Dana 19. svibnja 2018. održana je međunarodna znanstvena konferencija u Jasenovcu naslovljena „Stradanje Roma u Europi za vrijeme Drugog svjetskog rata s posebnim osvrtom na stradanje u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj“. Organizatori konferencije bili su Spomen-područje Jasenovac, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Savez Roma u Republici Hrvatskoj “Kali Sara”, a njezini pokrovitelji Ministarstvo kulture Republike Hrvatske, Veljko Kajtazi, zastupnik u Hrvatskom saboru i Savez Roma u Republici Hrvatskoj “Kali Sara”, Zagreb. Organizacijski odbor skupa činili su Danijel Vojak, Institut Pilar (predsjednik), Ivo Pejaković (Spomen-područje Jasenovac), Alen Tahiri, doktorand Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Suzana Krčmar, predsjednica Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “Kali Sara”, Zagreb
Međunarodni znanstveni skup STRADANJE ROMA U EUROPI ZA VRIJEME DRUGOG SVJETSKOG RATA, 19. 5. 2018.
– POZIVNICA za međunarodni znanstveni skup STRADANJE ROMA U EUROPI ZA VRIJEME DRUGOG SVJETSKOG RATA; Jasenovac, 19. svibnja 2018.
– PLAKAT za međunarodni znanstveni skup STRADANJE ROMA U EUROPI ZA VRIJEME DRUGOG SVJETSKOG RATA; Jasenovac, 19. svibnja 2018.
– PROGRAM SA SAŽECIMA za međunarodni znanstveni skup STRADANJE ROMA U EUROPI ZA VRIJEME DRUGOG SVJETSKOG RATA; Jasenovac, 19. svibnja 2018.
Skup je otvorio pozdravnim govorom gospodin Ivica Poljičak, državni tajnik u Ministarstvu kulture, nakon čega su slijedili pozdravni govori Veljka Kajtazija, Danijela Vojaka i Ive Pejakovića. Danijel Vojak obratio se skupu u ime Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar istaknuvši, između ostalog, višegodišnju usmjerenost Instituta na istraživanje povijesnog položaja romskog stanovništva u Hrvatskoj.
Na skupu su sudjelovali izlagači iz Velike Britanije, Austrije, Rumunjske, Srbije, Ukrajine, Italije i Hrvatske.
Danijel Vojak položio je u ime Instituta Pilar vijenac na spomenik romskim žrtvama u Ušticama, a tema njegova izlaganja bila je „Romi u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj: zaboravljene žrtve genocida“.
O skupu
Romsko stanovništvo danas čini jednu od najstarijih i najbrojnijih manjinskih skupina u Republici Hrvatskoj. Njihova povijest suživota s ostalim stanovništvom u Hrvatskoj obilježena je većinom razdobljima netolerancije, progona i asimilacije, posebice za vrijeme Drugog svjetskog rata. Ustaške vlasti nastojale su riješiti „cigansko pitanje“ surovom represijom temeljenom na rasnim zakonima, koje su donijele ubrzo po preuzimanju vlasti, po uzoru na nacističku Njemačku. Romi su postali kolateralne žrtve masovnih ubojstva koje su ustaške vlasti činile nad srpskim stanovništvom. No, vrhunac progona nad njima dogodio se 19. svibnja 1942. kada su se ustaške vlasti odlučile za masovnu deportaciju Roma iz svih dijelova države u jasenovački logor. Uslijedile su organizirane deportacije, a vlasti su Rome obmanjivale obećanjima da će ih odvesti na područja gdje će moći živjeti i raditi u miru. Umjesto toga, njihovo krajnje odredište bio je jasenovački logor. Većina Roma dovedena je tamo od kraja svibnja 1942. do kraja ljeta iste godine, a ondje su bili podvrgnuti mučenju i ubijanju. Tek manji dio Roma uspio je izbjeći deportacije i pridružiti se partizanskom pokretu kao obliku otpora prema vlastima NDH. Završetkom Drugoga svjetskog rata, u svibnju 1945., bile su uočljive posljedice za romsku zajednicu u Hrvatskoj. Nakon Drugog svjetskog rata, sjećanje na stradanje Roma bilo je potisnuto na margine hrvatskoga društva. Pozitivna promjena u komemoriranju romskog stradanja dogodila se tek 2012., otkada se početkom kolovoza održavaju komemoracije u selu Uštice kao dijelu Spomen-područje Jasenovac. Istodobno, unutar hrvatske historiografije tema ratnog stradanja Roma potisnuta je na margini znanstvenih istraživanja, a pritom gotovo da i nije prisutna unutar hrvatskog obrazovnog sustava.
Navedeni razlozi, posebice izostanak sustavnih historiografskih istraživanja, činili su osnovni razlog za iniciranje održavanja ovog međunarodnog skupa. Dodatni motivirajući razlog je isticanje značaja 19. svibnja 1942. kao ključnog datuma za stradanje Roma u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Kako bi se potaknulo istraživanje romskog stradanja u Hrvatskoj, potrebno ga je staviti u širi kontekst stradanja Roma u drugim europskim državama. Znanstveni prilozi na ovom skupu zasigurno će pridonijeti boljem razumijevanju jednog od zaboravljenih (potisnutih) dijelova hrvatske povijesti i povijesti Roma.
Danijel Vojak
Projekt Stradanje Roma na području NDH za vrijeme Drugog svjetskog rata