Nacionalna identifikacija u Crnoj Gori – NIDEMON
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar provodi projekt “Nacionalna identifikacija u Crnoj Gori”. Voditelj projekta je dr. sc. Saša Mrduljaš
Crna Gora spada među malobrojne europske države unutar kojih nacionalno-formativni procesi nisu ili još uvijek nisu rezultirali nacionalno-identitetnim ujednačavanjem etnički istovrsne populacije. Štoviše, ta je populacija u pravilu razdijeljena po pitanju nacionalne pripadnosti. Takvo je stanje, sukladno popisu stanovništva iz 2011., najuočljivije kod crnogorskog pravoslavnog življa podvojenog između nacionalnog crnogorstva (278.865) i srpstva (178.110). No i kod slavenojezičnih katolika te muslimana postoji raspolučenost u kontekstu doživljaja vlastitog nacionaliteta. Tako se podjednak broj katolika izjašnjava Hrvatima (6.021) i Crnogorcima (5.667) dok se muslimani očituju kao Bošnjaci (53.605), Muslimani (20.537) ili Crnogorci (12.758).
Riječ je o istraživački poticajnom fenomenu tim više što odudara od ustaljenog obrasca po kojem se odvilo nacionalno oblikovanje izvornih govornika narječja i dijalekata središnjeg južnoslavenskog dijasistema. Dakle po obrascu po kojem su katolici Hrvati, pravoslavci Srbi a muslimani Bošnjaci. Stoga bi u predloženom projektu posebnu pažnju posvetili detekciji uzroka zbog kojih je Crna Gora specifična u odnosu na vlastito okružje.
Nacionalna određenost u Crnoj Gori ima i dalekosežan politički značaj. Posebno u kontekstu pravoslavne populacije. Identifikacija sa crnogorstvom podrazumijeva podršku samobitnom državnom statusu Crne Gore. Obzirom da taj status podržavaju i crnogorski Hrvati, Bošnjaci / Muslimani te Albanci podrazumijeva i izuzetno konstruktivan suodnos sa tim zajednicama i njihovim, uvjetno rečeno matičnim državama. Nasuprot tome poistovjećivanje sa srpstvom u osnovi uključuje tendenciju prema aranžmanu Crne Gore sa Srbijom a u krajnjem slučaju njeno pripajanje Srbiji.
Crna Gora je već iskusila pripajanje Srbiji 1918., dok je tijekom 90-ih bila uporišnom točkom srpske velikodržavne agresije na Hrvatsku te BiH. Stoga bi unutar predloženog istraživanja izraziti interes bio usmjeren na aktualnu političku dimenziju srpsko-crnogorskih odnosa i posljedica koje ti odnosi mogu imati na neposredno susjedstvo Crne Gore.
