Institut društvenih znanosti Ivo Pilar Pilar
U Biblioteci Posebna izdanja Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar objavljena je znanstvena monografija VRIJEME PROMJENA: MAKARSKA 1918.-1929. dr. sc. Ivana Hrstića, znanstvenog suradnika Instituta Ivo Pilar
 |
Istraživanje na primjeru Makarske, relativno male urbane sredine, omogućilo je detaljnu analizu smjera i brzine modernizacije različitih aspekata društvenog razvoja. Temeljne postavke rada određene su u skladu s identificiranim glavnim dimenzijama unutar kojih se očituje modernizacija: politikom, gospodarstvom, društvenom strukturom i stratifikacijom, kulturom te svakodnevnim životom Ivan Hrstić – Omot | Impresum | Sadržaj | Iz Predgovora | O autoru |
– Predstavljanje knjige VRIJEME PROMJENA: MAKARSKA 1918.-1929.; Makarska, 27. svibnja 2016.
1. PREMA ISTRAŽIVANJU DRUŠTVENOG RAZVOJA
2. URBANI RAZVOJ MAKARSKE
2.1. PRAVNI STATUS
2.2. RAZVOJ URBANIH KARAKTERISTIKA
2.2.1. Kontinuitet naselja od prapovijesti do 18. stoljeća
2.2.2. Osnove urbanog razvoja od 18. stoljeća do 1918.
2.2.3. Urbani razvoj od 1918. do 1929. godine
3. ORGANIZACIJSKO-ADMINISTRATIVNI USTROJ I POLITIČKI ŽIVOT GRADA
3.1. OSNUTAK KRALJEVSTVA SHS
3.2. ORGANIZACIJA POLITIČKIH STRANAKA U MAKARSKOJ NAKON PRVOG SVJETSKOG RATA
3.2.1. Socijalisti
3.2.2. Hrvatska pučka stranka
3.2.3. Demokratska i Samostalna demokratska stranka
3.2.4. Savez zemljoradnika / Zemljoradnička stranka
3.2.5. Narodna radikalna stranka
3.2.6. Hrvatska zajednica
3.2.7. Hrvatska (republikanska) seljačka stranka
3.3. RAZVOJ I DJELOVANJE PODRUČNE SAMOUPRAVE U DALMACIJI I POLOŽAJ MAKARSKE U DUBROVAČKOJ OBLASTI
3.3.1. Razdoblje Austro-Ugarske Monarhije
3.3.2. Od sloma Monarhije do Vidovdanskog ustava
3.3.3. Osnivanje oblasti u Kraljevini SHS
3.3.4. Uspostava i razvoj oblasne samouprave Dubrovačke oblasti na primjeru Makarske
3.4. OPĆINSKA SAMOUPRAVA U DALMACIJI I BORBA ZA VLAST U MAKARSKOJ
3.4.1. Razdoblje Austro-Ugarske Monarhije
3.4.2. Raspuštanje Općinskog vijeća 1922. godine
3.4.3. Borba H(R)SS-a za općinsku samoupravu
3.4.4. Odjeci atentata u Narodnoj skupštini u Makarskoj
3.4.5. Uvođenje diktature i imenovanje novog Općinskog vijeća
4. GOSPODARSTVO
4.1. PROMJENA GOSPODARSKE STRUKTURE MAKARSKOG PODRUČJA U ODNOSU NA RAZDOBLJE AUSTRO-UGARSKE MONARHIJE
4.1.1. Suživot grada i sela
4.1.2. Poljoprivreda i ribarstvo
4.1.3. Pomorstvo, trgovina i obrt
4.1.4. Industrija
4.1.5. Turizam i ugostiteljstvo
5. DRUŠTVENA STRUKTURA
5.1. TEORIJSKI OKVIR I METODOLOŠKI PRISTUP
5.2. UKUPNO KRETANJE STANOVNIŠTVA OD 1900. DO 1931. GODINE
5.2.1. Prirodno kretanje stanovništva
5.2.1.1. Sezonska kretanja nataliteta
5.2.1.2. Sezonska kretanja mortaliteta
5.2.1.3. Uzroci smrti
5.2.1.4. Smrtnost dojenčadi
5.2.2. Migracije
5.2.2.1. Iseljavanje
5.2.2.2. Doseljavanje
5.3. RODNA I DOBNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA
5.4. DRUŠTVENA STRUKTURA PREMA NACIONALNOSTI, VJEROISPOVIJESTI I PISMENOSTI
5.4.1. Društvena struktura prema nacionalnosti i vjeroispovijesti
5.4.2. Društvena struktura prema pismenosti
5.5. DRUŠTVENI SLOJEVI
5.5.1. Društvena stratifikacija
5.5.2. Struktura stanovništva prema zanimanjima
5.5.3. Analiza radno aktivnog i izdržavanog stanovništva prema rodu
5.5.4. Formiranje modernih društvenih slojeva u Makarskoj
5.5.5. Gradska elita
5.5.5.1. Politička elita
5.5.5.2. Umiješanost gradske političke elite u novčane afere
5.5.5.3. Ekonomska elita
5.5.6. Srednji društveni sloj
5.5.6.1. Slobodna zanimanja i javni službenici
5.5.6.2. Sitni obrtnici i mali trgovci
5.5.7. Niži društveni sloj
5.5.7.1. Težaci i ribari
5.5.7.2. Radništvo
5.6. DRUŠTVENA MOBILNOST
6. ŽIVOT U KRUGU GRAĐANSKE OBITELJI
6.1. OBITELJ I MODERNIZACIJA
6.2. STRUKTURA OBITELJI
6.3. ŽIVOTNI TIJEK
6.3.1. Djetinjstvo
6.3.1.1. Broj djece
6.3.1.2. Posao ili škola?
6.3.2. Mladost
6.3.2.1. Zabava
6.3.2.2. Uvjetovanost izbora bračnog partnera društvenim statusom
6.3.2.3. Miraz
6.3.3. Zrelo doba
6.3.3.1. Zakonodavni okvir stvaranja novih obitelji
6.3.3.2. Nupcijalitet
6.3.3.3. Dob mladenaca prilikom sklapanja prvog braka
6.3.3.4. Sezonske i dnevne varijacije vjenčanja
6.3.3.5. Moć i autoritet muškarca u obitelji
6.3.3.6. Uloga žena u svakodnevnom javnom životu
6.3.3.7. Nezakonita i predbračno začeta djeca te izvanbračne zajednice
6.3.4. Starost
6.4. UNUTRAŠNJOST OBITELJSKOG DOMA
7. SLOBODNO VRIJEME I DOKOLICA
7.1. TEORIJSKI KONCEPT I RAZVOJ DOKOLICE U MAKARSKOJ DO 1918. GODINE
7.2. RITAM GRADSKOG ŽIVOTA I JAVNI PROSTORI SUSRETA
7.3. TURISTIČKA PUTOVANJA KAO ODRAZ ŽIVOTNOG STILA
7.4. ORGANIZIRANA DOKOLICA
7.4.1. Gradska glazba
7.4.2. Sportski klubovi
7.4.3. Organizacije promicatelji službene ideologije
7.4.3.1. Jugoslavenski sokol
7.4.3.2. Organizacija jugoslavenskih nacionalista (Orjuna)
7.4.3.3. Jugoslavenska matica
7.4.3.4. Jadranska straža
7.5. ODNOS PREMA TIJELU I MODA
8. SUKOB SIMBOLA (CRKVA — DRŽAVA — NACIJA)
8.1. VJERSKI SIMBOLI
8.1.1. Vjera i modernost
8.1.2. Položaj Katoličke crkve u Kraljevini SHS u odnosu na razdoblje Monarhije
8.1.3. Vjerska slavlja u Makarskoj od 1918. do 1929. godine
8.1.3.1. Obilježavanje blagdana
8.1.3.2. Vjerske organizacije i drugi oblici pobožnosti
8.1.3.3. Društveni slojevi i religioznost
8.2. SVJETOVNI SIMBOLI
8.2.1. Državni simboli u službi ideje jugoslavenskog unitarizma
8.2.1.1. Proslave državnih praznika
8.2.1.2. Spomenici
8.2.1.3. Djelovanje nacionalističkih organizacija
8.2.1.4. Otpori nametanju državnih simbola
8.2.2. Nacionalni simboli
8.3. PRAKSA DAVANJA OSOBNIH IMENA KAO SIMBOLIČKI POKAZATELJ DRUŠTVENIH PROMJENA
9. „CRNA KRONIKA“ I MODERNIZACIJA
9.1. POJAVNOST KRIMINALNOG PONAŠANJA
9.1.1. Snage reda i mira
9.1.2. Sumarna analiza sedmodnevnih izvješća kotarskog predstojništva o djelovanju u redarstvenom pogledu
9.1.3. Nasilni zločini
9.1.4. Imovinski kriminalitet
9.1.5. Prekršaji protiv države i javnoga reda
9.1.6. Povrede javnoga morala
10. DRUŠTVENI RAZVOJ MAKARSKE OD 1918. DO 1929. U KONTEKSTU OPĆEG PROCESA MODERNIZACIJE
Izvori i literatura
Kratice
Sažetak
Summary
O autoru
>>> Puni tekst
Monografija koju imate u rukama vrhunac je moga dosadašnjeg životnog znanja i iskustva. Riječ je o dopunjenom i izmijenjenom tekstu doktorske disertacije pod naslovom „Društveni razvoj Makarske od 1918. do 1929.“, obranjene na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu 28. studenog 2012. godine. Temelji se na raznovrsnom arhivskom gradivu, a najznačajniji je korišteni arhivski fond Dubrovačka oblast, u Državnom arhivu u Dubrovniku. Iznimno važne za izradu knjige bile su i matične knjige rođenih, vjenčanih i umrlih za Makarsku u razdoblju od 1900. do 1910. te od 1919. do 1929. godine, od kojih se većina čuva u Matičnom uredu u Makarskoj, a manji dio u Državnom arhivu u Splitu. U istraživanju su korišteni i drugi neobjavljeni arhivski izvori. Među njima se ističu spisi javnih bilježnika koji se čuvaju u arhivskom fondu Javni bilježnici srednje Dalmacije u Državnom arhivu u Splitu, gdje se nalazi i fond Trgovačko-obrtničke komore Split te fond Ispostave banske vlasti Banovine Hrvatske, kojem su pridruženi spisi Primorske banovine i Splitske oblasti te spisi Pokrajinske vlade za Dalmaciju. Nažalost, većina ih je izgubljena; sačuvani su mahom spisi iz područja stručnog školstva. To je donekle utjecalo i na ograničenje razdoblja kojim se ovaj rad bavi. Naime velik broj izvora dostupnih za razdoblje do 1929. godine, za tridesete ne postoji, što bi u pogledu mogućnosti istraživanja rezultiralo izrazitom disproporcijom između tih dvaju razdoblja. Od arhivskih fondova Hrvatskoga državnog arhiva u Zagrebu korišten je fond Narodnog vijeća SHS, fond Republičkog zavoda za statistiku SRH te Tematske zbirke dokumenata Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske. Korišteni su i spisi župnog arhiva u Makarskoj, zatim spisi arhiva Gradskog muzeja u Makarskoj te spisi arhiva Franjevačkog samostana Blažene Djevice Marije na nebo uznesene, čiji je ljetopis također bio vrlo važan izvor podataka. Nažalost, spisi kotarskog suda i općinskog načelništva nisu sačuvani, a dosadašnja istraživanja nisu uspjela otkriti ni znatniji broj privatnih dokumenata, dnevnika, pisama i drugih sličnih zapisa koji bi omogućili bolji uvid u problematiku kojom se bavi ova knjiga. Od slične građe do sada sam došao tek do bilježaka razgovora g. Marina Srzića s nekolicinom Makarki i Makarana, vođenih od druge polovine devedesetih godina 20. stoljeća do 2012. Oni su se pokazali kao vrlo vrijedan izvor podataka za pojedine aspekte društvenih i obiteljskih odnosa te obiteljskih struktura tijekom istraživanog razdoblja… Osim neobjavljene arhivske građe, služio sam se i većim brojem objavljenih izvora te periodičnim publikacijama i tiskovinama. Konzultirao sam i popularnu i znanstvenu literaturu, a s obzirom na navedene ciljeve istraživanja, strana literatura korištena je u znatnijoj mjeri. To je omogućilo pozicioniranje društvenog razvoja Makarske u širi europski kontekst te osiguralo teorijsku podlogu istraživanja različitih sfera društvenog života koje u dosadašnjoj hrvatskoj historiografiji nisu bile znatnije zastupljene i obrađene.
Dr. sc. Ivan Hrstić
