Stavovi stručnjaka/inja o politici regulacije prostitucije u Hrvatskoj, 26. 11. 2021.

Časopis Politička misao u broju 3/2021. objavljuje izvorni znanstveni rad autorica Rašeljke Krnjić, Mirjane Adamović i Ivane Radačić pod naslovom “Stavovi stručnjaka/inja o politici regulacije prostitucije u Hrvatskoj”. Rezultati rada temelje se na kvalitativnom istraživanju provedenom polustrukturiranim intervjuima na uzorku 15 stručnjaka/inja iz različitih područja u čijem je djelokrugu regulacije fenomen prostitucije ili s njim povezani problemi.Puni tekst rada | Iz medija

– Politička misao, br. 3/2021.: Krnić, R., Adamović, M., Radačić, I., “Stavovi stručnjaka/inja o politici regulacije prostitucije u Hrvatskoj”, str. 182-207.

Sažetak

Različite ideološke pozicije određuju modele, odnosno politike usmjerene prema reguliranju prostitucije, tj. prema osobama koje se prostitucijom bave, organiziraju prostituciju ili traže usluge u toj domeni društvenog života. U ovom radu prikazujemo stavove relevantnih stručnjaka/inja o politikama prostitucije u Republici Hrvatskoj. Rezultati rada temelje se na kvalitativnom istraživanju provedenom polustrukturiranim intervjuima na uzorku 15 stručnjaka/inja iz različitih područja (ministarstava, vladinih ureda, neovisnih državnih tijela, saborskih odbora i civilnih udruga) u čijem je djelokrugu regulacije fenomen prostitucije ili s njim povezani problemi. Sugovornici/e prostituciju najčešće smještaju ili u diskurs nasilja i eksploatacije ili u diskurs seksualnog rada. Većina stručnjaka/inja zagovara promjenu modela regulacije prostitucije, a među najčešće spominjanim europskim modelima, na koje bi se hrvatski model mogao ugledati, su švedski model kriminalizacije klijenata, dekriminalizacijski model i model legalizacije. Primjetno je da se stručnjaci/kinje iz civilnog društva koji donose programe smanjenja štete i rade s osobama koje prodaju seksualne usluge češće opredjeljuju za liberalne modele reguliranja prostitucije. Svi stručnjaci/kinje ističu važnost donošenja politika koje bi bile usmjerene prema lakšem izlasku iz prostitucije. – Ključne riječi: prostitucija, modeli regulacije prostitucije, javne politike, ljudska prava

Iz medija

– Net.hr: ISPOVIJEST PROSTITUTKE / ‘Zaradim više od 10 tisuća eura mjesečno. No, ne osjećam se sigurno i odlazim iz Hrvatske’, 10. 12. 2021. 
– Index.hr:
ANKETA Treba li Hrvatska legalizirati prostituciju?, 5. 12. 2021.
– Dnevno.hr:
RASKRINKANO: OVO JAKO MUČI PROSTITUTKE U HRVATSKOJ! O tome svi šute, a ne bi trebali: Jedna stvar je kritična, nužna je hitna reakcija, 30. 11. 2021.
– Politikaplus.com:
STRUČNJACI: U Hrvatskoj nužna promjena regulacije prostitucije, 30. 11. 2021.
– Sibenik.in:
Prostitucija u hrvatskom društvu i dalje tabu tema: Evo zašto većina stručnjaka zagovara promjenu modela regulacije, 30. 11. 2021.
– Slobodna Dalmacija:
Treba li Hrvatska legalizirati prostituciju? Oko ove tabu teme već se godinama lome koplja, stručnjaci pozivaju na hitnu promjenu regulacije, 30. 11. 2021.
– Zagreb.info:
Hrvatska prostituciju regulira modelom zaostalim iz Jugoslavije, evo kakve promjene predlaže struka, 30. 11. 2021.
– Dubrovački dnevnik:
HRVATSKOJ TREBA NOVI PRISTUP PREMA PROSTITUCIJI. Stručnjaci zagovaraju liberalne modele, 30. 11. 2021.
– Glas Istre: Stručnjaci: U Hrvatskoj nužna promjena regulacije prostitucije, 30. 11. 2021.
– Index.hr: U Hrvatskoj je prostitucija zabranjena. Objavljeno je veliko istraživanje o tome, 30. 11. 2021.
– Jutarnji list: ‘Hrvatskoj treba novi pristup prema prostituciji. Više je modela, a s jednom se stvari mora prestati’, 30. 11. 2021.
– N1: Stručnjaci: U Hrvatskoj nužna promjena regulacije prostitucije, 30. 11. 2021.
– Net.hr: Stručnjaci bi liberalizirali prostituciju u Hrvatskoj: Ona je sada društveno zlo, ali tri modela bolje funkcioniraju u EU, 30. 11. 2021.
– Novi list: Treba li Hrvatska legalizirati prostituciju? Brojni stručnjaci oglasili se o temi koja je već desetljećima tabu, 30. 11. 2021.
– Seebiz.eu: Stručnjaci: U Hrvatskoj nužna promjena regulacije prostitucije, 30. 11. 2021.
– Tportal.hr: Stručnjaci: U Hrvatskoj nužna promjena regulacije prostitucije, 30. 11. 2021.
– Bilten.org: Ivana Radačić: Zakonski okvir dodatno stigmatizira seksualne radnice, 26. 11. 2021.

Ivana Radačić: Zakonski okvir dodatno stigmatizira seksualne radnice

Ivana Radačić je znanstvenica s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i članica radne skupine UN-a zadužene za pitanja diskriminacije žena u zakonima i praksi. Zadnjih desetak godina jedna je od rijetkih znanstvenika koji se bave istraživanjem fenomena seksualnog rada, trenutno kao voditeljica projekta “Regulacija prostitucije u Hrvatskoj” na institutu Ivo Pilar. Petra Karmelić razgovarala je s njom na temu njenih istraživanja i položaja seksualnih radnica u Hrvatskoj.

Osim vaših istraživanja, u hrvatskom kontekstu nitko se ne bavi temom seksualnog rada? Kako objasniti znanstveno ignoriranje ovog problema?

Prostitucija je tabu tema. Postoji određena stigma koja se vezuje uz nju, čak i kad se radi o istraživanjima prostitucije. Nadalje, o fenomenu postoje izrazito oprečna stajališta u feminizmu, tako da istraživači/ce često budu u nezavidnoj poziciji. Sve sam to iskusila na svojoj koži.

Koji su najvažniji nalazi vašeg istraživanja o seksualnom radu u Hrvatskoj?

Prvo smo 2017. objavile rezultate jednogodišnjeg kvalitativnog istraživanja prostitucije u Hrvatskoj i Sloveniji, koje je uključivalo analizu zakona, sudske prakse te intervjue s osobama koje prodaju seksualne usluge (Ivana Radačić i Mojca Pajnik: Prostitution in Croatia and Slovenia: Sex Workers’ Experiences). Ti su nalazi ukazivali na probleme hrvatskog kriminalizacijskog modela, što smo htjele dodatno istražiti četverogodišnjim projektom Hrvatske zaklade za znanost.

Ovaj je pak projekt, koji je trenutno u tijeku, uključio veći broj sudskih spisa, kao i intervjue sa stručnjacima iz područja donošenja javnih politika (relevantna ministarstva, uredi, saborski odbori, nezavisne institucije za ljudska prava te udruge civilnog društva) i stručnjake iz policijskog i pravosudnog sustava, uz intervjue s osobama koje prodaju seksualne usluge.

Do sada provedene analize pokazuju da zakon (o prekršajima protiv javnog reda i mira) nije u skladu sa standardima zaštite ljudskih prava te da postoje određena kršenja prava seksualnih radnica/ka tijekom sudskih postupka. Zakon kritiziraju svi stručnjaci s kojima smo razgovarali, a većina ih je za legalizaciju, posebice stručnjaci iz policijskog i pravosudnog sustava. Kriminalizaciju klijenata zagovaraju institucije i udruge koje se bave rodnom ravnopravnošću dok udruge koje se bave smanjenjem štete zagovaraju potpunu dekriminalizaciju dobrovoljne prostitucije odraslih osoba. Dosad provedeni intervjui sa seksualnim radnicima/ka, ukazuju, između ostalog, na negativne učinke zakonskog okvira na njihove živote.

Postoje li neke brojke, tj. procjene koliko se ljudi u Hrvatskoj bavi seksualnim radom? Tko uopće i na temelju čega radi te procjene? (Neslužbene procjene kreću se između 6 i 7 tisuća).

Mi nismo uspjeli doći do nikakvih vjerodostojnih brojki. Institucije u svojim dokumentima nemaju takve procjene, a budući da se radi o skrivenoj populaciji, teško je vjerodostojno govoriti o određenoj brojki.

Kakva je struktura ljudi koji se bave seksualnim radom? Ima li među njima stranih radnica/migrantkinja? Trans osoba?

Trenutno na projektu provodimo intervjue s osobama koje prodaju seksualne usluge i svakako želimo uključiti različite glasove i iskustva. Dosad u uzorku nismo imali migrantkinje niti trans osobe: sve su osobe bile iz Hrvatske, većinom cis žene, uz nekolicinu cis muškaraca, različitih profila, životnih priča i iskustava u i izvan prostitucije. Međutim, od sugovornika u istraživanju smo čuli da ljeti dolaze žene iz susjednih država, ali i šire, te smo naišli i na sudski slučaj u kojem se radilo o iskorištavanju strankinja.

Što se tiče uzorka okrivljenih pred prekršajnim sudovima u tri najveća grada, radi se u najvećem broju o ženama srednjih godina koje su u nepovoljnom socio-ekonomskom položaju, s osnovnim ili srednjoškolskim obrazovanjem, majki s djecom, što pokazuje tko su “mete” pravosudnog sustava.

Doživljavaju li seksualne radnice nasilje? Od koga? I prijavljuju li ga?

Naše prvo istraživanje pokazalo je da doživljavaju nasilje. Neke su se s nasiljem suočavale već kao djeca u obitelji, što ih obično čini ranjivijima i kasnije. Najveći broj doživio je nasilje od organizatora, i to od ekonomskog preko fizičkog do seksualnog nasilja. Jedan dio doživio je i neki oblik nasilja od klijenata. Neke su se žalile i na postupanja policajaca.

U trenutnom istraživanju smo naišli na jedan sudski predmet gdje je osoba koja prodaje seksualne usluge zvala policiju zbog klijenta koji je bio nasilan. Ona je u tom postupku dobila prekršajnu prijavu. Dakle, osobe koje prodaju seksualne usluge nasilje iznimno rijetko prijavljuju jer u tom slučaju i one bivaju prekršajno gonjene zbog odavanja prostituciji.

Zbog čega kod nas nije došlo do nikakvog udruživanja seksualnih radnica, iako u susjednim zemljama imamo udruge?

Istraživanje je pokazalo da su u Hrvatskoj osobe koje se bave prostitucijom većinom rade samostalno i ne poznaju druge osobe koje se time bave. Dosta njih se time bavi privremeno. Tako da baš i ne postoji zajednica. S druge strane, činjenica da je prostitucija prekršajno djelo i da postoji ogromna stigmatizacija osoba koje se time bave zasigurno ne pomaže. No, u našem prijašnjem istraživanju sve naše sudionice kao jednu od preporuka za poboljšanje navele su upravo osnivanje udruga te centara u kojima bi mogle dobiti potrebnu podršku.

Izvor: Bilten.org, 26. 11. 2021.

Projekt Regulacija prostitucije u Hrvatskoj

Također provjeri

Dr. sc. Ivo Turk: Demografska politika treba biti nadstranačka i nadvladina, 14. 1. 2022.

Portal Index.hr objavljuje razgovor s dr. sc. Ivom Turkom i dr. sc. Ivanom Čipinom o… Pročitaj više o Dr. sc. Ivo Turk: Demografska politika treba biti nadstranačka i nadvladina, 14. 1. 2022.