Dr. sc. Dražen Šimleša: Ekološki otisak je naše najtočnije ogledalo koje govori koliko resursa uzimamo Zemlji, 26. 9. 2022.

Ususret Europskoj noći istraživača, koja se održava 30. rujna 2022., na Sveučilištu u Zadru 26. rujna 2022. održan je okrugli stol „Učenje o našim ekološkim otiscima” na kojem je dr. sc. Dražen Šimleša predstavio pojam ekološkog otiska koji se značajno razlikuje od mnogo poznatijeg “otiska CO2″

– ezadar.net.hr: OKRUGLI STOL NA SVEUČILIŠTU U ZADRU: Ekološki otisak je naše najtočnije ogledalo koje govori koliko resursa uzimamo Zemlji, 26. 9. 2022.

Cilj okruglog stola bio je upoznati širu populaciju sudionika sa znanstvenim spoznajama iz područja ekologije i utjecaju čovjeka na okoliš te potaknuti sudionike da se zapitaju o svom ekološkom otisku i mogućnostima suočavanja s ekološkim izazovima na human način.

Znanstvenik, ekolog i aktivist dr. sc. Dražen Šimleša s Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar“ predstavio je pojam ekološkog otiska, koji se značajno razlikuje od mnogo poznatijeg “otiska CO2”

– Ekološki otisak je naše najtočnije ogledalo, ako imamo prevelik, znači da smo nekome „ukrali“ resurse. Dok CO2 otisak mjeri koliku svatko od nas ima emisiju, što je isto važan podatak, on je integriran u ekološki otisak, koji je indikator našeg životnog stila. On nije u atmosferi niti se bavi onim što će se događati za 50 godina, već se bavi trenutačnim utjecajem na naš planet i ima više veze s ekonomijom, politikom i društvom, nego ekologijom, rekao je Šimleša.

– Zadarski list: Vanja MIRČETA: Bez održivog razvoja idemo prema iscrpljivanju planeta i bioraznolikosti, 27. 9. 2022.

– Glavna tema današnjeg okruglog stola je ekološki otisak, znači učimo na koji način ostavljamo otisak iza nas na našem planetu, kakve posljedice ostaju iza našeg životnog stila. Mislim daje to izrazito važno danas učiti jer vidimo s kakvim se sve krizama suočavamo i ako ne napravimo tu novu povezanost s planetom i eko sustavima možemo reći da ćemo izgubiti tlo pod nogama na kojem ostavljamo taj otisak. Ovakvih događanja treba biti što više, treba ih biti u osnovnim i srednjim školama i na fakultetima jer nam ekološki otisak koliko je moguće precizno mjeri utjecaj našeg životnog standarda. Znači, možemo izmjeriti svoj vlastiti ekološki otisak kako bi se potaknule nekakve promjene. Alati koji se pri tom koriste mogu nas usmjeriti da živimo održivije, ali i solidarnije sa svim drugim ljudima jer trebamo biti svjesni da resurse trošimo na jednom planetu. Ekološki otisak je naše najtočnije ogledalo, ako imamo prevelik, znači da smo nekome »ukrali« resurse. Dok C02 otisak mjeri koliku svatko od nas ima emisiju, što je isto važan podatak, on je integriran u ekološki otisak, koji je indikator našeg životnog stila. On nije u atmosferi niti se bavi onim što će se događati za 50 godina, već se bavi trenutačnim utjecajem na naš planet i ima više veze s ekonomijom, politikom i društvom, nego ekologijom, pojasnio je Šimleša.

Smatra kako nećemo imati održivi ekološki otisak dok god se ne udružimo, odnosno ne shvatimo kako se radi o zajedničkoj priči sadašnje i budućih generacija.

– Kada bismo svi htjeli živjeti kao prosječni stanovnik Hrvatske trebale bi nam dvije i pol planete. Hrvatska je enormno bogata. To koliko mi imamo bogatstvo u resursima u odnosu na ostatak svijeta, Hrvatsku stavlja uz bok nekih latinoameričkih zemalja koje također imaju enormno bogatstvo u prirodnim resursima. Jedna od naših najvećih tragedija jest ta što mi ne znamo, odnosno ne pokazujemo da znamo što učiniti s tim prirodnim resursima da lijepo i kvalitetno živimo. Individualne akcije su odlične kao prvi korak, ako na njima stanemo nećemo nikada imati održivi ekološki otisak. Sljedeći korak je udružiti se sa svojim prijateljima, susjedima i kolegama, a završni korak, onaj koji nam u Hrvatskoj nedostaje jest utjecaj na javne politike. Dok god mi ne uspijemo utjecati na javne politike da stvore ekosustav da nama bude lako imati održivi ekološki otisak mi ćemo se isto stalno kao i ti mali pojedinci mučiti da imamo mali ekološki otisak u hrani, otpadu, energiji itd., zaključio je Šimleša.

Dr. sc. Dražen Šimleša

Također provjeri

Dr. sc. Sara Ursić na konferenciji “Parkovi za sve. Zagrebački parkovi – može li drugačije?”; Zagreb, 25. 11. 2022.

Dr. sc. Sara Ursić je u kooautorstvu s dr. sc. Jelenom Zlatar Gamberožić (Institut za… Pročitaj više o Dr. sc. Sara Ursić na konferenciji “Parkovi za sve. Zagrebački parkovi – može li drugačije?”; Zagreb, 25. 11. 2022.