Projekt GENMOD: Na 8. Kongresu HSD-a održana dva izlaganja utemeljena u mješovito-metodskom pristupu projekta, 20.-21. 5. 2021.
Voditeljica projekta dr. sc. Inga Tomić-Koludrović i članovi projekta mr. sc. Mirko Petrić, dr. sc. Željka Zdravković i Augustin Derado, mag. soc. na 8. Kongresu Hrvatskoga sociološkog društva „Hrvatsko društvo i COVID-19 pandemija: Kriza kao prilika?” 20. i 21. svibnja 2021. održali su dva izlaganja temeljena na rezultatima projekta HRZZ-a „Relacijski rodni identiteti u Hrvatskoj: modernizacijske i razvojne perspektive“ (GENMOD)
Izlaganje naslovljeno „Podjela kućanskih poslova i društvena nejednakost u Hrvatskoj: mješovito-metodski pristup“ (Derado, Petrić, Tomić-Koludrović, Cvetičanin) realizirano je u suradnji s konzultantom na projektu dr. sc. Predragom Cvetičaninom (Univerzitet u Nišu) i održano 20. svibnja u sklopu prve sesije Kongresa „Transformacija rada? Novi oblici i stari problemi“.
Izlaganje „Rodna ravnopravnost u modernizacijskom kontekstu: mješovito-metodski pristup“ (Tomić-Koludrović, Petrić, Zdravković, Derado) održano je 21. svibnja u sklopu finalne sesije Kongresa „Kulturne prakse, upotreba medija i rodna ravnopravnost“.
U prvom izlaganju prikazani su višestruki analitički postupci primijenjeni u istraživanju i interpretiranju povezanosti strategija podjele kućanskog rada i društvenih nejednakosti u Hrvatskoj.
Uvodno je obrazložen način konstruiranja tipologije strategija kućanstava u podjeli kućanskih poslova u Hrvatskoj, kojom je u područje rodnih analiza u Hrvatskoj uveden bourdieuovski koncept strategije temeljen na prakseološkom pristupu društvenoj stvarnosti.
Prikazan je zatim način konstruiranja prostora društvenih nejednakosti u Hrvatskoj (unutar kojega su strategije u izlaganju pozicionirane), zasnovan na prvom (post)bourdieuovskom modelu analize opće društvene nejednakosti, kojim su kroz višedimenzionalne relacije konstruirane društvene klase i klasne frakcije u hibridnim postsocijalističkim društvima (Cvetičanin, Tomić-Koludrović, Petrić, Zdravković, Leguina, 2021.).
Završno je obrazložen mješovito-metodski pristup, odnosno, način integracije višekoračnih (multi-step) kvalitativnih analiza praksi i strategija s kvantitativnim analizama nejednakosti primjenom analize višestrukih podudarnosti (MCA). Primijenjenim je pristupom omogućena transformacija interpretacija jedne vrste podataka i analiza drugom odnosno dolaženje do rezultata koji ne bi bili mogući primjenom samo jedne od metoda, kao ni primjenom netransformacijskih mješovito-metodskih pristupa.
U drugom izlaganju prikazana je mogućnost upotrebe mješovitih metoda u kontekstu u kojem teorijski okvir čine modernizacijski pristupi tematici roda i razvoja. Naglasak je bio na tome kako spoznaje stečene mješovitometodskim pristupom mogu pomoći rafiniranju naglasaka područnih javnih politika.
Naime, rezultati anketnog ispitivanja stavova o rodnoj ravnopravnosti, koji su u daljnjoj analitičkoj obradi rezultirali tipovima muškaraca i žena u Hrvatskoj (neodlučnim, podvojenim i egalitarnim), interpretirani su uz korištenje rezultata kvalitativnog istraživanja provedenog sa sugovornicima/ama koji/e su prethodno sudjelovali/e kao ispitanici/e u kvantitativnom istraživanju.
Integracija spoznaja stečenih različitim metodama istraživanja omogućila je bolje razumijevanje procesa koji se odvijaju „u pozadini tipa“, a time i potencijalno preciznije kalibriranje instrumenata budućih javnopolitičkih djelovanja u području.
Diseminacijske aktivnosti navedene u ovoj obavijesti provedene su u okviru projekta „Relacijski rodni identiteti u Hrvatskoj: modernizacijske i razvojne perspektive“, koji podržava Hrvatska zaklada za znanost (HRZZ-IP-2016-6-6010). Cilj projekta GENMOD je istražiti rodne identitete muškaraca i žena u post-tranzicijskoj Hrvatskoj s motrišta novijih teorija modernizacije i teorija razvoja. Projekt se temelji na postavci da se modernizacijske i razvojne sposobnosti pojedinog društva mogu procijeniti analizom rodnih odnosa.
