Koch Buch 1.8.7.3. – istraživanje njemačko-austrijskog doprinosa oblikovanju identiteta grada Osijeka kroz povezanost gastronomske kulture i njemačkog jezika

U razdoblju od 1. listopada 2019. do 30. rujna 2020. Institut društvenih znanosti Ivo Pilar provodi projekt “Koch Buch 1.8.7.3. – istraživanje njemačko-austrijskog doprinosa oblikovanju identiteta grada Osijeka kroz povezanost gastronomske kulture i njemačkog jezika”. Voditeljica projekta je dr. sc. Anamarija Lukić. Novosti

Projekt Koch Buch 1.8.7.3. – istraživanje njemačko-austrijskog doprinosa oblikovanju identiteta grada Osijeka kroz povezanost gastronomske kulture i njemačkog jezika istraživački je kulturno-znanstveni projekt u čijem bi ostvarenju sudjelovalo petero znanstvenika. Voditeljica projekta Anamarija Lukić osmislila je ovaj projekt nakon višegodišnjeg istraživanja urbane povijesti grada Osijeka, u čiji je identitet duboko utkan germanski utjecaj. Projekt Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar izvodi se u sklopu Pilarovih istraživačkih projekata na području Kulture i identiteti, u suradnji s Njemačkom zajednicom – Zemaljskom udrugom Podunavskih Švaba u Hrvatskoj, koja brine o povijesnoj baštini njemačke i austrijske manjine potičući znanstvena istraživanja i druge aktivnosti vezane uz ovu manjinu.

Osnovno gradivo za istraživanje od kojeg polazi ovaj projekt je rukom pisana zbirka recepata za kolače i slastice pohranjena u Državnom arhivu u Osijeku iz 1873. naslovljenu Koch Buch 1.8.7.3. Riječ je o izvanredno bogatoj zbirci koja sadrži 284 recepta pisanih goticom na njemačkom jeziku, no u essekerskom idiomu, koji nije razumljiv ni Hrvatima, ni Nijemcima, ni današnjim Osječanima. Sudionici ovog projekta, međutim, pripadaju zadnjoj generaciji koja je još imala dodira s generacijom Osječana koja se još služila essekerskim u svakodnevnom govoru, i čiji je svakodnevni jelovnik uključivao način pripremanja hrane poput onoga u spomenutoj zbirci. Stoga namjeravaju kroz ovaj projekt transkribirati i prevesti recepte iz Koch Buch 1.8.7.3. na hrvatski odnosno njemački jezik, zatim izvršiti povijesnu i jezičnu analizu gradiva, te na kraju načiniti (djelomičnu) rekonstrukciju (pripravljanje kolača i slastica prema receptima iz zbirke). Povijesna analiza uključuje smještanje autorice i njene obitelji u prostorno-vremenski kontekst, analizu sadržaja zbirke (sastojci, postupci) te usporedbu sadržaja s drugim dostupnim zbirkama (objavljenim i rukopisnim). Ova bi nam analiza pružila odgovore o osječkoj gastronomskoj svakodnevici druge polovine 19. i početka 20. stoljeća te o utjecaju švapske i austrijske kuhinje odnosno njenoj dominaciji. Jezičnom analizom došlo bi se do vrijednih spoznaja o samom essekerskom idiomu, o međujezičnim utjecajima u multilingvalnoj sredini kakva je bio grad Osijek, te osobito o mogućnostima njegovog pisanog bilježenja. Nakon prijevoda i analize predviđeno je i provesti anketu među osječkim studentima i učenicima (Jezična gimnazija te Turističko-ugostiteljska škola) o poznavanju odnosno prepoznavanju najčešćih riječi / izraza iz zbirke, te na taj način provjeriti je li i u kojoj mjeri essekerski idiom i danas dio jezičnog identiteta Osječana. Anketa bi se provela i među ispitanicima koji nisu iz Osijeka, te bi se rezultati usporedili. Rekonstrukcija recepata ima sličnu svrhu – prepoznavanje i imenovanje slastica i kolača. Nakon završetka projekta u knjizi bi se objavio transkript zbirke, njeni prijevodi, analize teksta te rezultati anketa.

Suradnici na ovom projektu su prof. ddr. sc. Miljenko Brekalo (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar), prof. dr. sc. Carl Bethke (Universität Leipzig, Fakultät für Geschichte, Kunst- und Orientwissenschaften), doc. dr. sc. Stephanie Jug (Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet) te doc. dr. sc. Zvjezdana Penava Brekalo (II. gimnazija Osijek).


Novosti

DEUTSCHE WELLE: Priča dana: Kako su kuhale stare Slavonke, 19. 6. 2021.
Objavljena knjiga Povijesni, lingvistički i pedagoški aspekti njemačko-austrijske gastro kulture u identitetu grada Osijeka

Također provjeri

Dr. sc. Rebeka Mesarić Žabčić na prvom radnom sastanku projekta NOHA; Bruxelles, 1.-4. 3. 2024.

U razdoblju od 1.-4. ožujka 2024. dr. sc. Rebeka Mesarić Žabčić u okviru projekta NOHA… Pročitaj više o Dr. sc. Rebeka Mesarić Žabčić na prvom radnom sastanku projekta NOHA; Bruxelles, 1.-4. 3. 2024.