Inga Tomić-Koludrović, Mirko Petrić, Filip Užarević: Religioznost i socijalni kapital u mediteranskoj i kontinentalnoj Hrvatskoj
Časopis za istraživanje prostornoga i sociokulturnog razvoja Sociologija i prostor u broju 2/2022. objavljuje izvorni znanstveni članak dr. sc. Inge Tomić-Koludrović, mr. sc. Mirka Petrića i dr. sc. Filipa Užarevića pod naslovom „Religioznost i socijalni kapital u mediteranskoj i kontinentalnoj Hrvatskoj“. Rezultati istraživanja prezentirani u članku nailaze na odjek u mnogim medijskim prikazima. – Iz medija
– Puni tekst: Religiosity and Social Capital in Mediterranean and Continental Croatia
Inga Tomić-Koludrović, Mirko Petrić, Filip Užarević
Religioznost i socijalni kapital u mediteranskoj i kontinentalnoj Hrvatskoj
Sociologija i prostor : časopis za istraživanje prostornoga i sociokulturnog razvoja, Vol. 60 No. 2 (224), 2022, str. 245-261
Sažetak
U članku se pokušavaju razmotriti razlike socijalnog kapitala religioznih i nereligioznih ispitanika/ca u mediteranskoj i kontinentalnoj Hrvatskoj, na temelju nacionalno reprezentativnog anketnog ispitivanja provedenog 2018 godine. Pristup analizi zasnovan je prvenstveno na Bourdieuovom konceptu socijalnog kapitala, ali uz „strukturne“ (mreže odnosa i oslonaca) uključuje i „kulturne“ (različite oblike povjerenja) indikatore. Rezultati analize pokazuju da su religioznost ispitanika/ca i tipovi njihova socijalnog kapitala različito distribuirani u mediteranskoj i kontinentalnoj Hrvatskoj, kao i u glavnom gradu Zagrebu, koji je analiziran zasebno, s obzirom na to da prethodna istraživanja pokazuju da se brojni indikatori za taj grad značajno razlikuju od onih u općem uzorku. Analiza je također pokazala razlike u razinama „generaliziranog povjerenja“ i povjerenja u institucije, koje su uvrštene kao nadopuna spoznajama stečenim primjenom Bourdieuovih (strukturnih) analitičkih kategorija. Pokazalo se da je religioznost ispitanika/ca povezana s njihovim socijalnim kapitalom u svim analiziranim geografskim regijama (i u njegovim „strukturnim“ i u „kulturnim“ aspektima), premda na ponešto drukčiji način. Utvrđene razlike mogu se djelomično objasniti različitim povijestima interpenetracije religioznosti i kulture u različitim regijama. Međutim, rezultati upućuju na to da bi trebalo dalje istražiti i položaj ispitanika/ca u prostoru društvenih nejednakosti.
Iz medija
– Večernji list (tiskano i online izdanje): Dijana Jurasić, Religiozni građani računaju na pomoć rođaka ili simpatizera svoje stranke, 24. 11. 2022.
Znanstvenici s Instituta Ivo Pilar proveli su istraživanje o tome na čiju se sve pomoć oslanjaju vjernici i ateisti u jadranskoj i kontinentalnoj Hrvatskoj te Gradu Zagrebu
– Glas Koncila: Đurđica Ivanisević Lieb, I vjernici i nevjernici najviše povjerenja imaju u obitelj, 4. 11. 2022.
U sva tri dijela Hrvatske vjernici su iskazali veće povjerenje u institucije u usporedbi s nevjernicima
