Institut društvenih znanosti Ivo Pilar Pilar
U razdoblju od 1. listopada 2019. do 30. rujna 2020. Institut društvenih znanosti Ivo Pilar provodi projekt “Povijesno oblikovanje etničkih identiteta na tlu južne Dalmacije, istočne Hercegovine i Crne Gore”. Voditelj projekta je dr. sc. Saša Mrduljaš
Na prostoru južne Dalmacije, istočne Hercegovine i Crne Gore (dalje: “prostor južno od Neretve”) obitava populacija koja govori istim dijalektima središnjeg južnoslavenskog jezičnog dijasistema tj. novoštokavsko-ijekavskim i zetskim, koja je etnogenetski uvelike ujednačena te bliska po nizu elemenata narodne kulture. Tijekom glavnine 11. i 12. stoljeća prostor južno od Neretve bio je dijelom jedinstvene političke tvorbe, odnosno dukljanske kneževine / kraljevine čvrsto ukorijenjene u katoličkom vjersko-kulturnom krugu. Daljnjim povijesnim razvojem stanovništvo se tog teritorija etnički i konfesionalno segmentira. U tom smislu valja istaknuti osvajanje od strane Srbije krajem 12. vijeka te time povezanu pravoslavizaciju većine dukljanskog življa; djelatnost katoličkih struktura Dubrovačke Republike ali i susjedne Hrvatske te Bosne na (djelomičnoj) obnovi katolicizma unutar sfere zahvaćene pravoslavizacijom; osmansko osvajanje te procese islamizacije kojisu uslijedili; formiranje podlovćenske Crne Gore, njeno širenje i stjecanje državnog kapaciteta.
Navedene pojave i procesi imali su odlučujući značaj na nacionalno-formativne tokove koji su rezultirali diferenciranjem navedene populacije u četiri nacije. Pri tome je na zapadnom dijelu tog prostora obrazac po kojem je formirana nacionalna svijest bio uobičajen za ovdašnje prilike. Katolici južne Dalmacije i istočne Hercegovine nacionalno su se identificirali kao Hrvati, pravoslavci kao Srbi, muslimani kao Bošnjaci. Međutim, u Crnoj Gori pravoslavni je korpus do danas ostao podvojen između nacionalnog crnogorstva i srpstva. Ta podvojenost ima svoje refleksije na katoličko (hrvatsko) i muslimansko (bošnjačko) stanovništvo Crne Gore. Tako je po popisu iz 2011. bio približno podjednak broj Hrvata (6.021) i Crnogoraca katolika (5.667). S druge strane većina muslimana izjašnjava se Bošnjacima (53.605) no znatan dio i Muslimanima (crnogorskog jezika) (20.537) te Crnogoracima (12.758).
Procesi koji su vodili oblikovanju etničkih identiteta na prostoru južno od Neretve bili su dugog trajanja i odvijali su se u sklopu složenih povijesnih okolnosti. Kao takvi predstavljaju gotovo neiscrpno istraživačko polje otvoreno za nova saznanja i revidiranje postojećih. U sklopu predloženog projekta fokusirali bi se na ona pitanja koja smatramo esencijalnim za razumijevanje pojavnosti, oblikovanja pa i ispreplitanja etničkih identiteta na prostoru o kojem je riječ.
