Dr. sc. Dražen Živić na konferenciji “Doprinos JLP(R)S demografskoj revitalizaciji Međimurske i Varaždinske županije”, 30. 6. 2021.

Pomoćnik ravnatelja Instituta Pilar i demograf dr. sc. Dražen Živić sudjelovao je na konferenciji “Doprinos JLP(R)S demografskoj revitalizaciji Međimurske i Varaždinske županije” koja je u organizaciji Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade i Općine Bednja održana 30. lipnja 2021. u Trakošćanu

Program konferencije “Doprinos JLP(R)S demografskoj revitalizaciji Međimurske i Varaždinske županije”; Varaždin, 30. 6. 2021.

Kao uvodničar, dr. sc. Dražen Živić prezentirao je temu: “Aktualne demografske prilike i perspektive revitalizacije stanovništva Međimurske i Varaždinske županije”

Sažetak uvodnog izlaganja

Dr. sc. Dražen Živić: AKTUALNE DEMOGRAFSKE PRILIKE I PERSPEKTIVE REVITALIZACIJE STANOVNIŠTVA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE I VARAŽDINSKE ŽUPANIJE

Međimurska županija i Varaždinska županija prostiru se na ukupno 1.991 četvornom kilometru površine, odnosno na svega 3,5% ukupne kopnene površine RH. Prema posljednjem popisu stanovništva (2011.) u njima je živjelo 289 755 stanovnika (6,8% ukupnog stanovništva RH), s prosječnom općom relativnom gustoćom naseljenosti od signifikantnih 145,5 stan./km2, što upućuje na napučenost koja je zamjetno iznad državnoga prosjeka (75,7 stan./km2). Navedene su županije administrativno ustrojene u 9 gradova (7,1% svih gradova u RH) i 44 općine (10,3 % svih općina u RH), a u njima se ukupno nalazi 433 naselja (6,4% svih naselja u RH). Prosječna veličina naselja u ovim županijama iznosila je 669 stanovnika (2011.), što je nešto više od hrvatskoga prosjeka (634), s tim da je Varaždinsku županiju karakterizirala slabija (prosječno 583 stanovnika po naselju), dok je Međimursku županiju karakterizirala zamjetno jača napučenost (prosječno 869 stanovnika po naselju) u odnosu na državni prosjek. Relevantni recentni demografski indikatori upućuju na to da se ove županije nalaze u općoj depopulaciji, kao i u parcijalnim depopulacijskim procesima (prirodni pad i negativna migracijska bilanca), s tim da između njih postoje određene razlike u intenzitetu, ali ne i u predznaku demografske bilance. Između 1991. i 2011. broj ukupnog stanovništva u Međimurskoj županiji smanjen je za 5,1%, a u Varaždinskoj županiji za 6,3% (u objema županijama zajedno stopa ukupne depopulacije iznosila je -5,8%), što u odnosu na opću depopulaciju ukupnog stanovništva RH u istom razdoblju (-10,4%) indicira ispodprosječno populacijsko pražnjenje, što znači da je utjecaj destabilizacijskih odrednica demografske dinamike u ovim županijama nešto slabiji u odnosu na Hrvatsku u cjelini, a osobito u odnosu na one hrvatske županije koje su bile više zahvaćene demografskim ratnim gubitcima u Domovinskom ratu i/ili znatnije zaostaju u društveno-gospodarskom razvoju. Ukupna depopulacija kao opći dinamički proces nastavljena je i nakon posljednjega popisa, na što upozoravaju rezultati procjene broja stanovnika. Tako je, prema procjeni DZSRH-a, od sredine 2011. do sredine 2019. broj stanovnika u Međimurskoj županiji smanjen za 4,0%, u Varaždinskoj županiji za 5,5% te u objema županijama zajedno za dodatnih 4,9%, što je nešto ispod državnoga prosjeka (-5,0%). Za razumijevanje i realno predviđanje budućih demografskih trendova, osobito u bioreprodukciji stanovništva, ali i migracijama, treba upozoriti na sve lošije pokazatelje sastava stanovništva po dobi jer oni potvrđuju da su obje županije zahvaćene procesom demografskoga starenja, uz napomenu da je ono zamjetno slabije izraženo u odnosu na stanje ostarjelosti ukupne populacije RH. Poremećena dobna struktura stanovništva negativan je čimbenik formiranja fertilnih i radno sposobnih segmenata populacije, a time i destabilizacijska odrednica populacijske revitalizacije te njihova ukupnog demografskog i društveno-gospodarskog razvoja i napretka. Premda je demografska slika Varaždinske županije i Međimurske županije u cjelini nešto povoljnija u odnosu na RH, pa možemo govoriti o svojevrsnom pozitivnom (preciznije rečeno, manje nepovoljnom) demografskom polu, aktualni demografski trendovi upozoravaju na potrebu snažnije primjene mjera revitalizacije stanovništva kao glavnom pokretaču ekonomske aktivnosti u prostoru. To više, jer su obje županije u proteklim mjesecima bile snažno zahvaćene epidemijom bolesti COVID-19 čije demografske učinke još ne možemo u cijelosti procijeniti, ali ih možemo prepoznati u negativnim bioreproduktivnim pokazateljima na državnoj razini.

Ključne riječi: Varaždinska županija; Međimurska županija; depopulacija; prirodni pad; negativna migracijska bilanca; demografsko starenje; revitalizacija

Područni centar Vukovar

Također provjeri

Sretan i blagoslovljen Uskrs 2024. godine!