Dr. sc. Dražen Živić: Našoj demografskoj priči ovi problemi nisu trebali, 3. 2. 2021.

Glas Slavonije u broju od 1. veljače a portal 3. veljače 2021. objavljuju razgovor s dr. sc. Draženom Živićem, pomoćnikom ravnatelja Instituta Pilar, pod naslovom “Prošle godine kao da se dogodio još jedan rat: Našoj demografskoj priči ovi problemi nisu trebali”. – Glas Slavonije: tiskano izdanje | online izdanje

– Glas Slavonije (tiskano izdanje): Našoj demografskoj priči ovi problemi nisu trebali, 1. 2. 2021.
– Glas Slavonije (online izdanje): Našoj demografskoj priči ovi problemi nisu trebali, 3. 2. 2021.

Kada se moglo konkretnije demografski djelovati, stigli su drugi prioriteti | 200 tisuća stanovnika manje u 10 godina ima 19 županija, osim Istarske i Zagreba

Demografski problemi Hrvatske – starenje stanovništva, veći broj umrlih nego rođenih te posljednjih godina i intenziviran trend iseljavanja – mogli bi eskalirati u vrijeme gospodarske krize izazvane pandemijom te doći do još većeg izražaja zbog razornog potresa koji je pogodio središnju Hrvatsku. Konkretne mjere koje bi trebale promijeniti trendove i dalje izostaju, a i teško će ih biti u većem opsegu u skoroj budućnost jer državni je proračun usmjeren spašavanju gospodarstva pogođenog epidemiološkim mjerama te zahtjevima opterećenog zdravstvenog sustava.

Umrli i iseljeni
Konkretne posljedice COVID-19 na hrvatsko stanovništvo pokazuju i najnovije brojke Državnog zavoda statistiku, prema kojima je od pojave epidemije u ožujku pa do prosinca 2020. u Hrvatskoj zabilježeno 13 posto više umrlih nego u istom razdoblju godine prije, za cijelu godinu povećanje iznosi osam posto, a samo u prosincu čak 77 posto.

Još jedna poražavajuća činjenica je što se jedino u Gradu Zagrebu i Istarskoj županiji u proteklom desetljeću povećao broj stanovnika, a sve druge županije ostale su bez ukupno više od 200.000 stanovnika. Jedan od onih koji najustrajnije upozorava na taj problem je demograf Dražen Živić, pomoćnik ravnatelja Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar”.

“Mi smo u takvoj demografskoj i društveno-ekonomskoj situaciji da nam, najjednostavnije rečeno, ovi problemi nisu trebali. Mi na njih, naravno, nismo utjecali, niti smo ih mi skrivili, ali oni su doista došli u jednom jako teškom trenutku, kada, na temelju svega onoga što se događalo, radi budućnosti ove zemlje morate pokrenuti procese koji će dovesti do ublažavanja negativnih demografskih i društveno-ekonomskih stvari, a onda dobijete pandemiju i potrese, koji te procese potpuno zaustavljaju i okreću u nekom negativnom smjeru, kao da nam se još jedan rat dogodio, najgrublje rečeno. Mi demografi stalno govorimo – nema popravka demografske situacije ako nema suglasja svih aktera i ako ne govorimo o paralelnom procesu ekonomskog razvoja i napretka te demografskog razvoja. Oni moraju ići u sinergiji”, ističe Živić. Dodaje kako se, kada smo došli do stadija da to društvo i država počinju shvaćati te kada se stvaraju uvjeti da bi se moglo krenuti konkretnije u pravom smjeru, pojavljuje situacija koja zahtijeva druge prioritete.

On kaže da je u “vremenu koronavirusa” vjerojatno bilo nešto većeg povratka u Hrvatsku, jer je na Zapadu bila manja potreba za radnicima, samo što je to slaba utjeha ako država i društvo u međuvremenu većim dijelom ne riješe probleme zbog kojih su ljudi otišli. Jer oni će, ističe, opet otići kada se situacija donekle smiri ako nemaju nikakvoga razloga da ostanu.

Drugi mentalitet
Sada postoji i Nacionalna razvojna strategija do 2030. godine, a Živić je bio u radnoj skupini koja je na njoj radila. On kaže da jesu napravili nešto, ali da im sudbina toga nije previše jasna. Dodaje kako mora postojati nešto iz čega će proizići koordinacijski i kompatibilan pristup, što su i predlagali, da se kontinuirano provode istraživanja potpomognuta s državne razine, kako bi se ad hoc moglo pratiti i reagirati na određenim prostorima ako se pojave nekakva zapinjanja.

“Ne možete samo na temelju statistike i podataka koje dobijete znati što se sve na nekom prostoru događa, bitno je ono što lokalna zajednica prepoznaje kao problem. Dakle, nejasna sudbina te strategije navodi me na pomisao da ima svoju svrhu, ali je upitno koliko će imati efekta u stvarnom životu. Pitanje je što mi uopće možemo napraviti. Ne znači da se ne treba ulagati u povećanje rađanja, institucijsku skrb o djeci i drugome. Tu su i učinjeni neki koraci, ali moramo planirati što s emigracijskom politikom. Uvjeren sam da ništa nećemo uspjeti ako ne promijenimo logiku upravljanja općim dobrom, društvom, državom, i ljudi ne vide da se to riješilo. Za ove vlasti je i u demografiji primjetan određeni napredak, da se potiču lokalne zajednice, a pomaka ima i u priči s vrtićima, međutim, čini mi se da su uvijek sretni kada nešto drugo preuzme priču. Neki će reći da je važno mijenjati mentalitet, jer njega nismo promijenili kada smo mijenjali državu, a sada to moramo da možemo gledati u budućnost”, zaključuje Živić.

Igor Bošnjak

Dražen Živić, pomoćnik ravnatelja Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar”

DIO STANOVNIŠTVA VJEROJATNO ĆE SE ŽELJETI NASELITI NEGDJE DRUGDJE
Sada se, što je logično, normalno i humano, sve mora usmjeriti da se ljudima na području koje je razorio potres osiguraju kakvi-takvi uvjeti za život. To će onda značiti manje za neke druge planove koji bi trebali pridonijeti demografskoj slici. U najgorem mogućem trenutku nam se to dogodilo. I, kao takvo, naravno da ne može imati nikakve pozitivne efekte. Imat će negativne, a u kojoj mjeri, na kojem prostoru, to je jako teško do kraja pretpostaviti. Opet ćemo vjerojatno demografski imati dublje osiromašenje prostora, dio stanovništva će se vjerojatno željeti negdje drugdje naseliti, a opet je tu Zagreb kao najbliži. Ako je rat pogurnuo tada pozitivne demografske trendove u negativan predznak, ovo će taj predznak još više produbiti, iako bi pametna politika našla načina da vodi računa o jednom i o drugom. Mi smo 1996. donijeli Nacionalni program demografskog razvitka, a onda je stalno izgovor za neprovođenje mjera bio rat i ratne posljedice, pa nećemo sad, pa nećemo tad ili nećemo ovako, nećemo onako.

DUGOROČAN PROBLEM I RJEŠENJE
Demograf Živić kaže kako Zapad puno brže reagira na sve izvanredne okolnosti, pa se onda i brže oporavlja, te je za očekivati da će ti privlačni faktori u razvijenijim zemljama opet ojačati za neko vrijeme. “Sada nam se lako može dogoditi da situacija s pandemijom i potresima bude alibi da se neke druge stvari ne naprave. U nešto manje od 30 godina imali smo određene politike i strategije, nije ta tema bila izvan fokusa. Međutim, nije se daleko pomaknulo u razumijevanju dugoročne važnosti demografskog problema i trajne skrbi o njemu. Dakle, nije problem ako imate neke mjere pa se za stanovito vrijeme pokaže da su one loše, pa ćemo ih onda korigirati. Ništa za cijeli život ne odredite, ali ne na način da prebrišemo sve što je bilo prije i idemo iz početka. To nas onda nikamo ne vodi. No za one koji razmišljaju u mandatima, to je tako”, rekao nam je Dražen Živić.200

Područni centar Vukovar

Također provjeri

30 GODINA INSTITUTA PILAR

Godine 2021. Institut Pilar obilježava 30. obljetnicu osnutka. Tim povodom planiramo – među ostalim –… Pročitaj više o 30 GODINA INSTITUTA PILAR