Institut društvenih znanosti Ivo Pilar Pilar
U izdanju Hrvatske sveučilišne naklade, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar objavljena je knjiga Mate Božića i Stjepana Ćosića HRVATSKI GRBOVI: GENEZA – SIMBOLIKA – POVIJEST – „znanstveno djelo koje se u širokom vremenskom i tematskom rasponu bavi nastankom, uporabom i simbolikom niza hrvatskih zemaljskih grbova od 13. do početka 17. stoljeća“. – Iz recenzija
Mate Božić – Stjepan Ćosić
HRVATSKI GRBOVI: GENEZA – SIMBOLIKA – POVIJEST
Hrvatska sveučilišna naklada, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Zagreb, 2021.
ISBN: 978-953-169-408-7 (HSN) | 978-953-175-910-6 (FFZg) | 978-953-7964-92-4 (IDZ IP)
Sadržaj
Predgovor
Zahvala
Uvod
Heraldika i hrvatski zemaljski grbovi
Hrvatski grbovi u srednjovjekovnim izvorima
Grb s tri leopardove glave i njegovo podrijetlo
Lavlji likovi na novcima hrvatskih hercega i banova
Preoblikovanje hrvatsko-dalmatinskog grba u doba kralja Sigismunda
Tri okrunjene ljudske glave i tri lovačka psa
Ruka s mačem i bosanski grbovi
Nastanak novovjekovnih grbova Hrvatske i Slavonije
Hrvatski grbovi u Maksimilijanovoj heraldici
Hrvatski grbovi u heraldici posljednjih Jagelovića
Prevaga habsburške heraldičke politike
Geneza i simbolika šahiranoga grba
Podrijetlo i simbolika grba s kunom
Od grba zemlje do grba nacije: novovjekovni hrvatski grbovi
Vladarska heraldika Habsburgovaca i Zapolja u 16. stoljeću
Hrvatski grbovi u ilustriranim vrelima 16. stoljeća
Zemaljsko znamenje domaćeg postanja i začeci ilirske heraldike
Simbolika grba Ilirije
„Ilirski grb“ kao uzor za „najstariji poznati grb Hrvatske“
Reatribucije ruke sa sabljom u 16. i 17. stoljeću
Znamenja Dubrovnika i Dubrovačke Republike
Grb Istre
Sjedinjenje grbova triju Kraljevina i protonacionalna heraldika u 17. stoljeću
Zaključak
Summary
Zusammenfassung
Izvori i literatura
Kazalo imena
Riječ je o znanstvenome djelu koje se u širokom vremenskom i tematskom rasponu bavi nastankom, uporabom i simbolikom niza hrvatskih zemaljskih grbova od 13. do početka 17. stoljeća. Na temelju brojnih izvornih podataka, od kojih su mnogi tijekom protekloga desetljeća postali dostupni posredstvom interneta, autori u bitnome smislu dopunjuju i proširuju dosadašnje heraldičke i historiografske spoznaje o nastanku, uporabi te osobito o simbolici grbova koji su tijekom srednjega i početkom novoga vijeka bili atribuirani Hrvatskoj / Dalmaciji / “Slovinju” / Slavoniji i Bosni. Tumače se također grbovi Istre i Dubrovačke Republike te objašnjava nastanak i uporaba grba ranonovovjekovne “Ilirije”, odnosno ideologijski kompleks i razvoj tzv. ilirske heraldike. Ukratko, u ovoj knjizi po prvi put se iznose cjelovita i relevantna historiografska i heraldička tumačenja geneze, uporabe i simbolike svih hrvatskih povijesnih grbova i njihovih heraldičkih likova.
Mirjana Matijević-Sokol
Obradba teme oslanja se i nadovezuje na recentna monografska djela o povijesti hrvatskog grbovlja, a znanstveni diskurs na metodološka dostignuća suvremene svjetske heraldike. Djelo stoga ima obilježja sinteze dosadašnjih spoznaja, ali – što je još važnije – uključuje i problematizira respektabilan broj do danas u nacionalnoj historiografiji nepoznatih starijih svjedočanstava o grbovima hrvatskih zemalja i njihovih vladara. U razjašnjavanju brojnih otvorenih pitanja vodilo se računa o razlikama u naravi pojedinih nositelja heraldičkog sadržaja, od kovanog novca i pečata, preko pomorskih karata, putopisa i portulana, crteža, grafika, zidnih oslika i kamenih spomenika, sve do usustavljenih korpusa grbova u specijaliziranom mediju – grbovnicima. Zamišljeni kao kompendiji heraldičkog znanja, povijesni su grbovnici istodobno i prvorazredni dokumenti o “slici svijeta” svojstvenoj njihovim tvorcima i ambijentima u kojima su nastajali. Temu ove knjige čine intrigantnom i aktualnom s jedne strane upravo trajnost davno nastalih heraldičkih motiva, a s druge strane činjenica da su im se značenje i simbolički sadržaj tijekom povijesti mijenjali. Osim na genezu, pozornost dvojice autora usmjerena je stoga i na evoluciju poimanja i “uporabe” grbova hrvatskih zemalja kao znakova i kao simbola nacionalnog i državnog identiteta, od ranomodernog sve do suvremenog doba.
Danko Zelić
