Predstavljanje rezultata projekta KiDiCoTi – Digitalni život djece tijekom izolacije uzrokovane virusom COVID-19, 9. 2. 2021.

Pod vodstvom Centra za združena istraživanja Europske komisije, skupina europskih istraživača organizirala je istraživački projekt “Kids’ Digital lives in CoVID-19 times”. U Hrvatskoj su istraživanje provele znanstvenice s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Osijek i Kliničkog bolničkog centra Osijek – dr. sc. Marina Kotrla Topić i dr. sc. Marina Perković Kovačević. Ključni rezultati projekta s preporukama bit će predstavljeni 9. veljače 2021. u povodu Dana sigurnijeg interneta. Predstavljanje rezultata

Predstavljanje rezultata istraživačkog projekta KiDiCoTi – Digitalni život djece nižih razreda osnovne škole i njihovih obitelji tijekom izolacije zbog pandemije uzrokovane virusom COVID-19.

U veljači 2020. godine u Hrvatskoj se pojavio prvi zabilježen slučaj bolesti uzrokovane virusom COVID-19, a 13. ožujka 2020. privremeno su zatvoreni dječji vrtići, osnovne i srednje škole. Ubrzo nakon toga odlukom Stožera civilne zaštite zatvorena je i većina poslovnih subjekata, poput kafića, restorana, teretana, javnih i privatnih poduzeća, osim ako nije riječ o onima čiji rad je neophodan za normalno funkcioniranje stanovništva. Sve do 11. svibnja 2020. učenici osnovnih škola školovali su se od kuće, a njihov život, kao i život njihovih obitelji uvelike je ovisio o upotrebi digitalne tehnologije. Djeca su se školovala, a roditelji radili, kupovali, vježbali, komunicirali i zabavljali se uz različite uređaje digitalne tehnologije. Ranija istraživanja pokazuju kako povećanje vremena provedenog pred zaslonima uređaja povećava vjerojatnost pojave negativnih on-line iskustava kod djece u dobi od 9 do 16 godina (Livingstone i sur., 2011.).

Pod vodstvom Centra za združena istraživanja Eurposke komisije, skupina europskih istraživača organizirala je zajedinčki istraživački projekt s ciljem dubljeg proučavanja i razumijevanja dječje upotrebe digitalne tehnologije u tom izazovnom razdoblju. U Hrvatskoj su istraživanje provele znanstvenice s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar te Kliničkog bolničkog centra Osijek – dr.sc. Marina Kotrla Topić i dr. sc. Marina Perković Kovačević. Usmjerili mo se na djecu u dobi od 6 do 12 godina, ali i njihove roditelje. U kvalitativnom istraživanju koje je obuhvaćalo dubinske intervjue s 10 obitelji u svakoj od 15 europskih zemalja koje su se uključile u istraživanje, nastojalo se istražiti kako djeca koriste uređaje digitalne tehnologije tijekom izolacije te kako se ta upotreba promijenila u odnosu na ranije razdoblje. Nadalje, nastojalo se ispitati kakva je percepcija upotrebe digitalne tehnolgije tijekom izolacije i kod djece i kod roditelja te koliko se promijenila u odnose na ranije, kao i kakva su očekivanja djece i roditelja u pogledu budućnosti.

Povodom Dana sigurnijeg interneta, 9. veljače 2021. Institut Ivo Pilar, područni centar Osijek, kao jedan od partnera u provedenom istraživanju, predstavlja ključne rezultate provedenog istraživanja, a slično predstavljanje paralelno se organizira u svim europskim zemljama sudionicama ovog projekta. Ovom prilikom predstavljamo najvažnije spoznaje do kojih smo došli u pogledu dječjeg korištenja uređaja digitalne tehnologije tijekom izolacije s posebnim osvrtom na proces obrazovanja putem on-line servisa. Istraživanje je usmjereno na djecu u nižim razredima osnovne škole, aporovedeno je neporedno nakon završetka izolacije, u drugoj polovini svibnja i početkom lipnja 2020.

Ključni rezultati

1. Tijekom izolacije u svim se obiteljima povećalo vrijeme koje djeca provode uz uređaje digitalne tehnologije, ali u različite svrhe. U nekim je obiteljima to povećanje vezano uz školske obaveze, u nekima za zabavu, a u nekima za obje vrste aktivnosti. Roditelji su uglavnom zabrinuti zbog takvog povećanja upotrebe uređaja DT, ali smatraju kako nisu imali izbora te nisu bili u mogućnosti značajnije smanjiti dječje korištenje DT.
2. Djeca uglavnom uživaju u ovom povećanju vremena pred zaslonima uređaja kada je u pitanju zabava, ali ne toliko i kada je u pitanju ispunjavanje školskih obaveza.
3. Većina djece usvojila je neke nove digitalne vještine, a one oviso o tome što su učitelji tražili da savladaju za školu. Primjerice, naučili su koristiti Zoom aplikaciju, snimiti video materijal pametnim mobitelom, poslati mail, napraviti PPT prezentaciju i sl. U drugim područjima napredak je u tom pogledu slabije izražen što znači da su djeca digitalnu tehnologiju manje koristila za primjerice kreativno stvaranje sadržaja.
4. Teret i zahtjevnost obrazovanja na daljinu varirali su od djeteta do djeteta ovisno o zahtjevima učitelja razredne nastave. Također, varirao je stupanj u kojem se školovanje oslanjalo na upotrebu digitalne tehnologije. Ovo je vjerojatno posljedica različitih digitalnih vještina učitelja, kao i njihovog interesa za razvoj vještina u ovom području, a situacija se u tom pogledu ponekad mijenjala s vremenom.
5. U pogledu upotrebe digitalne tehnologije za školovanje na daljinu, razlikujemo između: 1) upotrebe DT za primanje zadataka od učitelja i slanje ispunjenih zadataka na pregled i kontrolu te (2) upotrebu digitalne tehnologije za praćenje on-line nastave ili izvršavanje zadanih zadataka. Sva djeca u istraživanju češće su digitlanu tehnolgogiju koristila za primanje i slanje zadataka, a rjeđe za njihovo izvršavanje. Budući da su učitelji najčešće zadatke slali na e-mail ili pametni mobitel roditelja, uljučenost roditelja u proces obrazovanja bio je i nužan i ključan tijekom ovog razdoblja.
6. Budući da su se djeca školovala od kuće, primjetan je gubitak jasnih granica između upotrebe uređaja DT za školske obaveze i za zabavu, a teret dječjeg digitalnog obrazovanja i razvoj medijske pismenosti pada na roditelja. Djeca, kao ni njihovi roditelji nisu bili pripremljeni za ovakav oblik školovanje te su i jedni i drugi morali savladavati nove digitialne vještine. Roditelji su ti koji su morali savladati upotrebu novih aplikacija za komunikaciju s učiteljima te tome podučiti djecu, istodobno služeći kao tehnička podrška ukoliko neki dio tog procesa ne funkcionira.
7. Dio roditelja požalio se na nedostatak vremena i energije koji su često pratili njihove pokušaje da paralelno rade i pomažu djeci sa školskim obavezama tijekom ovog izazovnog razdoblja.
8. Dio roditelja izrazio je zabrinutost u pogledu kvalitete obrazovanja tijekom nastave na daljinu, posebice u usporedbi s uobičajenim tipom nastave u školi. Smatraju kako je škola na daljinu bila posebno zahtjevna za djecu, ali i za roditelje, koji su usmjeravali djecu u izvedbi zadanih zadataka, a istodobno se pribojavaju oko toga kakvi su dugoročni rezultati u pogledu naučenog.
9. Nijedno dijete u istraživanju nije iskusilo negativna on-line iskustva tijekom korištenja uređaja DT, ali je nekoliko roditelja spomenulo neke manje incidente poputi zoležnosti neprimjerenim reklamama i sl.
10. Unatoč zabrinutosti roditelja oko negativnih posljedica povećane upotrebe DT kod djece, većina roditelja na digitalnu tehnologiju u navedenom razdoblju gleda pozitivno i često je opisuju kao „spasitelja“ u ovom izazovnom razdoblju. Svjesni su kako im je upravo DT omogućila školovanje, rad, kupovinu, komunikaciju i zabavu iz vlastitog doma i na tome su zahvalni. Mnogi od njih ukazuju na novoosviještenu važnost koju digitalna tehnologija ima u današnjem društvu u pogledu broja aktivnosti koje o njoj ovise.

Preporuke

• Rezultati provedenog istraživanja pokazuju kako je teret dječjeg obrazovanja u velikoj mjeri pao na leđa roditelja, koji često nisu za to bili pripremljeni. Iako većina roditelja smatra da su se u konačnici dobro snašli u novoj ulozi, često su se osjećali preplavljeni dnevnim obavezama posebno oko dječjeg ispunjavanja školskih zadataka i pravovremenog slanja uradaka na pregled učiteljima. Stoga u slučaju budućih sličnih izolacija uslijed pandemije preporučamo osiguravanje podrške za roditelje u pogledu jačanja njihovih digitalnih kompetencija.
• Nadalje, preporuča se da se uslijed eventualnih sličnih situacija, barem jedan dio nastave na daljinu i za učenike nižih razreda osnovne škole organizira na drugačiji način, primjerice, sudjelovanjem učenika u nastavi na daljinu u realnom vremenu putem neke od dostupnih digitalnih platformi, a ne samo slanjem zadataka. U skladu s time preporuča se da odgovorne institucije osiguraju uređaje digitalne tehnologije i tehničku podršku za njihovo korištenje za sve učenike.
• Naposlijetku, iako to nije bio cilj provedenog istraživanja, važno je za potpuno razumijevanje ove i sličnih situacija uzeti u obzir i perspektivu učitelja razredne nastave.

Područni centar Osijek

Također provjeri

Dr. sc. Danijel Vojak na International Interdisciplinary Seminar Series in Romani Studies, 5. 6. 2024.

Dr. sc. Danijel Vojak održao je 5. lipnja 2024. online predavanje pod naslovom “The Forgotten… Pročitaj više o Dr. sc. Danijel Vojak na International Interdisciplinary Seminar Series in Romani Studies, 5. 6. 2024.