Institut društvenih znanosti Ivo Pilar Pilar
Večernji list u broju od 2. svibnja 2020. objavljuje prilog pod naslovom “Baby boom nam se tijekom karantene neće dogoditi, demografi objašnjavaju zašto” s komentarima dr. sc. Nenada Pokosa i dr. sc. Dražena Živića. − Večernji list
– Večernji list: Baby boom nam se tijekom karantene neće dogoditi, demografi objašnjavaju zašto, 2. 5. 2020.
Dr. sc. Dražen Živić
– Ova kriza je prilika da se shvati da su ljudi najvažniji faktor jer kakva god kriza bila, ljudi su ti koji vas izvlače iz nje. Epidemija korone pokazala je da je najosjetljivije starije stanovništvo i ako ne obnavljamo populaciju, svaka će nam sljedeća kriza, bila to pandemija ili nešto drugo, donijeti veću opasnost. Imat ćemo i određeni povratak iseljenika zbog krize, ali to može biti zamka da se kaže: “Evo, sad smo vratili ljude i nema iseljavanja”, no treba paziti da ljudi ponovno ne odu zbog istih razloga zbog kojih su odlazili posljednjih godina. Ako istraživanja o motivima odlaska pokazuju da su na iseljavanje utjecali ekonomski razlozi i oni na tržištu rada, te naša gospodarska situacija, ali i politička s besplodnim podjelama, to se ne smije sada zanemariti. Kriza nam je pokazala da prije svega moramo biti samoodrživi i da se sve zatvori oko nas moramo biti u stanju proizvesti dovoljno hrane i drugih nužnih proizvoda da preživimo bar neko vrijeme. Koncept razvoja Hrvatske se mora mijenjati, mi ćemo sad imati pad BDP-a od 9 posto zato što će nam turizam iz objektivnih razloga podbaciti, a druge djelatnosti nam nisu razvijene.
Dr. sc. Nenad Pokos
– Često se zaboravlja da se baby boom javlja pri gospodarskom rastu, a ne u nesigurnim i tjeskobnim situacijama. Za ekonomskih kriza fertilitet naglo pada te zbog financijske nesigurnosti ljudi odgađaju odluku o zasnivanju obitelji. Tako je i zbog globalne krize 2008. godine broj rođenih u Hrvatskoj između 2009. i 2013. smanjen oko 10 posto. Budući da će ova kriza, po predviđanjima, biti mnogo teža, to će obeshrabriti mnoge parove da imaju djecu, pogotovo one koji već imaju potomstvo. U dob između 25 i 35 godina života ulaze sve malobrojnije generacije, pa za nekoliko godina možemo očekivati znatno manje rođenih nego prethodnih godina. Naime, u navedenoj dobi rađa više od 60 posto žena u Hrvatskoj, a te generacije na svijet su došle u razdoblju znatnog smanjenja nataliteta početkom 1990-ih te su dodatno okljaštrene masovnim iseljavanjem posljednjih godina. Idućih mjeseci može se očekivati porast broja razvoda jer istraživanja pokazuju da se najviše zahtjeva za razvod braka podnosi nakon novogodišnjih praznika i godišnjih odmora. Najnoviji podaci iz Kine kazuju da su zbog pandemije mnogi parovi bili vezani jedan za drugog kod kuće što stvara okruženje za bračnu svađu. U toj državi nakon normalizacije života i otvaranja sudskih ureda došlo je do vala odgođenih zahtjeva za razvod braka.
