. Druge apriori odbijamo. Zato raste svrstavanje za ili protiv bilo koje teme, pa tako i teme o cijepljenju.
Naša sugovornica mišljenja je, u kojem nije usamljena, da je “medijima, politici i korporacijama u cilju stvarati krizu u kojoj nestaje javna rasprava, a društvo se dijeli na antagonističke skupine”:
– Umjesto argumentirane rasprave o tome da je, u ovoj fazi razvoja pandemije, očekivana i nesigurnost struke i njezine znanstvene spoznaje, zbog nedovoljnog poznavanja problematike, ta se nesigurnost tumači korumpiranošću i namjernim varanjem naroda – upozorava Tomić Koludrović.
NAJLAKŠE JE IZABRATI TABOR
Kakvo će biti povjerenje javnosti u institucije ubuduće, a s tim i ponašanje u skladu s preporukama znanosti, ovisit će o tome hoće li intelektualna i medijska javnost uspjeti demaskirati populizam – kaže ona, uz izražavanje vlastite skepse:
– Ali, mislim da smo sve dalje od tog scenarija jer sukobi i pobjede nad neprijateljima jednostavan su način djelovanja. Dovoljno je, nažalost, samo se svrstati. Dovoljno je deklarirati se za ili protiv i pozivati se na argumente s kojima su nas već opskrbile društvene mreže. Za to ne treba napor mišljenja ni rasprave.
KAKO ĆE PANDEMIJA UTJECATI NA DRUŠTVO U BUDUĆNOSTI
Kako će situacija s pandemijom utjecati na socijalnu interakciju u budućnosti – upitali smo dr. Ingu Tomić Koludrović, na što ona odgovara:
– Slično kao i nakon terorističkih napada 11. rujna 2001., društvo će se vjerojatno prilagoditi novim okolnostima. Nadajmo se nabolje. Ali, ako cjepivo ne bude više učinkovito, moglo bi se promijeniti i nagore. Na primjer, zdravstvena zaštita bi se mogla sve više politizirati, a ljudi stigmatizirani zbog COVID-a.
Već sada mnogi onkološki bolesnici okrivljuju COVID bolesnike da ograničavaju njihovo liječenje. Svjedočili smo i diskriminaciji COVID bolesnika u počecima epidemije, kada su ih odbijali prebacivati vozilima hitne pomoći, a sada zbog toga što su pridonijeli većim troškovima zdravstva.
