Dr. sc. Dražen Šimleša: Kolektivnom akcijom do promjene, 7. 8. 2021.

Glas Slavonije u broju od 7. kolovoza 2021. objavljuje razgovor s dr. sc. Draženom Šimlešom pod naslovom Kolektivnom akcijom do promjene.Glas Slavonije

– Glas Slavonije (Magazin): Kolektivnom akcijom do promjene, 7. 8. 2021.

Krajem veljače u svom prilogu Što je to društvena i solidarna ekonomija i zašto je važna za našu budućnost, dr. sc. Dražen Šimleša, znanstveni suradnik Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, ponudio je niz zanimljivih odgovora. Sažeto, koje su osnovne postavka, a time i mogućnosti solidarne ekonomije u kontekstu sadašnje koronakrize, a još više u postkorona razdoblju?

– Najvažnija postavka solidarne ekonomija je da ekonomija ne postoji izdvojeno od društva i okoliša, dapače ekonomija mora biti alat društva da postigne blagostanje uz održivi odnos prema resursima i ekosustavima. To su drugačiji temelji nego što je slučaj s današnjom ekonomijom koja je usmjerena najprije prema profitu pod svaku cijenu, a onda sve ostalo koliko se mora. Koronakriza nam je mogla biti prilika da shvatimo kako je ona također posljedica našeg korištenja ekonomije kao opsjednutosti profitom i sile koja uništava te sve brutalnije prodire u ekosustave, pa nam se onda to vraća kao bumerang. Tu priliku ćemo, prema svemu sudeći, propustiti na globalnoj razini, malo ćemo ekonomiju više zazeleniti, ali neće biti promjene u temeljima.

Apeli za solidarnost i odgovornost stižu i iz Europske unije, koja je zbog koronakrize osigurala EU fond solidarnosti s golemim novčanim sredstvima, a na koja može računati i RH. Kako tu solidarnu pomoć najbolje upotrijebiti, koji su prioriteti? Imamo Nacionalni plan oporavka i razvoja koji je nedavno usvojen na razini EU-a…

– Najbolje bi je bilo upotrijebiti da povećamo otpornost u područjima gdje smo slabi, gdje je slaba naša sposobnost da reagiramo i adaptiramo se na krize. To nam je postalo očito i za vrijeme prvog vala pandemije i zatvaranja. Ta područja su hrana, energija, gospodarenje resursima, kvaliteta života i pomaganje potrebitima. Tako se gradi održivo i solidarno društvo za 21. stoljeće. Nacionalni plan oporavka ima dobre dijelove, to će se iskoristiti za neke dobre investicije, ali u svojem načelu on je nabacak čitavog niza projekata za koje bismo mi i ovako i onako žicali novac od EU-a, neovisno od korone i oporavka, znači ništa novo, i ništa što bi naše društvo i ekonomiju učinilo drugačijom, boljom, održivijom, otpornijom na krize. Mi kroz naš plan oporavka pokušavamo uzeti što je moguće više od EU-a u trenutku kada EU daje mnogo, jer želi vidjeti novi ekonomski zamah, malo zeleniji, kako sam rekao, ali i dalje će ekonomija ovisiti o rastu BDP-a i o našoj potrošnji, a takav sustav dovodi nas u sve veće i veće krize.

Jednom ste prigodom izjavili kako je solidarnost u poslovnom i društvenom smislu na bitno većoj razini nego što je bila prije desetak godina. Uzimajući u obzir i razmjere sadašnje koronakrize, kakvo je po tom pitanju danas stanje?

– Ona je na stanju na kojem može biti. Dio ljudi ima viziju i vuče naprijed i nabolje, ali rade to s utegom. Realno, nije lako širiti solidarnost unutar sustava koji je dizajniran prema nekim drugim vrijednostima. Zato se uvijek trebamo vratiti na prioritet, a to je da nam je potreban drugačiji sustav, drugačija ekonomija koja poštuje život na našem planetu i društvene potrebe.

Gledajući širu sliku, možemo li govoriti i o zajedničkoj odgovornosti i globalnoj solidarnosti za održivu budućnost, kako na ekonomskom planu, tako i na svakom drugom?

– Da nije bilo toga pitanje kako bismo preživjeli sve ovo i s koliko većim ranama bismo se budili svaki dan. Solidarnost, pa i kroz ekonomiju, koju su brojni ljudi pokazivali i prakticirali te živjeli ovo vrijeme, spasila nas je ne samo da ne potonemo i klonemo sasvim, nego su nam pokazali i putokaz kako svijet može funkcionirati i bez krize, koliko bi bio ljepši da sebi pomažemo i brinemo se jedni za druge i svijet oko nas. Gradovi i prostori gdje je ekonomija solidarnosti posebno bila prisutna i aktivna, ujedno su i prostori koji su manje osjetili ovu krizu u ljudskom i socijalnom smislu. Njihove zajednice su se pokazale otpornima, jer su kroz međusobnu povezanost i suradnju zajedno prebrodili najgore dane.

Zaključno, da se malo “poigramo” prognozama – koliko će i kako koronakriza promijeniti društvo, trgovinu i ekonomiju? Krize, sukobi i solidarnost u povijesnom su kontekstu uvijek bili složeni društveni procesi.

– To ovisi o nama i koliko budemo iskoristili ovu krizu za pravu promjenu, jer kriza će, kako ste i naveli, biti, a moguće i još neke prema kojima će koronakriza biti kikiriki. Ovo ljeto ponovno se suočavamo sa shvaćanjem klimatskih promjena, koliko su brze i sveprisutne, a tu je još povećanje siromaštva, razlike između ljudi i dug koji će sigurno rasti i netko će jedan dan tražiti naplatu. Sjećate se na početku koronakrize kako je bilo mnogo tekstova tipa: “To je to, ovo je taj trenutak koji nam je trebao, i gdje ćemo se svi promijeniti”. Podloga za to je realna, jer je porastao broj ljudi koji su shvatili kako funkcionira i kako je povezan naš svijet, i što bi nam trebali biti prioriteti. No, ljudi općenito u današnjem individualiziranom svijetu precjenjuju te osobne pomake i misle da će se oni automatski preliti u neki val koji će donijeti blagostanje i pravednije društvo. To ne ide tako, jer osviještenost je samo jedan korak na putu prema društvenoj promjeni.

Mnogo je važniji korak povezati te osviještene osobnosti i pretvoriti ih u kolektivnu akciju koja onda ima šanse za društvenu promjenu i transformaciju kakva nam je potreba. Realno, donekle osviještena osoba, ako ostane unutar ovakvog sustava koji je temeljen na pohlepi i iskorištavanju, i ako se ne poveže s drugima za društvenu promjenu, može se slikati sa svojom osviještenosti u tom smislu. Dobro za nju, ali društvo to neće primijetiti. (D.J.)

Dr. sc. Dražen Šimleša

Također provjeri

Objavljen 156. broj časopisa DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA

Iz tiska je izašao 156. netematski broj časopisa Društvena istraživanja (2/2022). Broj donosi 5 izvornih… Pročitaj više o Objavljen 156. broj časopisa DRUŠTVENA ISTRAŽIVANJA