Mr. sc. Mirko Petrić: Kod tumačenja ponašanja mladih u obzir treba uzeti razlike među klasama kojima pripadaju, 27. 8. 2022.

Slobodna Dalmacija u broju od 27. kolovoza 2022. u prilogu Sandija Vidulića pod naslovom „Mladi u svijetu sve više žive kao asketi. Pa tko nam onda dolazi pišati u pirju?“ donosi mišljenje mr. sc. Mirka Petrića o ponašanja mladih turista


– Slobodna Dalmacija: Mladi u svijetu sve više žive kao asketi. Pa tko nam onda dolazi pišati u pirju?, 27. 8. 2022.

Mladi u svijetu sve više žive kao asketi. Pa tko nam onda dolazi pišati u pirju?

Split, ‘grad koji se boji zalaska sunca’

Kod tumačenja ponašanja mladih u obzir treba uzeti razlike među klasama kojima pripadaju. Nama dolaze mladi označeni kao pripadnici ‘potrošačko-hedonističkog’ životnog stila i poneki iz tzv. adaptivno-pragmatične sredine. Riječ je o skupinama koje se na društvenoj ljestvici nalaze tek malo više od prekarnih mladih iz ‘potklase’. Smatraju se otprilike nižom srednjom klasom. Nemamo mlade turiste s interesima koji pripadaju boljestoječim klasama, kaže mr. sc. Mirko Petrić, referirajući se na njemačko istraživanje

Mr. sc. Mirko Petrić, stručni savjetnik u Institutu društvenih znanosti “Ivo Pilar” Područni centar Split, smatra kako kod tumačenja ponašanja mladih u obzir treba uzeti razlike među klasama kojim pripadaju.

– Kad se u nas govori o mladima, najčešće im se još uvijek pristupa kao da su homogena skupina. Međutim, u zapadnim zemljama nije tako: ondje postoji svijest o klasnim razlikama, pa stoga i o tome kakvo se ponašanje i interesi očekuju od mladih pripadnika pojedinih klasa. Ljude zbunjuje to što u medijima čitaju kako se pripadnici “generacije Z” “plaše života” i svega što on donosi, kako mnogi među njima žive asketskim životnim stilom, misle o okolišu i klimatskim promjenama. A onda u gradskim jezgrama dalmatinskih gradova, ponajvišeu Splitu, svaki dan svjedoče scenama koje znatno odudaraju od takvih predodžbi: neobuzdanom opijanju i razularenom ponašanju pripadnika upravo te generacije do 25 godina – kazuje Petrić.

– O čemu je riječ postaje jasno konzultiramo li, primjerice, rezultate njemačkih istraživanja u okviru projekta “Sinus”. Naime, nama dolaze mladi ondje označeni kao pripadnici “potrošačko-hedonističkog” životnog stila i poneki iz tzv. adaptivno-pragmatične sredine. Riječ je o skupinama koje se nalaze tek malo više na društvenoj ljestvici od prekarnih mladih iz “potklase”. Smatraju se otprilike nižom srednjom klasom, a dio ide i nešto malo više od toga – napominje Petrić, te dodaje kako nemamo mlade turiste s interesima koji pripadaju boljestojećim klasama.

– Kod nas, međutim, očito nema mladih koji pripadaju “tradicionalnom” “nostalgično-građanskom” ili “novom ekološkom” miljeu srednje klase, niti najvišim slojevima u kojima, po “Sinusu” nalazimo “elitnokonzervativne” i “postmaterijalističke“ mlade, ili pak „ekspeditivne” i “performere” iz poslovnih sfera – objašnjava sociolog.

– Prema istraživanjima koje sam provodio sa suradnicima, posljednje razdoblje kad smo u Splitu imali prilike vidjeti mlade u potrazi za autentičnim gradskim životom i s razvijenim kulturnim interesima bilo je razdoblje od konca devedesetih do približno polovine prvog desetljeća 21. stoljeća. Promjena profila turista koincidira s preuređenjem Rive, koja je tom prostoru oduzela urbanost, odnosno pretvorila ga u red suvenirnica i niz mogućnosti za ispijanje pića na suncu. Eksplozija opijanja i razularenog ponašanja događa se, međutim, nakon što u Split stiže i u njemu se zadržava festival Ultra. Ne treba zanemariti ni sve jeftinije zrakoplovne karte, kao ni organizirane ture opijanja, tzv. pub crawl tours, u kojima sudjeluju mladi iz “potrošačko-hedonističkog” miljea niže srednje klase, a koje su najbolji dokaz da se turizam ove vrste Splitu nipošto nije dogodio slučajno. Poduzetnici koji zaradu zasnivaju na hostelskom smještaju i ovakvim turama svoju su ponudu vješto i sustavno oglašavali na društvenim mrežama, te računali s efektima kojima je ona, nažalost, urodila – napominje Mirko Petrić, koji smatra kako neće biti lako izvući se iz negativne spirale u koju se potonulo.

– Budući da se u međuvremenu pronio glas o Splitu kao mjestu u kojem su vlasti izrazito permisivne, odnosno u kojem razularenost nema nikakvih posljedica, situacija je eskalirala i neće je biti lako preokrenuti. Bar tako pokazuju iskustva drugih destinacija koje su upale u začarani krug jeftinog party turizma – zaključuje Petrić. On je u koautorstvu s IngomTomić-Koludrović i Ivanom Puzekom u knjizi “Senior turizam” objavio članak u kojem na primjeru splitske jezgre pokazuju kako bi turizam usmjeren na osobe starije od pedeset godina imao prednosti kao model održivog turizma, jer bi stariji turisti, koji su obrazovaniji nego mladi “party turisti” bili zainteresiraniji za vrednote grada i lokalni način života.

Mr. sc. Mirko Petrić

Područni centar Split

Također provjeri

Dr. sc. Josip Burušić: Sustav je neefikasan i treba nešto mijenjati. Cjelodnevne škole su pravi put, 11. 9. 2022.

Večernji list u broju od 11. rujna 2022. u prilogu Suzane Lepan Štefančić “Koliko košta… Pročitaj više o Dr. sc. Josip Burušić: Sustav je neefikasan i treba nešto mijenjati. Cjelodnevne škole su pravi put, 11. 9. 2022.