Povijesno oblikovanje etničkih identiteta na tlu južne Dalmacije, istočne Hercegovine i Crne Gore

U razdoblju od 1. listopada 2019. do 30. rujna 2020. Institut društvenih znanosti Ivo Pilar provodi projekt “Povijesno oblikovanje etničkih identiteta na tlu južne Dalmacije, istočne Hercegovine i Crne Gore”. Voditelj projekta je dr. sc. Saša Mrduljaš

Na prostoru južne Dalmacije, istočne Hercegovine i Crne Gore (dalje: “prostor južno od Neretve”) obitava populacija koja govori istim dijalektima središnjeg južnoslavenskog jezičnog dijasistema tj. novoštokavsko-ijekavskim i zetskim, koja je etnogenetski uvelike ujednačena te bliska po nizu elemenata narodne kulture. Tijekom glavnine 11. i 12. stoljeća prostor južno od Neretve bio je dijelom jedinstvene političke tvorbe, odnosno dukljanske kneževine / kraljevine čvrsto ukorijenjene u katoličkom vjersko-kulturnom krugu. Daljnjim povijesnim razvojem stanovništvo se tog teritorija etnički i konfesionalno segmentira. U tom smislu valja istaknuti osvajanje od strane Srbije krajem 12. vijeka te time povezanu pravoslavizaciju većine dukljanskog življa; djelatnost katoličkih struktura Dubrovačke Republike ali i susjedne Hrvatske te Bosne na (djelomičnoj) obnovi katolicizma unutar sfere zahvaćene pravoslavizacijom; osmansko osvajanje te procese islamizacije kojisu uslijedili; formiranje podlovćenske Crne Gore, njeno širenje i stjecanje državnog kapaciteta.

Navedene pojave i procesi imali su odlučujući značaj na nacionalno-formativne tokove koji su rezultirali diferenciranjem navedene populacije u četiri nacije. Pri tome je na zapadnom dijelu tog prostora obrazac po kojem je formirana nacionalna svijest bio uobičajen za ovdašnje prilike. Katolici južne Dalmacije i istočne Hercegovine nacionalno su se identificirali kao Hrvati, pravoslavci kao Srbi, muslimani kao Bošnjaci. Međutim, u Crnoj Gori pravoslavni je korpus do danas ostao podvojen između nacionalnog crnogorstva i srpstva. Ta podvojenost ima svoje refleksije na katoličko (hrvatsko) i muslimansko (bošnjačko) stanovništvo Crne Gore. Tako je po popisu iz 2011. bio približno podjednak broj Hrvata (6.021) i Crnogoraca katolika (5.667). S druge strane većina muslimana izjašnjava se Bošnjacima (53.605) no znatan dio i Muslimanima (crnogorskog jezika) (20.537) te Crnogoracima (12.758).

Procesi koji su vodili oblikovanju etničkih identiteta na prostoru južno od Neretve bili su dugog trajanja i odvijali su se u sklopu složenih povijesnih okolnosti. Kao takvi predstavljaju gotovo neiscrpno istraživačko polje otvoreno za nova saznanja i revidiranje postojećih. U sklopu predloženog projekta fokusirali bi se na ona pitanja koja smatramo esencijalnim za razumijevanje pojavnosti, oblikovanja pa i ispreplitanja etničkih identiteta na prostoru o kojem je riječ.

Projekti Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar

Također provjeri

Razvijanje višedimenzionalnog modela istraživanja društvenih nejednakosti

Od 1. svibnja 2019. do 30. travnja 2021. Institut društvenih znanosti Ivo Pilar provodi projekt… Pročitaj više o Razvijanje višedimenzionalnog modela istraživanja društvenih nejednakosti