Dr. sc. Jelka Vince Pallua: RAZNOLIKO LICE VIRDŽINE…

Dr. sc. Jelka Vince Pallua, znanstvena savjetnica Instituta Pilar, održala je u Dubrovniku 22. kolovoza pozvano predavanje “Raznoliko lice virdžine, momak-djevojke, jedinstvene običajno-pravne dosjetke” u sklopu Zagrebačke slavističke škole (46. Hrvatskog seminara za strane slaviste 21. kolovoza – 1. rujna 2017.). Predavanje je održano u sklopu krovne teme ovogodišnje Slavističke škole – tematskoga ciklusa “Izvedbe roda u hrvatskom jeziku, književnosti i kulturi”. – Sažetak predavanja

– Zagrebačka slavistička škola: Otvorenje 46. hrvatskoga seminara za strane slaviste, 21. kolovoza 2017.

– Tportal.hr: TEMA RODA: Zagrebačka slavistička škola u Dubrovnik dovodi odlične goste, 16. kolovoza 2017.

Jelka Vince Pallua – Sažetak predavanja

Raznoliko lice virdžine, momak-djevojke, jedinstvene običajno-pravne dosjetke

U ovom će se predavanju polaznici 46. Zagrebačke slavističke škole upoznati s virdžinom/tobelijom, intrigantnom pojavom zavjetovane djevojke jedinstvenoj ne samo u Europi nego i u svijetu. Riječ je o običajno-pravnoj instituciji u kojoj žena preuzima ulogu muškarca u službi izrazito patrijarhalnog plemenskoga društva prisutnoga po gorskim područjima zapadnoga dijela Balkanskog poluotoka, pojavi da se djevojke, ako je nužno zbog manjka odrasle muške osobe potrebne za opstanak organiziranog roda, odriču bračnoga života i majčinstva zavjetujući se na djevičanstvo, nasljeđuju (materijalnu i duhovnu) imovinu u patrilinearnom društvu, odijevaju se i češljaju kao muškarci, nose oružje, po potrebi idu u rat, sudjeluju na muškim skupovima – u svemu se ponašaju poput muškaraca, simbolički postaju muškarci i imaju gotovo sva njihova javna prava. Zapitat ćemo se što to može navesti žensko biće da promijeni svoj najdublje ukorijenjen aspekt identiteta, koje su to kulturne, društvene, ekonomske i povijesne premise iznjedrile virdžinu kao endemsku pojavu te što su, tko su uopće virdžine. Na temelju kratkog uvida u odabrane izvore i članke kratko će rekonstruirati put do odgonetavanja zagonetke virdžine čije rješenje ne može razotkriti nijedna od dviju osnovnih mitskih analitičkih binarnih kategorija kojima se to pokušavalo učiniti – ni fiktivni matrijarhat u kojemu bi virdžina bila društveni relikt, praslika nekadašnjeg drukčijeg, boljeg položaja žene u evolucionistički zamišljenom razvoju obitelji, a ni stereotipno pojednostavljena vizija jedinstvenoga balkanskog patrijarhata s patrilinearnošću. Pokazat će se, pa i na temelju uvida u svjedočenja današnjih virdžina, da se i neka suvremena tumačenja pojave virdžine kao izraza želje za poboljšanjem položaja žene i stjecanjem individualnih sloboda mogu okarakterizirati kao suvremeni mit i kao drugo lice zapadnjačkog paternalizma, superiornog kolonijalnog doživljaja egzotičnih “drugih” koje valja civilizacijski prosvijetliti.

Knjiga, osvrti i recenzije: dr. sc. Jelka Vince Pallua ZAGONETKA VIRDŽINE