Objavljena monografija GOSPIĆ – GRAD, LJUDI, IDENTITET


U Biblioteci Posebna izdanja Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar srpnja 2013. objavljena je znanstvena monografija GOSPIĆ – GRAD, LJUDI, IDENTITET koju je uredio dr. sc. Željko Holjevac, voditelj Područnog centra Gospić Instituta Ivo Pilar

GS naslovnica

Iako županijsko i biskupijsko središte, Gospić nije dosad imao znanstveno utemeljenu monografiju koja bi na suvremen način govorila o njegovu identitetu u prošlosti i sadašnjosti… Poslije zbornika Identitet Like: korijeni i razvitak u dvije knjige, monografija Gospić. Grad, ljudi, identitet druga je temeljna publikacija nastala radom Centra i njegovih djelatnika. Monografija donosi presjek različitih tema o Gospiću na temelju dosadašnjih istraživačkih rezultata, ali i brojnih novih znanstvenih spoznaja. – Iz Predgovora

GOSPIĆ – GRAD, LJUDI, IDENTITET
Urednik: Željko Holjevac
Biblioteka Posebna izdanja
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Gospić
Zagreb – Gospić, 2013. – Str. 700.
ISBN 978-953-6666- 97-3

Omot / Impresum / Sadržaj / Predgovor / Popis autora

 
Sadržaj

Omot / Impresum / Sadržaj
Predgovor
GEOGRAFSKO-DEMOGRAFSKE ZNAČAJKE
Dane Pejnović: Gospić: geografski položaj, razvoj i suvremene značajke grada
Nenad Pokos – Ivo Turk: Demografska obilježja naselja Gospić i Grada Gospića
POVIJESNI RAZVOJ
Tatjana Kolak: Gospić u svjetlu arheoloških nalaza
Hrvoje Kekez: Lička županija i Kasezi u srednjem vijeku
Marko Šarić: Osmanski korijeni Gospića
Ivan Brlić: Stožerno mjesto Ličke pukovnije
Željko Holjevac: Gospić kao središte Ličko-krbavske županije
Ivica Šute: Gospić između dva svjetska rata
Davor Kovačić: Drugi svjetski rat na području Gospića
Branko Dubravica: Gospić u socijalističkom razdoblju
Davor Marijan: Gospić u Domovinskom ratu
BAŠTINA
Jelka Vince Pallua: Pala magla kraj Gospića grada:odabrane teme iz tradicijske kulture Gospića i gospićkoga kraja
Ratko Vučetić – Martina Ivanuš – Marko Špikić: Graditeljsko naslijeđe grada Gospića
Ana Tomljenović: Gospićko novinstvo (1886.–2009.)
Ana Tomljenović: Gospićanin Lovre Pavelić i njegova obitelj među najutjecajnijim
građanima svoga vremena (kraj 19. i prva polovica 20. stoljeća)
Vesna Bunčić – Silvije Šojat: Muzej Like Gospić
Ana Lemić: Matica hrvatska u Gospiću
Ana Lemić: Planinarstvo
CRKVA I ŠKOLSTVO
Mile Bogović: Crkva u prošlosti i sadašnjosti Gospića
Vesna Grahovac-Pražić: Obrazovanje u Gospiću nekad i sad
JEZIK I KNJIŽEVNOST
Ante Bežen: Govor Gospića i okolice
Ante Bežen: Mali rječnik gospićkoga govora
Ante Bežen: Gospiću hrvatskom pjesništvu
GOSPIĆ DANAS
Sanja Vrcić-Mataija – Vesna Grahovac-Pražić: Imena gospićkih naselja
Ivan Markešić: Gospićka groblja
ODRŽIVI RAZVOJ I OKOLIŠ
Maja Štambuk – Marica Marinović Golubić – Anita Bušljeta Tonković: Grad Gospić: 10 godina napretka (1997.– 2007.)
Zdenko Zeman – Marija Geiger Zeman: Okolišne dimenzije lokalne kulture: kako se u Gospiću promiče održivost?
Anita Bušljeta Tonković: “Jesen u Lici”: tradicijom prema održivosti
SUVREMENI IDENTITET I RAZVOJNI POTENCIJALI
Vlado Šakić – Renata Franc – Anka Mišetić – Geran Marko Miletić – Stanko Rihtar – Ines Sučić – Ivana Vrselja: Identitet građana Gospića
Saša Poljanec Borić: Razvojni potencijali
SAŽETAK
SUMMARY
POPIS AUTORA
KAZALO IMENA

 
Predgovor

Geografski smješten u Srednjoj Lici, na zapadnom rubu Ličkog polja, Gospić je vodeće političko, gospodarsko i kulturno središte gorskog dijela Republike Hrvatske između Une i sjevernoga Jadrana. Grad je važno prometno i tranzitno čvorište magistralnih i lokalnih cesta te postaja na željezničkoj pruzi Zagreb – Split i izlaz na autocesti koja povezuje hrvatski sjever i jug. Središte je Ličko-senjske županije i Gospićko-senjske biskupije. U središtu grada ističe se rimokatolička katedralna crkva Navještenja Blažene Djevice Marije. Muzej Like, Veleučilište “Nikola Tesla”, Pučko otvoreno učilište “Dr. Ante Starčević” i druge ustanove značajne su u životu i kulturi grada. Gospić je mali grad: jezgra bez naselja u okolici ima manje od deset tisuća stanovnika, a domaći ljudi govore štokavskim narječjem.

Arheološki nalazi pokazuju da je gospićki kraj bio nastanjen još u staroj povijesti. Poslije doseljenja Hrvata oblikovala se ondje Lička župa(nija), a pokraj utoka Novčice u Liku razvilo se srednjovjekovno naselje Kasezi. Korijeni današnjeg naselja sežu u rani novi vijek, kada se Gospić prvi put spominje pod tim imenom kao dio osmanske nahije Novi (danas Lički Novi). Nešto više od pola stoljeća nakon oslobođenja Like od osmanske vladavine Gospić je postao stožernim mjestom Ličke pukovnije, a poslije povratka Vojne krajine pod bansku vlast nekoliko je desetljeća upravno središte Ličko-krbavske županije. Između dva svjetska rata grad se sporo razvijao na rubu modernizacijskih procesa na hrvatskom prostoru, a za njegov napredak osobito se zauzimao poduzetni načelnik Josip (Josan) Kolaković.  Drugi svjetski rat na njegovu području prouzročio je brojne ljudske žrtve i velike materijalne štete, a nešto malo industrijskih pogona u socijalističkom razdoblju imalo je uglavnom ekstenzivno obilježje. Gospić je znatno stradao i u Domovinskom ratu, posebice skromni proizvodni pogoni, a broj stanovnika je prepolovljen. Različite poteškoće, dijelom naslijeđene i dijelom stvorene, dolaze i danas do izražaja, iako grad raspolaže prirodnim dobrima, graditeljskom baštinom, obrazovnim ustanovama u rasponu od osnovne škole do učiteljskog studija i tradicijskom kulturom te ima razmjerno povoljne mogućnosti i potencijale za održivi razvoj i napredak u budućnosti.

Iako županijsko i biskupijsko središte, Gospić nije dosad imao znanstveno utemeljenu monografiju koja bi na suvremen način govorila o njegovu identitetu u prošlosti i sadašnjosti. Institut društvenih znanosti Ivo Pilar iz Zagreba, koji je prije nekoliko godina otvorio svoj Područni centar u Gospiću, nastoji ovim izdanjem ispraviti taj nedostatak. Poslije zbornika Identitet Like: korijeni i razvitak u dvije knjige, monografija Gospić. Grad, ljudi, identitet druga je temeljna publikacija nastala radom Centra i njegovih djelatnika. Monografija donosi presjek različitih tema o Gospiću na temelju dosadašnjih istraživačkih rezultata, ali i brojnih novih znanstvenih spoznaja. Iako ne obuhvaća sve što se o Gospiću danas zna, ona može poslužiti kao solidan temelj i putokaz za daljnja traganja i buduća postignuća. Uz dužnu zahvalu autorima, koji su strpljivo čekali objavljivanje te svima koji su u međuvremenu na bilo koji način pomogli, neka ova monografija što otvorenije izađe u susret očekivanjima i potrebama znanstvene zajednice i zainteresirane čitateljske javnosti.

U Zagrebu i Gospiću, listopada 2012.

Urednik

>>> PODRUČNI CENTAR GOSPIĆ

Također provjeri

ELABORAT: Prvi svjetski rat u kulturi sjećanja. Zaboravljena baština

U Biblioteci Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar ELABORATI objavljeno je Izvješće 2020.-2023. Ljiljane Dobrovšak i… Pročitaj više o ELABORAT: Prvi svjetski rat u kulturi sjećanja. Zaboravljena baština