Sport i iseljenički identitet: Povezivanje hrvatskog iseljeništva u Novom Zelandu s Hrvatskom putem ragbija

U razdoblju od 1. listopada 2019. do 30. rujna 2020. Institut društvenih znanosti Ivo Pilar provodi projekt “Sport i iseljenički identitet: Povezivanje hrvatskog iseljeništva u Novom Zelandu s Hrvatskom putem ragbija”. Voditelj projekta je dr. sc. Ivan Hrstić

Osnovni cilj projekta je bolje razumijevanje transgeneracijskog prijenosa kolektivnog sjećanja te procesa (re)konstrukcije nacionalnog identiteta među potomcima hrvatskih iseljenika u Novom Zelandu. U tom kontekstu će se istraživači fokusirati na ulogu sporta, konkretno ragbija, u procesu povezivanja hrvatske iseljeničke zajednice u Novom Zelandu sa zemljom podrijetla.

U literaturi je sport prepoznat kao jedan od ključnih elemenata u oblikovanju identiteta među iseljenicima (Hay, 1994, 1998, 2001; Hughson, 1996, 1997; Mosely, 1994, 1995; Sopta 2008). No, ti radovi su fokusirani isključivo na ulogu sporta u okviru useljeničkih društava, dok ćemo mi problematizirati i ulogu Republike Hrvatske, kao zemlje podrijetla, koja putem sporta institucionalno nastoji utjecati na proces (re)konstrukcije nacionalnog identiteta kod iseljenika, a istovremeno osigurati pomoć istaknutih sportaša hrvatskog podrijetla u ostvarivanju sportskih uspjeha na međunarodnoj razini. Naime, od 1990-ih je na inicijativu iz Hrvatske za domaću nacionalnu reprezentaciju zaigralo više desetina Novozelanđana hrvatskog podrijetla, uglavnom treće i četvrte iseljeničke generacije. Stoga će se u istraživanju posebna pozornost obratiti na dinamiku interakcije između Novog Zelanda, Hrvatske i iseljenika te će se svi zaključci temeljiti na širokoj kontekstualizaciji razvoja iseljeničke zajednice u okviru društvenih procesa i događaja u Hrvatskoj, kao i onih u Novom Zelandu. U sklopu toga će se iseljeništvu pristupiti kao fluidnom fenomenu, podložnom promjenama tijekom svoga razvoja kao rezultatu intenzivne interakcije u trokutu između države iseljenja, države useljenja i samih iseljenika. To je ujedno i osnovna teza istraživanja, koje će u konačnici pridonijeti stvaranju integrativne povijesti modernog hrvatskog društva i njegovog iseljeništva. Ovim pristupom će se utvrditi i uloga hrvatske iseljeničke zajednice u modernizacijskim procesima unutar novozelandskog društva, iz perspektive vrhunskih sportaša.

Projekt će se temeljiti na arhivskom istraživanju i analizi dostupne periodike te 10 do 15 polu-strukturiranih intervjua s akterima u Novom Zelandu i Hrvatskoj (igrači, sportski djelatnici i novinari) kako bi se dobio uvid u njihova iskustva. Na temelju prikupljenih podataka donijet će se zaključci o utjecaju nastupa novozelandskih sportaša hrvatskog podrijetla za hrvatsku nacionalnu reprezentaciju na njih osobno, kao i na kolektivni identitet hrvatske zajednice u Novom Zelandu, odnosno cjelokupan proces transmisije i konstrukcije identiteta zajednice od 1990-ih do danas. Uz to će se nastojati dobiti uvid i u općeniti odjek ovoga fenomena u širem novozelandskom društvu. S druge strane će se dobiti uvid aktera u hrvatskom ragbiju o iskustvu i suradnji s Hrvatima iz Novog Zelanda te utvrditi podrška političkih i sportskih institucija u povezivanju. Pri tome će se posebna pozornost obratiti na karakter ragbija kao amaterskog sporta u Hrvatskoj, unatoč dugoj tradiciji, te utvrditi u kojoj su mjeri ostvareni kontakti bili plod inicijative pojedinih sportskih entuzijasta, što je početna teza, a koliko sustavne državne politike prema sportu. Važno je pri tome naglasiti kako je ragbi globalno jedan od najpopularnijih sportova, koji se u Novom Zelandu neupitno drži i nacionalnim sportom, od iznimne važnosti za suvremeni nacionalni identitet Novog Zelanda (Nauright, 2007).

Prikupljeni podaci analizirat će se u historiografskom i sociološkom teorijskom okviru. Interdisciplinarni metodološki pristup istraživanju omogućit će bolje razumijevanje totaliteta fenomena iseljeništva, što je u okviru hrvatske historiografije ranije rijetko bio slučaj. Time će ovaj projekt ujedno u budućnosti moći poslužiti i kao referentni teorijsko-metodološki primjer istraživanjima o ulozi sporta u konstrukciji identiteta među iseljenicima. Analiza razvoja identiteta kod iseljenika od 1990-ih naovamo bit će kontekstualizirana istraživanjem razvoja identiteta zajednice do tada, odnosno u dugom trajanju, od kraja 19. st. kada počinje snažnije iseljavanje Hrvata u Novi Zeland. Rezultati istraživanja bit će interpretirani u teorijskom okviru modernističkih i postmodernističkih pristupa identitetu. Modernistički pristupi naglašavaju fluidnost etničkog identiteta, kojega promatraju prvenstveno kao socijalni konstrukt. S druge strane, postmodernističko shvaćanje temelji se na post-modernističkom razumijevanju procesa globalizacije i pojmu transnacionalizma, odnosno trajnih preko-graničnih odnosa. Pri tome se naglašava povezanost iseljenika, bivših iseljenika, te stanovništva koje nije migriralo unutar i između zemalja podrijetla i odredišta, dok se iseljeništvu u cjelini pristupa kao procesu (Grbić Jakopović, 2014; Berns-McGown, 2008; Vertovec, 2009).

Projekti Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar

Također provjeri

Razvijanje višedimenzionalnog modela istraživanja društvenih nejednakosti

Od 1. svibnja 2019. do 30. travnja 2021. Institut društvenih znanosti Ivo Pilar provodi projekt… Pročitaj više o Razvijanje višedimenzionalnog modela istraživanja društvenih nejednakosti