Naslovnica SiteMap

matematika-ljudskog-zivota
pravo-na-sada


hr-excellence
Knjižnica instituta-katalog
knjiznica-twitter

Dr. sc. Saša Poljanec Borić: Tranzicija u Hrvatskoj je završena!


Na promociji svoje knjige u Splitu HRVATSKO DRUŠTVO I TURIZAM, sociolog Saša Poljanec Borić je ustvrdila da je nedavnim referendumom, na kojem je odlučeno da se Hrvatska priključuje Europskoj uniji, zapravo i formalno završen proces tranzicije u Hrvatskoj - bilježi Leo Nikolić na stranici T-portala od 31. siječnja 2012.

sasa_poljanec_boric_split Dr. sc. Saša Poljanec Borić na predstavljanju knjige "Hrvatsko društvo i turizam. Prilog socioekonomiji lokalnog razvoja" u Splitu, Dvorana kinoteke Zlatna vrata, 30. siječnja 2012. 

'Ulaskom Hrvatske u EU je završen politički proces tranzicije hrvatskog društva od samoupravnog socijalizma do liberalnog kapitalizma. Sve ono što će se događati nakon toga postaje dio procesa društvenih promjena koje sada možemo, osim na nivou Hrvatske, promatrati i na nivou čitave EU', pojasnila je Saša Poljanec Borić >>>


- Tportal.hr: PROMOCIJA KNJIGE: Tranzicija u Hrvatskoj je završena!, 31. siječnja 2012.


>>> Predstavljanje knjige dr. sc. Saše Poljanec-Borić u Splitu

>>> Predstavljena knjiga Saše Poljanec-Borić HRVATSKO DRUŠTVO I TURIZAM, Zagreb, 15. prosinca 2011.

>>> O knjizi Saše Poljanec-Borić HRVATSKO DRUŠTVO I TURIZAM: Sadržaj / Predgovor / Iz recenzija / O autorici

>>> CENTAR ZA ISTRAŽIVANJE DEMOKRACIJE, DOBRU UPRAVU I LOKALNI RAZVOJ


Razgovor s dr. sc. Majom Štambuk o istraživanju života hrvatskih Roma


Slobodna Dalmacija u broju od 23. lipnja 2012. donosi razgovor s dr. sc. Majom Štambuk, voditeljicom projekta i urednicom znanstvene monografije Kako žive hrvatski Romi pod naslovom "Romi se boje gubitka identiteta"

sd_romi Hrvatski Romi žive vrlo skromno. U pravilu su na neki način odvojeni od neromskog stanovništva: preko mosta, potoka, željezničke pruge... Zanimljiv je podatak da više od polovice Roma želi preseliti, nastaniti se u naselju gdje nema romske zajednice, što upućuje na moguće slabljenje inače vrlo snažnih 'primarnih' spona

- Romi se boje gubitka identiteta. - Slobodna dalmacija, 23. lipnja 2012.


z_30 KAKO ŽIVE HRVATSKI ROMIHOW DO CROATIAN ROMA LIVE
Urednica: Maja Štambuk
Biblioteka Zbornici - Knjiga 30.
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Zagreb, 2005. - Str. 232, eng 524.

 

>>> CENTAR ZA URBANE I RURALNE STUDIJE





Dr. Saša Poljanec-Borić: Društvena dioba prostora u tranziciji


U Zagrebu je 16. studenog 2012. godine održana promocija zbornika Akteri društvenih promjena u prostoru. Transformacija prostora i kvalitete života u Hrvatskoj u kojem je objavljen rad dr. sc. Saše Poljanec-Borić pod naslovom "Društvena dioba prostora u tranziciji: tipologija negativnih smjerova i moguće društvene posljedice"

Zbornik, koji urednički potpisuju dr. sc. Anđelina Sviričić Gotovac i dr. sc. Jelena Zlatar, objavio je Institut za društvena istraživanja iz Zagreba nakon okruglog stola organiziranog  u sklopu projekta "Akteri društvenih promjena u prostoru" koji, uz podršku Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta RH, pri Institutu za društvena istraživanja vodi dr. sc. Dušica Seferagić. Rad dr. Saše Poljanec-Borić jedan je od 15 interdisciplinarnih znanstvenih radova koji su za Zbornik napisali znanstvenici iz Hrvatske, Slovenije i Srbije.

- Poljanec-Borić, S., (2012.) Društvena dioba prostora u tranziciji: tipologija negativnih smjerova i moguće društvene posljedice. U: Sviričić-Gotovac, A., i Zlatar, J., (ur.)(2012.) Akteri društvenih promjena u prostoru; Trasformacija prostora i kvalitete života u Hrvatskoj, (67 – 83 ), Institut za društvena istraživanja, Zagreb.

>>> CENTAR ZA ISTRAŽIVANJE DEMOKRACIJE, DOBRU UPRAVU I LOKALNI RAZVOJ

Predavanje dr. sc. Vinicija B. Lupisa o povijesti dubrovačkog pomorskog prava


Na međunarodnom skupu Ordanimenta maris Consuetudini e statuti giuridici del Mediterraneo dal Medioevo all'etta' moderna (Običajno pravo i pravni statuti na Sredozemlju od srednjeg vijeka do suvremenog doba), održanom u Traniju 30. i 31. svibnja 2013. u organizaciji Rotarry international - Club Trani, odvjetničke komore Trani i Grada Tranija, dr. sc. Vinicije B. Lupis održao je predavanje naslovljeno Il diritto marittimo storico di Dubrovnik (Povijest dubrovačkog pomorskog prava). Na međunarodnom skupu s predstavnicima iz Španjolske i Kine, uz talijanske predavače, prezentirana je bogata pravna baština Dubrovnika i Dubrovačke Republike kao važna sastavnica povijesti pomorskog prava na Sredozemlju

ordinamenta maris

- Program međunarodnog skupa "Običajno pravo i pravni statuti na Sredozemlju od srednjeg vijeka do suvremenog doba", Trani, 30.-31. svibnja 2013.


Iz medija


- Radio Bombo - Il Giornale di Trani: «Ordinamenta maris», via agli eventi. Giovedì e venerdì convegno scientifico all'Ordine forense di Trani, 27. svibnja 2013.

- Radio Bombo - Il Giornale di Trani: «Ordinamenta maris», via ai lavori del convegno: «Uno sguardo alla storia perché Trani resti nella storia», 30. svibnja 2013.

- Radio Bombo - Il Giornale di Trani: «Ordinamenta maris», via agli eventi con il convegno scientifico internazionale presso la biblioteca del Foro di Trani, 30. svibnja 2013.



>>> PODRUČNI CENTAR DUBROVNIK











 

Anna Givargizyan: "Genocid kao potkradanje civilizacije"


Institut društvenih znanosti Ivo Pilar organizirao je 15. znanstveno-stručni skup "Vukovar 91. - dvadeset i jedna godina poslije" s temom Istina i osporavanje. Između znanosti i manipulacije o problemima rješavanja sukoba. Osim hrvatskih stručnjaka na forumu su sudjelovali i istraživači iz različitih zemalja. Ove godine, okvir konferencije uključio je i genocid nad Armencima. Armeniju je u Vukovaru predstavljala mlada znanstvenica, doktorica kulture, glavna urednica moskovskog časopisa Жам Anna Givargizyan. Prenosimo njene impresije o Vukovaru, Hrvatskoj, njenim ljudima i kulturi, koje je navela u intervjuu za ruski ArmInfo.am

annavukovar650

>>> 15. znanstveno-stručni skup "Vukovar 91. - dvadeset i jedna godina poslije"

- Anna, molimo Vas, kažite nam zašto je izbor ove godine pao na vas, te čime ste bili motivirani za sudjelovanje na konferenciji?

- Stručnjacima iz Hrvatske me predstavio i dao preporuku Institutu, jedan prekrasan čovjek, moj kolega, profesor Arthur Bagdasarov specijalist za Hrvatsku, koji o Armeniji puno prevodi na hrvatski, te promiče našu kulturu i povijest.
I u Hrvatskoj je, ništa manje izniman čovjek, Vinicije Lupis - doktor povijesnih znanosti, voditelj podružnice Instituta društvenih znanosti u Dubrovniku, specijalist za srednjovjekovnu Armeniju. Dr. Lupis je pratio moj boravak i iznenadio me, ljubavlju prema armenskoj povijesti i poznavanju njene kompleksnosti.
Tema mog govora je bila: "Kulturni genocid. Stoljeće borbe za pravdu." Tema genocida i želja da se o genocidu nad Armencima, osigura bolji pristup javnosti, postao je glavni motiv mog sudjelovanja na konferenciji. Prvi genocid u dvadesetom stoljeću - to je ne samo uništavanje milijuna starosjedilaca u Maloj Aziji i zapadnoj Armeniji, odnosno Armenaca, Grka, Asiraca, nego i uništavanje jedinstvene milenijske kulturne formacije; ne samo nacionalne, već međunarodne.
Uništavanje armenske kulture u srcu povijesnog i duhovnog prostora nacije - je ljudski gubitak. Veliki dio svjetske baštine: arhitektura, umjetnost i glazba, teologija, historiografija, poezija, tepiha, odabir životinja - ne samo smanjen broj u ranom XX stoljeću, nego i sustavno do danas uništen. Genocid - je civilizacija pljačke. Ovaj genocid je drugačiji i zastrašujući, jer pogledajte napr. na Alsace-Lorraine - koliko su se stoljeća Njemačka i Francuska borile za njih, koliko je ljudi umrlo, ali Alsace-Lorraine i danas postoji, s vlastitim kulturnim entitetom. Zapadna Armenija, čak u nazivu je zamijenjena apsurdnom "istočnom Anatolijom", gdje nema spomenika gorske Armenije, nema lijepih vrtova, nema pjesme, nema i instituta, konzervatorija, kazališta. Postoji samo izvjesne "anatolijske" ruševine i kurdski pastiri.
Dakle, pitanje priznavanja i zaustavljanja genocida, što ne završava danas, nije pitanje materijalne naknade za žrtve, nego pitanje stvaranja uvjeta za oporavak kulturne i duhovne baštine.

anna1 Tema genocida i želja da se o genocidu nad Armencima osigura bolji pristup javnosti, postao je glavni motiv mog sudjelovanja na konferenciji. Prvi genocid u 20. stoljeću - to je ne samo uništavanje milijuna starosjedilaca u Maloj Aziji i zapadnoj Armeniji, odnosno Armenaca, Grka, Asiraca, nego i uništavanje jedinstvene milenijske kulturne formacije


- Kakvo imate mišljenje o Hrvatskoj i Hrvatima?

- Većina sudionika je znala malo o Armeniji. Pretpostavljala sam, da nisu samo moja istraživanja o kulturnom genocidu, i općenito pokušala predstaviti našu kulturu. Teško je govoriti o tragediji ljudima u dvorani, koji su nedavno prošli kroz sav taj užas. Ljudi imaju tendenciju ostati na tome. Međutim, svakodnevna rasprava omogućuje da razumjemo jedni druge. Za moju temu sam pripremila kratki film, svojevrsni pregled povijesnih i kulturnih referenci: skupina zapadne Armenije na glazbu Komitasa. To je posebno impresivno. Od zatvorenog stava "nosim svoju tugu" do reakcije sudionika, ganutih do suza.
Naši ljudi su prožeti kulturom i tragedijom koja se dogodila prije 100 godina. Imali smo problema, bilo je sporova. Nisam imala vremena za reći da smo drevni ljudi s povijesti tisućama godina; ne znam ima li smisla usporedba s nomadskim plemenima koji su tek nedavno okušali civilizaciju, usporedimo li ih s Koptima, Asircima, Irancima. Bilo je pitanje o ulozi UNESCO-a, kad ga usporedim s organizacijom liječnika koji dolazi pacijentu, kaže stanje, ali ga ne liječi. Rezultat - razumije se. Ljudi su dolazili i priznali da nisu znali ništa o armenskom genocidu, a sada razumiju našu bol.

- Jeste li zadovoljni rezultatima konferencije?

- Hrvatska me je dočekala s toplom jeseni, vrlo podsjeća na armensku. Samo mi imamo zlatnu, Hrvati plameno-crvenu. Priroda i ljudi na neki način nalikuju Armeniji i Armencima. Susrela sam gostoljublje i srdačnost bez europske stalozenosti i prenemaganja.
Narodi Jugoslavije su 90.-ih pretrpjeli teške događaje, Hrvati su, posebno, ovu tragediju također prošli. U Vukovaru su se događanja odvijala kao kod armenskog pogroma u Sumgaitu, u Azerbajdžanu. U Rusiji su, informacije o tim događajima bile dostupne preko jakog srpskog lobbyja. Politička realnost koja postavlja pitanje priznanja, nije tragedija, te je uključena u političko pregovaranje, ostavljajući ljude u okviru njezinog zatvaranja. Vidjela sam sve spomenike boli, fokusirajući se na tugu. Balkan je vrlo svježa rana. Naša generacija vidi armenski problem, ide kroz bol genocida, ali se ne fokusira na bol. Ovo traži da se ujedinimo, vratimo se temelju...

- Što biste rekli o Armencima u Hrvatskoj?

- U Hrvatskoj, živi divna žena Naira Asatryan, osnivačica i voditeljica armensko-hrvatske zajednice, promičući armensku kulturu u Hrvatskoj. Konkretno, za dan sv.Vlaha ona poziva poznate pjevače i glazbenika iz Armenije.
Zanimljivo, zaštitnik hrvatskog grada Dubrovnika je sv Vlaho, ekumenski svetac (IV.st.) Po rođenju Armenac Barsegh (rus. Vasilij), biskup Sebaste (Armenija), je svetac zaštitnik veterinara, zidara i klesara. On je također patron gradova i zemljama, poput Italije, Sicilije, Dalmacije, Ciudad del Estrées, Paragvaja i Rubiera. Hrvati vole i aktivno proslavljaju svaki 3. veljače, Dan sv. Vlaha. Ovaj praznik je uključen u UNESCO-ov popis remek-djela usmene i nematerijalne baštine čovječanstva.

- Namjeravate li nastaviti suradnju s Hrvatima?

 - U prvim danima veljače pozvana sam na svečanost u povodu Sv. Vlaha, i rado ću sudjelovati u njoj. U kratkom roku, namjeravamo objaviti u suradnji s prof Arthurom Bagdasarovom, slikovnicu na hrvatskom jeziku o Armeniji i armenskoj kulturi u cjelini. Namjeravam pozvati dr. Vinicia Lupisa u Moskvu i dogovoriti sastanak sa znanstvenicima u Rusiji. Također bih ga voljela pozvati u Armeniju i osobito, na Institut armenskog genocida.

Ashot Beglaryan/ArmInfo.am | prijevod HUB

 

- HU-BENDIKT: Anna Givargizyan: "Genocid - kao podkradanje civilizacije"
- ArmInfo: Анна Гиваргизян: "Геноцид – это обкрадывание цивилизации"


>>> PODRUČNI CENTAR VUKOVAR
>>> PODRUČNI CENTAR DUBROVNIK





 

Hrvatsko slovo o Prinosu Jakete Palmotića Dionorića


Tjednik za kulturu Hrvatsko slovo u broju od 5. ožujka 2011. pod naslovom "Baština kao temelj suvremenosti" donosi osvrt na knjigu Hrvojke Mihanović-Salopek i Vinicija B. Lupisa Željezni duh: Prinos Jakete Palmotića Dionorića hrvatskoj književnoj baštini objavljenu u izdanju Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar - Područni centar Dubrovnik (Biblioteka Studije, knj. 13)

hs_1_prinos_jaketa        povecalo 

Ne samo sjaj i relativno bogatstvo dubrovačke materijalne baštine, još više znanstvenike raznih struka fascinira otkrivanje zapretenih duhovnih veličina kao što to godinama čine dr. Hrvojka Mihanović-Salopek i dr. Vinicije Lupis... Suradnja ovo dvoje autora pojavila se u svojoj znanstvenoj raskoši u knjizi Doprinosi Petra Kanavelića hrvatskoj pasionskoj baštini (2009.)... Suator Vinicije B. Lupis poznat je znanstvenoj javnosti kao povjesničar, znalac umjetnosti, arheolog i arhivist koji se na interdisciplinarni način bavi dubrovačkom ostvaštinom u okvirima hrvatske kulture

- Baština kao temelj suvremenosti, Hrvatsko slovo, 4. ožujka 2011., str. 22.
- ŽELJEZNI DUH: Prinos Jakete Palmotića Dionorića hrvatskoj književnoj baštini
- Biblioteka Studije - Knjiga 13.: ŽELJEZNI DUH
- Predstavljen Prinos Jakete Palmotića Dionorića hrvatskoj književnoj baštini



Dr. sc. Saša Poljanec Borić: MI SE RAZVIJAMO UNAZAD!


Portal Danas.hr u rubrici Intervju tjedana objavio je 14. veljače 2013. razgovor s višom znanstvenom suradnicom Instituta Ivo Pilar dr. sc. Sašom Poljanec Borić pod naslovom "Mi se razvijamo unazad!" Autorica razgovora Ana Benačić u uvodu ističe: "Znanstvenica Instituta 'Ivo Pilar' Saša Poljanec Borić, specijalizirana za ekonomiju i sociologiju turizma, protivi se načinu na koji Vlada pristupa privlačenju investitora i uklanjanju tih notornih barijera koje nas dijele od ulaganja. Što su 'zeznuli' sa Zakonom o strateškim investicijama i mrze li Hrvati zaista investitore?" - Tekst i videozapis razgovora
 

sasa_poljanec_2013


- Dr. sc. Saša Poljanec Borić: MI SE RAZVIJAMO UNAZAD!. Danas.hr - Intervju tjedna, 14. veljače 2013.



>>> CENTAR ZA ISTRAŽIVANJE DEMOKRACIJE, DOBRU UPRAVU I LOKALNI RAZVOJ





 

 

Dr. sc. Josip Burušić: NAŠA ŠKOLA IMA KRIVI CILJ...


Jutarnji list u broju od 9. veljače 2013. objavio je razgovor s višim znanstvenim suradnikom Instituta Ivo Pilar dr. sc. Josipom Burušićem pod naslovom "Naša škola ima krivi cilj, djecu je nemoguće naučiti svemu!" Razgovor je objavljen u rubrici Društvo na 12. i 13. stranici iz pera Karmele Devčić. Ispod naslova istaknuto je: "Zadnjih 40 godina mi ne znamo kakvu bi ulogu obrazovni sustav trebao imati u izgradnji društva. Kod nas je obrazovanje - čisti trošak!"
burusic1burusic2
- Dr. Josip Burušić: Naša škola ima krivi cilj, djecu je nemoguće naučiti svemu! - Jutarnji list, 9. veljače 2013., str. 12-13.


>>> CENTAR ZA ISTRAŽIVANJE ZNANJA, OBRAZOVANJA I LJUDSKOG KAPITALA





Razgovor s dr. sc. Ljiljanom Kaliterna Lipovčan: Jesu li Hrvati sretni?

 

Zadovoljstvo obiteljskim odnosima i odnosima s prijateljima u nas je veće nego u mnogim europskim zemljama. To je, rekla bih, naše nacionalno blago koje bismo trebali njegovati



INTERVJU: DR. LJILJANA KALITERNA LIPOVČAN, VODITELJICA CENTRA ZA ISTRAŽIVANJE KVALITETE ŽIVOTA / Razgovarala: Klara Kovačić / MATICA – Mjesečna revija Hrvatske matice iseljenika, br. 12, prosinac 2008.

 

 

Psihologija, otkako postoji, daje prednost bolestima, mentalnim problemima, nesrećama, žalosti. Potpuno zanemaruje pozitivne strane čovjeka i ljudske vrline - hrabrost, samouvjerenost, prodornost, sreću, životno zadovoljstvo. Martin Seligman i njegova spoznaja pokrenuli su val istraživanja i gotovo nevjerojatna otkrića i zaključke - kaže dr. Ljiljana Kaliterna Lipovčan, voditeljica Centra za istraživanje kvalitete života Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar" i pročelnica Odjela za psihologiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.

 

Što je sreća?

 

- Osjećaj pozitivnih emocija. Koliko ste sretni, koliko vremena osjećate pozitivne emocije, pitanje je što se postavlja u izravnom kontaktu, odgovori također, jer nitko, osim ispitanika, ne može to procijeniti. Životno zadovoljstvo procjena je ukupnih životnih prilika i odgovora na pitanje koliko ste zadovoljni životom. Primjenjujući ljestvicu od 1 do 10, ispitanik to sam procjenjuje i priopćuje anketaru.

 

Nije Ii malo čudno istraživati sreću?

 

- Nije, jer radimo, udajemo se, ženimo, da bismo bili sretni. Sreća je zapravo smisao našeg života. To su već znanstveno standardizirane kategorije, istražuju ih svi psiholozi u svijetu. Naš nacionalni uzorak radi se na 1 200 ljudi. Agencije Eurobarometar, Gallup, Eurofound pri EU još od 2003. ispituju kvalitetu življenja u 28 europskih zemalja. Od prošle smo godine i mi uključeni. Objavljen je sažetak, slijede komentari pojedinih dionica, a ključni su koncepti sreća i životno zadovoljstvo.

 

U tijeku je vaš projekt "Razvoj nacionalnih indikatora kvalitete življenja''. Traje pet godina, financira ga Ministarstvo znanosti. Kako komentirate dosadašnje znanstveno iskustvo?

 

- Godine 2003. osjećaj sreće dijelimo s Mađarskom, na 19. smo mjestu od 28 europskih zemalja. Među tranzicijskim smo zemljama prvi, pa možemo zaključiti da smo sretni. Nešto smo sretniji 2005. godine, a 2007. nešto manje sretni, no ipak više nego 2003. Zaključujem da je hrvatski narod zadovoljan životom i to iskazuje. Ovogodišnje je istraživanje na razini prošlogodišnjeg: na 12. smo mjestu, 20. država od njih 28.

 

Što nam je najvažnije za osjećaj sreće?

 

- Konstantno zadovoljstvo obiteljskim odnosima i odnosima s prijateljima u nas je veće nego u mnogim europskim zemljama. To je, rekla bih, naše nacionalno blago koje bismo trebali njegovati. Zdravlje i obiteljski odnosi prava su sreća i uzrok dužeg života.

 

Prednjačimo u emocionalno jakim odnosima. A kvaliteta života?

 

- Ljudi su nezadovoljni životnim standardom, ali i to do određene granice. Kada imate 3 500 kn po članu kućanstva, a to ste ostvarili stvarajući obitelj, prihod iznad toga ne čini vas bitno sretnijim. U drugim zemljama riječ je o 13 tisuća američkih dolara godišnjeg bruto-domaćeg proizvoda. Nije to neki veliki novac, dostupan je većini. Zato se i govori da se sreća ne može kupiti: ne morate imati više da biste bili sretniji.

 

Tko nema po članu kućanstva 3 500 kn, ugrožena je skupina za koju vrijede drugi kriteriji?

 

- Nije nužno, no osvojiti taj iznos, doći do njega, povećava zadovoljstvo. I najmanja povišica čini vas životno zadovoljnijim, znatno više nego porast plaće s 3 500 na 4 000 kuna. Kod umirovljenika je dobro što imaju dobre odnose s obiteljima, no u Hrvatskoj su oni ipak manje sretni od stanovništva srednjih godina. U europskim malo bogatijim zemljama stariji su sretniji nego mlađi, a u nas su to oni stariji od 80 godina. Blagodat starosti. Ljudi maksimiziraju pozitivno, prestaju misliti na negativne aspekte života, ne žure se kao prije, uljepšavaju svakidašnjicu misleći pozitivno - postigao si što si mogao, sada živi mirnije. To sve povećava i životno zadovoljstvo.

 

Gdje žive sretniji od drugih?

 

- Najčešće uz more. Zagrebački ured UN Development Programa UNDP-a uspoređivao je sreću i životno zadovoljstvo po županijama. Najsretnija je Splitsko-dalmatinska županija, najmanje sretna Bjelovarsko-bilogorska. U Europi su to skandinavske zemlje, uz standard imaju i dobre socijalne programe, brigu za ljude, ali i more, Island i otočke zemlje obično prednjače, nitko ne zna zašto.

 

Zbog čega bi takva istraživanja mnogima koristila?

 

- U Australiji se provode svaka dva mjeseca, naručuje ih vlada. Mi bismo ih morali imati prije i poslije reforme zdravstva, socijalne skrbi. Trebalo bi pitati ljude koliko su zadovoljni. Nije bit reforme uštedjeti lijek, već imati zdraviju populaciju. Svakom bi političaru trebao biti interes zadovoljan narod.

 

Prepoznaje Ii to naša politika, traže Ii vas stranke?

 

- Ne, sva istraživanja financira isključivo Ministarstvo znanosti. Mislim da će se uskoro i to promijeniti, sve je veći interes za naše tekstove o rezultatima.

 

A što oni pokazuju?

 

- Sreća nam je 7, a životno zadovoljstvo 6,5 na ljestvici od 1 do 10. Dijelimo to mjesto s Rumunjskom i Italijom, iza nas su Latvija, Mađarska, Makedonija, Bugarska, na vrhu je Danska s 8,5 koja već godinama vodi. U velikim je istraživanjima Island obično najsretniji, ali ga znaju i zaobići. Možda je premali, ne znam, a i proživljava bankarsku krizu.

 

Kako komentirate optimistične podatke o Hrvatima?

 

- Bolje misle o sebi nego o drugima. Čitaju novine, gledaju dnevnik, vide tolike probleme, medijsku sliku stvarnosti prepunu problema i zaključuju: ljudima je loše, no meni je, slučajno, bolje. Jer, kad ih pitate kakav je životni standard u vašem gradu, 70 posto njih kaže kako je loš. A onda ih pitate kakav je vaš životni standard i ti isti ljudi, tih istih 70 posto, tvrde da je dobar. Ljudi su u tome vrlo neobični, istražujemo to već godinama. Moto našeg instituta jest: Istraživanjem do činjenica. Predodžba nije isto što i činjenica, uobičajeno "mislim da smo mi" demantira podatak znanstvene činjenice, istraživanje.

 

Pozitivna je psihologija u usponu?

 

- Prošle godine u Opatiji održan je svjetski kongres pozitivne psihologije, i naš četvrti, nastao je cijeli pokret koji se time bavi. Intenzivno se proučavaju mentalno zdravlje, uzroci sreće, namjera je povećati sreću, smanjiti nesreću, mentalnim bolestima dati pravo mjesto, pozitivno misliti. Nikad se prije nije istraživalo koliko je dobro za čovjeka kada je zahvalan, kada daruje, kada čini dobro. Sada i to istražujemo.

 

Jeste Ii vi zadovoljan čovjek?

 

- Prezadovoljan, ali to su geni, otac mi je iz Splita. Za sreću se zna da je 50 posto genetski uvjetovana. Način razmišljanja nekom je urođen, netko ga mora učiti, a ni to nije loše. Mediteran kao regija njeguje zadovoljstvo socijalnim okruženjem, što najviše pridonosi osjećaju sreće.

 

Što reći o sreći naših iseljenika, naše dijaspore?

 

- Baš ništa. Nikada se još nitko time nije bavio. Da primjerice Anthony Maglica ili tko sličan osigura sredstva, odmah bih sjela u avion. Neshvatljivo je da o tim ljudima ne znamo ono najvažnije - koliko su sretni.

 

ENG Positive psychology is seeing a massive rise, happiness and satisfaction with one's life have been surveyed in Europe for five years now. The author of the research, Dr. Ljiljana Kaliterna Lipovčan, besides presenting the results of the surveys, looks forward to the time when we will know how happy Croatian emigrants are.

 

- Klara Kovačić, Jesu li Hrvati sretni?, MATICA – Mjesečna revija Hrvatske matice iseljenika, br. 12, prosinac 2008., str. 50-51.

Iz tiska: MYPLACE - najveći europski sociološki projekt


Časopis Universitas u broju od studenog 2012. donosi prikaz o "najvećem europskom sociološkom projektu" MYPLACE-u u kojem je Institut Ivo Pilar jedan od 16 istraživačkih institucija partnera projekta - O projektu

myplace1

Projekt je financiran s gotovo 10 milijuna eura, a istražuje društveno sudjelovanje europske mladeži u kontekstu prošlosti europskih totalitarističkih i populističkih politika


- MYPLACE - najveći europski sociološki projekt, Universitas, studeni 2012.

>>> O projektu


Institut društvenih znanosti Ivo Pilar © 2008-2016 | Impressum | Izrada web stranica: Vega Intro