ELABORAT: Vinari Požeško-slavonske županije i izazovi europskog tržišta
U Biblioteci Instituta Ivo Pilar ELABORATI travnja 2013. objavljeno je završno izvješće istraživačkog projekta “Vinari Požeško-slavonske županije 2012. i konkurentnost u europskome kontekstu” čiji je naručitelj bila Požeško-slavonska županija a autori Drago Čengić, Renata Tomljenović i Snježana Boranić-Živoder. – Puni tekst elaborata
|
Ovo je istraživanje rađeno s namjerom da pruži odgovor na jedno logično pitanje: Jesu li požeško-slavonski vinogradari i vinari, sa svim svojim umijećima, sposobnostima i nedostacima, spremni za europsko tržište vina? Drago Čengić, Renata Tomljenović, Snježana Boranić-Živoder |
Sadržaj
Uvodno: čemu ovo istraživanje?
I. ANALIZA REZULTATA ISTRAŽIVANJA
DRAGO ČENGIĆ: Vinari Požeško-slavonske županije 2012. godine: razvojni izazovi uoči ulaska u EU
1. Uvodne napomene
2. Ciljevi projekta i metodologija
3. Istraživanja vinara kao tržišnih sudionika u Hrvatskoj
4. Temeljni podaci o vinarima Požeško-slavonske županije prema anketnome istraživanju
5. Budućnost obiteljskih gospodarstava nakon ulaska Hrvatske u EU: temeljni nalazi kvalitativne analize
6. Zaključne napomene
RENATA TOMLJENOVIĆ, SNJEŽANA BORANIĆ-ŽIVODER: Poduzetnički potencijali turizma vina
1. Uvod
2. Vinarstvo i turizam
3. Faktori uspjeha turizma vina
4. Turizam vina u Hrvatskoj
5. Turistička ponuda vinarija
6. Turistička ponuda vinskih regija Hrvatske
7. Potražnja za turizmom vina u Hrvatskoj
8. Zaključak
II. ZAKLJUČNE NAPOMENE
DRAGO ČENGIĆ: Vinari, kriza i strategije djelovanja u europskom tržišnom okruženju
III. DODATCI
Prilozi iz intervjua
Anketni upitnik
Zahvala
Podatci o autorima
Puni tekst elaborata: Vinari Požeško-slavonske županije i izazovi europskog tržišta
Čemu ovo istraživanje?
U istraživanju kutjevačko-požeških vinogradara sredinom prošloga desetljeća ustanovili smo, između ostaloga, da su oni još uvijek izvan globalnih tržišnih procesa koje diktiraju veliki proizvođači i veletrgovci vinom na europskome i svjetskome tržištu vina. Dijelom zaštićeni domaćim tržištem i visokim cijenama koje na njemu postižu, još su pripadali jednom “egzotičnome svijetu vina”, duboko ukorijenjenom u lokalnome krajoliku i na lokalnoj tradiciji. Ipak, s porastom konkurencije između samih vinara, pogotovo na domaćem tržištu, i s hrvatskim približavanjem članstvu u EU-u, rasla je i svijest da je susret sa europskim tržištem neumitan. A ono je, već duže, dio globalnoga, svjetskoga tržišta vina.
Ovo je istraživanje rađeno s namjerom da pruži odgovor na jedno logično pitanje: što se dogodilo sedam godina kasnije? Jesu li požeško-slavonski vinogradari i vinari, sa svim svojim umijećima, sposobnostima i nedostacima, spremni za europsko tržište vina?
Da bismo dobili što potpuniji odgovor na ova pitanja, u (n)ovo smo istraživanje, a sukladno ukupnim promjenama domaćega konteksta, ušli s nekoliko novih temeljnih pretpostavki. Prvo, da je u međuvremenu, prema količinama proizvedenoga grožđa i vina, došlo do značajne proizvodne i ekonomske diferencijacije među proizvođačima vina. Drugo, da samo manjina vinara ima veće izvozne ambicije. Treće, da među njima postoje značajne razlike u pogledu ne/očekivanoga utjecaja ulaska zemlje u EU na njihov ekonomski i proizvođački položaj. Četvrto, da se razvoj domaćega (lokalnoga) vinogradarstva i vinarstva i dalje veže uz određene (poželjne) vizije ukupnoga razvoja poljoprivredne, turističke pa i političke “ponude” u Županiji. Peto, da je sadašnja gospodarska kriza dovela, uslijed nekoliko isprepletenih uzročnika, dio vinara i vinogradara do ruba ekonomske izdržljivosti te bi oni – ako se nešto u dogledno vrijeme ne promijeni – mogli biti ekonomski izbrisani iz svijeta proizvođača vina.
Nadamo se da stranice koje slijede pružaju dostatne odgovore na postavljena pitanja i naznačene hipoteze. Pažljivijem čitatelju skrećemo pozornost i na one dijelove ovoga izvješća gdje se predlažu i neke ideje za jačanje tržišnoga potencijala lokalnih vinogradara i vinara. Naime, bez obzira na trenutačnu situaciju prouzročenu ekonomskom depresijom širih razmjera i na objektivno težak položaj svih poljoprivrednih proizvođača, mislimo da od ovih sudionika poljoprivredne proizvodnje ni država ni županije ne smiju odustajati… Pogotovo ne Požeško-slavonska županija.
Drago Čengić
CENTAR ZA ISTRAŽIVANJE PODUZETNIŠTVA
