Dr. sc. Danijel Vojak: Porajmos – genocid ‘istrgnut’ iz historije, 11. 8. 2019.

Portal Al Jazeera Balkans 11. kolovoza 2019. objavljuje razgovor s dr. sc. Danijelom Vojakom pod naslovom “Porajmos – genocid ‘istrgnut’ iz historije” autora Maria Pejovića.Al Jazeera

– Al Jazeera Balkans: Porajmos – genocid ‘istrgnut’ iz historije, 11. kolovoza 2019.

Evropa danas za Rome ima dosta sličnosti s onom uoči Drugog svjetskog rata, upozoravaju stručnjaci

Romi su kroz historiju jedan od najmarginaliziranijih i najprogonjenijih naroda u Evropi, pa i šire. Od masovnog naseljavanja na Starom kontinentu bili su bacani u roblje, u nekim zemljama su ih lovili poput divljih životinja, pogubljivali su ih na najbrutalnije načine, djeca su oduzimana porodicama, izvodile su se prisilne sterilizacije Roma…

Kulminacija takozvanog anticiganizima desila se tokom Drugog svjetskog rata, kada su nacistička Njemačka i njihovi saveznici, odnosno zemlje pod okupacijom Hitlerovih snaga, pokušali da izbrišu Rome s lica zemlje i istrgnu ih iz historije. U tome su zamalo i uspjeli.

A pred obilježavanje 80 godina od izbijanja Drugog svjetskog rata, svijet je za Rome umnogome sličan onom uoči rasta nacističke Njemačke.

Doktor Danijel Vojak, viši naučni saradnik Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i historičar koji se posvetio istraživanju sudbine Roma tokom jednog od najmračnijih dana ljudske historije, govori da se nikada neće tačno saznati koliko je Roma i Sinta ubijeno u Drugom svjetskom ratu.

“Tokom Drugog svjetskog rata, Romi su bili jedna od glavnih grupa žrtava nacističkog režima, kao i režima zemalja njemačkih saveznica i zemalja koje su okupirali”, dodaje.

S obzirom da nema tačnih podataka koliko je zaista Roma živjelo u Evropi uoči rata, ali i koliko su nacisti i fašisti pobili pripadnika ovog naroda, prava se istina nikada neće saznati. Popisi ili nisu provedeni (kao u slučaju Kraljevine Jugoslavije, gdje je popis rat spriječio) ili su bili neprecizni jer su Romi, zbog svega što su stoljećima proživljavali, krili svoj pravi identitet.

Broj vagona

Prilikom deportacije Roma su vođeni spiskovi njihovih imena, ali ulaskom u Jasenovac, oni su gubili vlastiti identitet, kaže Vojak. Vođeni su bili po željezničkom vagonu u kojem su stigli, žene i djeca su prvi odvajani, ali i prvi pogubljivani. Muškarce su odvodili na teške fizičke radove, čak i u Njemačku. To je i jedan od razloga što je teško utvrditi koliko su Roma ubili nacisti i njihovi saveznici.

Historičar Vojak govori da konzervativne procjene govore da je tokom Drugog svjetskog rata ubijeno gotovo 150.000 Roma, dok neki tvrde da je taj broj blizu 1,5 miliona pripadnika ovog naroda. Sam Vojak, ali i većina stručnjaka, smatra da je stvarni broj oko pola miliona žrtava, što je između 25 i 50 posto ukupnog broja Roma koji su živjeli uoči rata.

Romi u koncentracionom kampu u PoljskojUnited States Holocaust Memorial Museum
Važno je naglasiti da se brojem ne manipulira jer se njegov tačan iznos nikada neće utvrditi. “Ali ono što je sigurno jeste da je romska populacija itekako stradala i da je nad njom počinjen genocid”, dodaje.

U regiji, Romi su se posebno našli na udaru na području ustaške Nezavisne države Hrvatske, gdje je, kako kaže, ubijeno između 15.000 i 30.000 pripadnika tog naroda, a samo je u Jasenovcu ubijeno, prema trenutno dostupnim podacima iz Spomen – područja Jasenovac, više od 16.000 Roma. Ni danas nema preciznih podataka koliko je Roma uoči Drugog svjetskog rata živjelo na području koje je obuhvatala NDH. Popis proveden nedugo nakon rata,1948. godine, pokazao je da je u postratnoj Hrvatskoj živjelo samo 405 Roma!

Obim zločina provedenog nad Romima u NDH se može shvatiti kada se uzme u obzir da je u Hrvatskoj broj ove populacije dosegao predratni broj tek na popisu 2011. godine, odnosno gotovo šest decenija od njihovog masovnog istrebljenja.

Unatoč ogromnom broju ubijenih Roma na najužasnije načine, o genocidu nad tim narodom, poznatog kao Porajmos, malo se zna i govori, čak i danas, za razliku od zločina počinjenih nad Jevrejima, Srbima…

Pojam Porajmos

Porajmos je termin kojim se označavaju genocid počinjen nad romskim narodom tokom Drugog svjetskog rata. Historičar Vojak govori da taj genocid Romi zovu i Samudaripen, jer sam pojam “porajmos” ima negativno značenje u romskom jeziku (silovanje, nasilna penetracija) izbog toga ga neki odbacuju.

Najveći problem za takvo stanje doktor Vojak vidi u tome što nakon Drugog svjetskog rata nije imao ko da pokrene to pitanje. Podsjeća da se romska intelektualna elita počela razvijati između dva svjetska rata, ali da se i ta intelektualna elita našla među prvim na udaru nacista i njihovih saveznika. Za razliku od Jevreja, čija golgota je uglavnom detaljno dokumentirana i istražena, te se o njoj uči u školama, Romi nisu imali intelektualce koji biti njihovu patnju doveli pod pažnju javnosti niti su imali državu i institucije koja bi se tome posvetila.

“Ono što se desilo Romima nakon Drugog svjetskog rata, ne samo na našem području, gotovo je jednako strašno kao ono što se dogodilo tokom Drugog svjetskog rata. Taj zaborav, ta marginalizacija njihovog stradanja je bio sinonim za potiskivanje kulture sjećanja na ono što se Romima dogodilo”, kaže doktor Vojak.

Osim toga, Romi su se suočavali i s nizom drugih problema. Tako su, primjera radi, sve do ’60-ih godina u Zapadnoj Njemačkoj odbacivane tužbe Roma da su nad njima počinjeni zločini na osnovu rasnih i ratnih zakona, dok su sudovi tvrdili da su te žrtve stradali kao kriminalci. Tek je 1982. godine Njemačka priznala da je ta zemlja odgovorna za stradanje Roma i Sinta u vrijeme Hitlerove vladavine.

Kada je Jugoslavija u pitanju, stradanje Roma se našlo u drugom problemu. Kako kaže historičar Vojak, bilo je zabranjeno izdvajati bilo koje žrtve i nije bilo dozvoljeno zasebno komemoriranje Srba, Jevreja, antifašista Hrvatske, Roma… već su oni svi zajednički bili vođeni kao žrtve fašističkog terora.

Zbog toga je trebalo da prođe gotovo 70 godina da se istinski počne istraživati sudbina Roma tokom Drugog svjetskog rata, što je zadatak koji nije nimalo lagan. Ustaške vlasti su zapalile veliki dio dokumentacije o ubijanju ovog naroda, a uz nedostatak adekvatnih popisa iz predratnog perioda, stručnjake čekaju uistinu herkulovski napori.

Ipak, nije ni sva dokumentacija uništena. Doktor Vojak navodi da postoje detaljni podaci s imenima i prezimenima Roma kojim su vlasti NDH oduzimali njive, nekretnine, stoku, domaće životinje i drugu imovinu, što su naknadno prodavali na javnim licitacijama. Naravno, sredstava prikupljena tim načinom su završavali u fondovima koji su “podmazivali” mašineriju NDH.

Zbog toga historičar Vojak smatra da Hrvatska ima moralnu obavezu da obešteti Rome kojim je imovina oduzeta.

“Našao sam se na udaru javnosti zbog ovakvog stava više puta. Ali ako se vrše obeštećenja Židovima, koliko god to sporo išlo i sa svim problemima koji taj proces prate u Republici Hrvatskoj, i ako se vraća crkvena imovina i sve ono što je oduzeto, smatram da Hrvatska ima moralnu obavezu da obešteti potomke romskih žrtava. Jer postoje jasni i precizni podaci o tome. Na koji način i kako se to treba provesti, to prepuštam stručnjacima”.

Bitno je naglasiti i da Hrvatska, niti nijedna bivša jugoslovenska republika u kojoj su Romi proganjani, nisu odgovorni za zločine koje su njemački saveznici provodili tada, ali da postoji i moralna obaveza da se u tim zemljama zvanično prizna da je počinjen genocid nad Romima.

Historičar Vojak govori da je Hrvatska tek od 2012. počela obilježavati Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve u Drugom svjetskom ratu, što je korak u pravom pravcu, ali da bi i priznanje da se dogodio genocid nad Romima promijenio i umnogome odnos prema Romima danas.

Ubijanje Roma

Monstruozna ubijanja Roma na području NDH se nisu provodila samo u Jasenovcu, kaže historičar Vojak. Veliki broj je ubijan na drugim mjestima ili u drugim logorima. Iako zvuči kao loša šala, dio Roma se spasio upravo tako što su bili odvedeni na prisilni rad u druge zemlje ili što su neki pobjegli u fašističku Italiju, gdje su ih zatvorili u kampove.

Doktor Vojak podsjeća da je Evropa uoči Drugog svjetskog rata bila podijeljena, ispunjena nacionalizmom, puna rasističkih sentimenata, gdje je Romima jasno dato na znanje da su nepoželjni, a u samom ratu su se sve te monstruozne ideje ispoljile i uveliko realizirale.

On dodaje i da se mnogi historičari pitaju da li je ovaj današnji period sličan periodu uoči Drugog svjetskog rata. Evropa je ponovno podijeljena, nacionalistički i populistički pokreti dobijaju na snazi, aktivisti upozoravaju da su Romi među najugroženijim grupama, gdje pripadnike tog naroda pokušavaju protjerati ili “asimilirati” kao prije 80 godina…

“Nadam se da neće ponovni povijest. Ne samo za Rome, već i za sve ostale, da nećemo doći u stanje koje je vladalo onda”, govori doktor Vojak.

Zbog toga je nužno istraživati prošlost, ali bez natjecanjem među žrtvama, jer se time umanjuje značaj onog što se desilo svakoj žrtvi pojedinačno. Nužno je sarađivati na međudržavnom nivou, istražiti sve arhive i jasno govoriti šta se desilo Romima, kako bi se i promijenio i stav javnosti prema njima, ali i kako bi se svakoj žrtvi odala počast koju zaslužuje.

Jer ako ne učimo ih prošlosti, osuđeni smo da je ponovimo.

Projekt STRADANJE ROMA U HRVATSKOJ ZA VRIJEME 2. SVJETSKOG RATA

Također provjeri

Predstavljanje platforme „Put karijere“ na 2. konferenciji školskih psihologa – „Horizonti snage“

Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (29. 2. – 1. 3. 2024.) održana je 2. konferencija… Pročitaj više o Predstavljanje platforme „Put karijere“ na 2. konferenciji školskih psihologa – „Horizonti snage“