Dr. sc. Josip Burušić o utjecaju videoigara na djecu i uvođenju “male mature”, 1. 9. 2021.

Jutarnji list u broju od 1. rujna 2021. objavljuje mišljenje dr. sc. Josipa Burušića u prilogu pod naslovom “Kako videoigre utječu na djecu”, a portal Net.hr u postu “Donosimo detalje ispita zbog kojeg već gunđaju klinci, roditelji, ali i stručnjaci: ‘Na djeci se ne smije eksperimentirati…'”

Jutarnji list: “Kako videoigre utječu na djecu”, 1. 9. 2021.

Prof. dr. sc. Josip Burušić, voditelj Centra za istraživanje znanja, obrazovanja i ljudskog kapitala Instituta Ivo Pilar, ističe da je teško sagledavati i ocjenjivati odgojna i obrazovna rješenja u Kini ili bilo kojem društvu ili državi te veličine ili kulturoloških specifičnosti.

– Jasno je da se socijalizacija djece mijenja te da tehnologija i tehnološka rješenja u vidu mobitela, videoigara, društvenog komuniciranja putem tehnologija suštinski mijenjaju način odrastanja djece, ali i njihov svijet doživljavanja i ponašanja. To, uz pozitivne, ima i negativne efekte u vidu promjene u strukturi pažnje, kapacitetu i mogućnostima koncentracije djece, kao što mijenja i njihove razine tzv. optimalne pobudljivosti kao psihofiziološkog stanja potrebnog za učinkovito djelovanje. Ne čudi da se gledano iz perspektive tradicionalnog poimanja odrastanja današnja djeca znatno razlikuju u kapacitetu usmjerene pažnje, mogućnostima konstantne koncentracije pri obavljanju zadataka. To posebice dolazi do izražaja u inicijalnim razredima školovanja, kada okruženje školske učionice može biti prilično monotono i dosadno za današnju djecu – govori Burušić. No ne misli da je poželjno bilo što zabranjivati niti da je to put.

Provjera kompletnog znanja

– Potrebno je posvećivati više pozornosti djeci i više vremena provoditi s njima u aktivnostima koje iziskuju dugotrajne periode usmjerenosti te zanimljivošću pobuđuju interes djece. U našem istraživanju koje se odnosi na postignuća učenika u tzv. STEM školskom području pokazalo se da količina i način korištenja različitih digitalnih i ICT uređaja i platformi nije znatnije povezana s uspjehom djece u školi. Djeca koja previše koriste internet ne moraju biti u isto vrijeme i uspješna u školi. Obrazovanost roditelja znatno doprinosi da djeci vrijeme provedeno na internetu usmjere da bude i korisno kad je riječ o uspjehu u školi. Takva djeca, i ako previše vremena jesu na mobitelima i internetu, čitaju, traže korisne i upotrebljive sadržaje i informacije, a ne samo objavljuju statuse na društvenim mrežama, selfieje ili chataju – govori Burušić.

Net.hr: “Vrijeme se kotura, stiže mala matura”, 1. 9. 2021.

Državna matura i nacionalni ispiti ne mjere ništa

Znanstvenik s Instituta Ivo Pilar i obrazovni istraživač, prof. dr. Josip Burušić, izrazito je kritičan prema konceptu državne mature i nacionalnih ispita za koje tvrdi da ne mjere ništa. Ističe da se priča o nacionalnim ispitima u osnovnim školama provlači zadnjih čak 15 godina.

“Od 2008. godine, kada je provedeno prvo vanjsko vrednovanje osnovnih škola, a to je projekt u kojem sam ja aktivno sudjelovao, do danas se u višekratnim prigodama razgovara o tome”, kazao je Burušić i dodao da za sve poznavatelje prilika i situacije i stanja u osnovnim školama ta ideja otvara mnoga pitanja za koja se nisu čuli argumentirani odgovori.

“Prvi od problema je da u Hrvatskoj postoji ogroman broj osnovnih škola, a ni konceptualno, niti organizacijski provesti sveobuhvatne nacionalne ispite nije nimalo jednostavan zadatak. Drugo, jedan takav pothvat mjeri se u desetinama milijuna kuna, pa postavljam pitanje isplati li se takva količina novca ulagati u jedan takav pothvat”, kazao je Burušić.

“Treće, informacije koje se dobiju na nacionalnim ispitima neće pružiti koristi koje se od njih očekuju. Većina očekuje da će se uvođenjem nacionalnih ispita da će se pokazati kvaliteta rada pojedinih škola, odnosno da će se moći sagledati realna i stvarna postignuća učenika i da će se njima moći korigirati sve nepravilnosti koje su prepoznate, a odnose se na ocjenjivanje učitelja u osnovnim školama”, kaže Burušić.

“Nažalost, nacionalni ispiti na većinu tih potreba i pitanja neće pružiti željeni odgovor niti će pružiti informacije kojima će se moći sve to ispraviti”, kaže Burušić te ističe još jedan problem – da se na nacionalnim ispitima sve škole stavljaju u istu poziciju.

Neopravdano je uspoređivati škole i učenike iz ruralnih mjesta s onima u povoljnijim sredinama

“Pritom zaboravljamo da različite škole ne obrazuju djecu u istim uvjetima. Vrlo je teško pa i neopravdano uspoređivati učenike koji se školuju u malim ruralnim sredinama, u školama koje nisu ni kadrovski ni materijalno, a niti opremljene kao škole koje djeluju u povoljnim sredinama i imaju sve pretpostavke i uvjete za kvalitetan rad”, kazao je Burušić. Naglašava da bi se moglo dogoditi slučaj da i osnovne škole, kao i srednje u slučaju državne mature, počnu organizirati svoj rad tako da ogromnu količinu vremena i resursa potroše na pripremanje učenika na takvu vrstu ispitivanja.

“Pa se postavlja pitanje je li svrha školovanja odgoj i obrazovanje učenika u skladu s postavljenim obrazovnim ciljevima ili je svrha obrazovanje učenika za polaganje na nacionalnim ispitima”, rekao je Burušić i dodao da se ciljevi koje žele postići nacionalnim ispitima mogu postići i na drugi način bez da se potroši toliko novca.

Učenici se fokusiraju na određene predmete zbog uspjeha na maturi

Burušić smatra da rezultati državne mature ne govore ništa ni na razini učenika, a ni na razini škola jer, primjerice, kada se učenici odluče na koje fakultete žele, onda se na maturi usredotoče na dobar rezultat iz predmeta koji im se boduju za daljnje školovanje dok one druge predmete zapostave i zadovolje se i nižim ocjenama jer im one nisu bitne. A potom, kada se gleda prosjek škole po određenim predmetima, oni ga ruše jer su se učenici već odlučili za drugu grupu predmeta. Tako bi se sada i djeca iz osnovnih škola mogla fokusirati samo na predmete koji im se pojavljuju u nacionalnom ispitu.

“Djeca su inteligentna. Oni znaju što je njihov cilj i rade sve da ga ostvare, a ostalo je višak”, kaže Burušić i dodaje kako ima škola koje veliki dio drugog polugodišta u završnim razredima samo vježbaju zadatke iz prethodnih matura, a zanemaruje se gradivo koje bi trebali proći po kurikulumu. Upozorava i na činjenicu da se zbog državne mature stvorilo cijelo tržište vrijedno desetine milijuna kuna usmjereno na instrukcije za pripremu za maturu. Zbog svih tih razloga Burušić smatra da se na temelju mature, a sada i nacionalnih ispita, će se teško moći vrednovati rad kako učenika, a tako i učitelja i profesora.

Dr. sc. Josip Burušić

Također provjeri

Objavljen 156. broj časopisa DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA

Iz tiska je izašao 156. netematski broj časopisa Društvena istraživanja (2/2022). Broj donosi 5 izvornih… Pročitaj više o Objavljen 156. broj časopisa DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA