Dr. sc. Nenad Pokos: Udvostručen udio starijih od 65, a djece je 153.000 manje, 2. 3. 2022.
U Večernjem listu od 2. ožujka 2022. godine u prilogu Dijane Jurasić dr. sc. Nenad Pokos komentirao je „dramatične podatke dobne strukture stanovništva“ iz popisa 2021.
– Večernji list: Dramatični podaci: ‘Ovo je upozorenje cijelom hrvatskom društvu’, 2. 3. 2022.
Pokos: Hrvatska će se uskoro suočiti s ekonomskim, socijalnim i financijskim poteškoćama, doći će u pitanje funkcioniranje gospodarskog sustava
– Usporedba broja stanovnika u dobi od 65 godina i više iz popisa u popis pokazuje intenzivan porast i njihova apsolutnoga i relativnog broja. Između 1991. i 2021. apsolutni broj starog stanovništva povećan je 56,2% iako je u istom razdoblju broj ukupnog stanovništva smanjen 18,7%. Koeficijent starosti, odnosno udio osoba od 65 godina i više u ukupnom stanovništvu, u posljednjih je 30 godina udvostručen, povećan je s 11,6% na 22,3%. Istodobno je koeficijent mladosti (udio stanovništva do 14 godina) lani smanjen s 19,7% na 14, 2% – ističe Pokos, dodajući da se smatra da je stanovništvo neke zemlje ili područja počelo starjeti tada kad udio stanovništva 65+ dostigne 10% ukupnog stanovništva. Prema podacima UN-a za 2020. dodaje, veći udio stanovništva 65+ od Hrvatske imali su samo Japan, Italija, Portugal i Finska dok Grčka ima isti udio starog stanovništva kao i mi, 22,3%.
– Ipak, bolji pokazatelj starosti populacije je indeks starenja, koji pokazuje omjer broja onih u dobi 65+ na 100 mladih (od 0 do 14 godina). U popisu stanovništva iz 2011. prvi je put zabilježen veći broj starih od mladih, odnosno na 100 stanovnika do 14 godina dolazilo je 116,3 starih stanovnika. Prvi rezultati prošlogodišnjeg popisa kazuju da na 100 djece dolazi čak 156,9 stanovnika u dobi od 65 godina i više – napominje Pokos. Što za zemlju znači ovakva dobna struktura?
– Zbog produbljivanja prirodnog pada stanovništva, iseljavanja i produljenja očekivanog životnog vijeka iz godine u godinu dolazi do smanjenja udjela mladog i radno aktivnog stanovništva te intenziviranja procesa starenja. Zbog toga će se Hrvatska uskoro suočiti s ekonomskim, socijalnim i financijskim poteškoćama jer sve manje stanovnika uplaćuje za mirovinski i zdravstveni sustav. Zbog toga će u pitanje doći funkcioniranje gospodarskog sustava što može rezultirati smanjenjem socijalnih davanja, odnosno nižim mirovinama, ukidanjem besplatnog zdravstva, školstva – kaže Pokos.
Najstarije stanovništvo živi u Šibensko-kninskoj županiji gdje na 100 djece dolazi čak 214,8 stanovnika starih 65+, dodaje Pokos. Glavni razlog je intenzivan proces starenja ponajprije u Zagori, odnosno u gradovima i općinama stradalim u Domovinskom ratu. Dijelom to vrijedi i za Ličko-senjsku županiju, u kojoj je također broj starijih više nego dvostruko veći u odnosu na mlade i ondje indeks starenja iznosi 209,6 dok je na trećem mjestu po tom pokazatelju Primorsko-goranska županija sa 207,1. Najpovoljniju situaciju bilježi Međimurska županija s indeksom starenja 127,8, a glavni razlog je relativno velik broj Roma koji imaju znatno mlađu dobnu strukturu. Slijede Grad Zagreb (135,8) te Zagrebačka županija s indeksom starenja od 142,8, što mogu zahvaliti svojoj gospodarskoj razvijenosti čime privlače relativno mlađe stanovništvo iz ostalih dijelova Hrvatske, tumači Pokos.
