Predstavljanje knjige “Sebasta – grad svetog Vlaha” u Stonu i Dubrovniku

 

U povodu obilježavanja Godine svetog Vlaha Ogranak Matice hrvatske u Stonu objavio je knjigu “Sebasta – grad svetog Vlaha”. Knjiga će biti predstavljena 31. siječnja 2017. u dvorani Velikog Kaštia u Stonu te 4. veljače 2017. u Saloči od zrcala Narodne knjižnice Grad u Dubrovniku. Knjigu će predstaviti dr.sc. Ivo Banac, akademik Stjepan Krasić, dr. sc. Vinicije B. Lupis i predsjednik Matice u Stonu Joso Stepić.
Pozivnice za predstavljanje knjige u Stonu i Dubrovniku | Vinicije B. Lupis: RIJEČ UREDNIKA | Iz medija 

ston-sebasta-3 ston-sebasta-2

Predstavljanje knjige “Sebasta – grad svetog Vlaha” u Stonu, 31. siječnja 2017.

plakat du

 
– STON: Pozivnica za predstavljanje knjige “Sebasta – grad svetog Vlaha”, 31. siječnja 2017.

– DUBROVNIK: Pozivnica za predstavaljanje knjige “Sebasta – grad svetog Vlaha”, 4. veljače 2017.

“Sebasta – grad svetoga Vlaha” zbornik je više hrvatskih i armenskih autora koji su, svaki na svoj način, pokazali svoje viđenje i spoznaje o Sebasti, armenskom gradu koji više ne postoji u smislu kršćanske civilizacije, utemeljene na pozitivnim stečevinama antike. Zbornik je uredio dr. sc. Vinicije B. Lupis, voditelj Područnog centra Dubrovnik Instituta Ivo Pilar.

Ovaj znanstveni projekt je pionirski budući da po prvi put ujedinjuje hrvatske i armenske autore iz dijaspore – koji potječu iz Zapadne Armenije i Hrvatske – kako bi iz više kuteva prikazali posebno važan grad. Taj je projekt nastao prije šest godina kao ideja urednika u razgovoru s nadbiskupom Katolikata Velike Kuće Cilicije – Njegovom Milosti Naregom Alemezianom, kao svojevrstan prvi korak u međusobnom upoznavanju dvaju naroda. Sebasta je iznimno bitna za kršćansku civilizaciju uopće, posebice u pogledu na kršćanski martirologij i kao središte armenske civilizacije i kulture tijekom cijelog niza stoljeća. Predgovor knjizi napisao je katolikos Armenske apostolske crkve Aram I. i nadbiskup Nareg Alemezian.

Knjiga je tiskana uz potporu Grada Dubrovnika, Društva prijatelja dubrovačke starine, Općine Ston, Župe svetog Vlaha- Ston, Župe svetog Antuna – Mali Ston i Dubrovačko neretvanske županije.

 

Iz medija

– Dubrovački vjesnik: “Knjiga Sebasta – grad svetog Vlaha” predstavljena u Stonu, 1. veljače 2017.
– DuList: Knjiga ‘Sebasta – grad svetog Vlaha’ predstavljena u Stonu, 2. veljače 2017.

 

Ogranak Matice hrvatske u Stonu priključio se obilježavanju Godine svetog Vlaha izdanjem nove knjige naziva “Sebasta – grad svetoga Vlaha”. Srednovjekovni grad Ston koji je stoljećima bio sijelo jedine biskupije u hrvatskom narodu pod titularom sv. Vlaha odužio se ovom monografijom gradu Sebasti iz kojega je potekao njegov Parac. Ovaj znanstveni projekt je pionirski, jer uistinu po prvi put ujedinjuje hrvatske i armenske autore iz dijaspore – koji potječu iz Zapadne Armenije i Hrvatske – kako bi iz više kuteva prikazali posebno važan grad. Taj je projekt nastao prije šest godina kao ideja urednika u razgovoru s nadbiskupom Katolikata Velike Kuće Cilicije – Njegovom Milosti Naregom Alemezianom, kao svojevrstan prvi korak u međusobnom upoznavanju dvaju naroda. Sebasta je iznimno bitna za kršćansku civilizaciju uopće, posebice u pogledu na kršćanski martirologij i kao središte armenske civilizacije i kulture tijekom cijelog niza stoljeća.

Knjigu je predstavljena 31. siječnja u dvorani kaštelanove kuće u Velikom Kaštelu uz nazočnost velikog broja Stonjana, te saborskog zastupnika dr. sc. Zlatka Hasanbegovića, načelnika Općine Ston Vedrana Antunice i stonskog župnika don Miljenka Babaića. Tajnica Ogranka Matice hrvatske u Stonu i voditeljica Narodne knjižnice Ston Sandra Vuletić predstavila je govornike. Predsjednik Ogranka u Stonu, dip. vet. Joso Stepić pozdravio je nazočne i objasnio samu ideju nastanka ove jedinstvene monografije u Hrvatskoj i posve jedinstvenog trojezičnog izdavačkog projekta na: zapadnoarmenskom, engleskom i hrvatskom jeziku. Ugledni akademik, najveći hrvatski živući povjesničar fra. Stjepan Krasić i obnovitelj veza hrvatskog i armenskog naroda obradio je temu o obolu hrvatskog znanstvenika i biskupa Ivana Dominika Stratika, koji se u XVIII. stoljeću borio za vjerska prava armenskog naroda. Hrvatski povjesničar svjetskog glasa dr. sc. Ivo Banac u svom putopisu o današnjem turskom Sivasu i nekadašnjoj armenskoj Sebasti obnovio je sjećanja hrvatskih putopisaca po Maloj Aziji na iznimno plastičan način. Urednik koautor monografije dr. sc. Vinicije B. Lupis – voditelj Područnog centra Dubrovnika Instituta Ivo Pilar obradio je i predstavio temu o Sebasti i njezinoj ulozi u dubrovačkoj memoriji. No, najvažnije je činjenica kako je urednik objasnio proces nastanka monografije koja je uz pomoć brojnih svećenika Katolikata Velike Kuće Cilicije iz Anteliasa u Libanonu po prvi puta lektorirana i prevedena na zapadnoarmenski jezik, te je katolikos Njegova Svetost Aram I. napisao pismo blagoslova, uz pismo blagoslova Njegove Milosti nadbiskupa Narega Alemeziana, predsjednika vjerskog vijeća Armenenske Apostolske Crkve Katolikata Velike Kuće Cilicije. Njihovim uvodnim riječima Ston i Ogranak Matice hrvatske u Stonu dobio je međunarodno priznanje za svoj rad, uz vrhunski dizajn akademskog slikara Eugena Varzića, umjetnika koji je svojim brojnim djelima zadužio grad Ston.

Knjiga je tiskana uz potporu Grada Dubrovnika, Društva prijatelja dubrovačke starine, Općine Ston, Župe svetog Vlaha- Ston, Župe svetog Antuna -Mali Ston i Dubrovačko neretvanske županije.

 

 
Vinicije B. Lupis: RIJEČ UREDNIKA

Sebasta – grad svetoga Vlaha zbornik je više hrvatskih i armenskih autora, koji su svaki na svoj način pokazali svoje viđenje i spoznaje o armenskom gradu koji više ne postoji u smislu kršćanske civilizacije, temeljene na pozitivnim stečevinama antike. Ovaj znanstveni projekt je pionirski, jer uistinu po prvi puta objedinjuje hrvatske i armenske autore iz dijaspore, a koji potječu iz Zapadne Armenije i Hrvatske, kako bi s više kuteva obradili za svaki narod posebno važnan grad. Ovaj projekt je nastao kao ideja urednika pred šest godina u razgovoru s nadbiskupom Katolikata Velike Kuće Cilicije – Njegovom Milosti Naregom Alemezianom kao svojevrsni prvi korak u međusobnom upoznavanju dvaju naroda.. Sebasta je iznimno važan grad za kršćansku civilizaciju uopće, kao iz aspekta za kršćanski martirologij i kao mjesto središta armenske civilizacije i kulture tijekom cijelog niza stoljeća. Anna Givargizyan iz Moskve obradila je suvremenog armenskog pjesnika D(T)aniela Varoujana , koji je mučeničkom smrću u genocidu svjedočio pripadnost armenskom narodu i kulturi, bivši umoren poput pjesnika Sajat Nove. Alfrant Masis Bedrosian iz Kölna svojom obiteljskom pričom koja govori o genocidu u Sebasti, iz prve ruke priča o tužnoj armenskoj sudbini, dok ugledni hrvatski povjesničar Ivo Banac u eseju U Sivasu, na grobu svetoga Vlaha, biva svjedokom sadašnjeg suvremenog trenutka Sebaste s kraja XX. stoljeća. Autor Banac svojim esejom bilježi se među rijetke hrvatske putopisce koji su se bavili levantinskim temama i dubrovačkim tragovima. Ugledni hrvatski povjesničar o. p. Stjepan Krasić u svom prilogu o Ivanu Dominiku Stratiku iz XVIII. stoljeća, borcu za armenska vjerska prava nadopunio je sintetskim prilogom promišljanje armenske crkvene povijesti u njenim sudbonosnim vremenima. Kao nitko dosad, akademik Stjepan Krasić založio se za uspostavljanje hrvatsko-armenskih crkvenih odnosa, predlaganjem pozivanja Velike Kuće Cilicije na blagdan sv. Vlaha 2010., te svojom promišljanjem postavljanjem armenskog hačkara u klaustra dominikanskog samostana u Dubrovniku kao mjesta komemorinja stoljetnih hrvatsko-armenskih duhovnih veza. Autor Vinicije B. Lupis sažeto je svojim prilogom prikazao važnost Sebaste u armenskoj povijesti i kulturi, kao i dubrovačkoj memoriji. Sebasta je grad Sv. Vlaha, ali i mjesto mučeništva Četrdeset svetih mučenika iz Sebaste. Oni su mučeni tijekom drugog desetljeća IV. stoljeća za vrijeme cara Licinija i upravitelja Agrikolaja bacanjem na led i u kipuću vodu. Njihov je kult utemeljila carica Pulherija (399. – 453.), te se njihovo slavljenje nalazi u Stonskim odlukama iz XIV. stoljeća i čašćeni su kao službeni blagdan Dubrovačke Republike sve do početka XIX. stoljeća.

Sebasta je rodni grad (1676.) velikog Mekhitara, utemeljitelja Mekhitarističkog reda., koji je na Zapadu poznat po tiskanju knjiga. Mehitaristička tiskara je imala pravo tiskanja na istočnim i zapadnim jezicima. Upravo u ovoj armenskoj tiskari tiskano je oko 240 hrvatskih knjiga. Među njima su i djelâ dubrovačkih književnika i kulturnih djelatnika: Antuna Roccija, Balda Bogišića, Benedikta Staya, Antuna Gleđevića, Ivana Šiška Gundulića, Meda Pucića i više drugih. U armenskoj tiskari je tiskano i klučno djelo hrvatske numizmatike književnog povjesničara i i numizmatičara iz Dubrovnika Milana Rešetara Das Münzwesen der Republik Ragusa 1910. godine. Godine 1849. objavljena je i pjesma u čast bana Josipa Jelačića, koju je preveo s hrvatskog izvornika Dubrovčanina Antuna Kaznačića tadašnji dubrovački perspektivni svećenik, a kasniji kotorski i splitski biskup Marko Kalogjera. Armenski narod je putem mekhitarističke tiskare ostavio trajan trag na hrvatski narodni preporod XIX. stoljeća.

Dubrovnik je pohodio predposljednji armenski katolički nadbiskup Sebaste 30. srpnja 1902., koji je tada dočekan uz najviše crkvene počasti. Nadbiskup Sebaste došao je tada u Dubrovnik s nakanom prikupljanja novca za otkup Svečeva groba od nevjernika, i sve do 2010. godine i dolaska a nadbiskupa Katolikata Velike Kuće Cilicije – Njegove Milosti Narega Alemeziana, postiji hijatus u crkvenim vezama Dubrovnika i Armenaca. Uspostavljanjem crkvenih veza i obnovom isto tako kulturnih veza, koji se očituju i u radu Matice hrvatske – Ogranka Ston kroz tiskanje knjige Armenija – domovina sv. Vlaha u koautorstu Artura R. Bagdasarova i Vinicija B. Lupisa koji je bio i njenim urednikom. Povjesničar Vinicije B. Lupis u Hrvatskoj je pred jedno desetljeće prvi javno progovorio o armenskom pitanju, genocidu i hrvatsko-armenskim vezama, tako je ovaj zbornik ujedno odgovor na brojne nedoumice u hrvatskoj javnosti o važnosti kršćanske Sebaste za kršćansku univerzalnu ekumenu i o samom vjerodostojnom svjedočenju o sv. Vlahu, kao o duhovnom simbolu koji trajno povezuje hrvatski i armenski narod. Od dolaska nadbiskupa Narega Alemaziana do dolaska nadbiskupa Keghama Katcheriana, te djelovanjem Društvo prijatelja Armenije u Dubrovniku mnogo štošta se promjenilo i dubrovačka i šira hrvatska javnost bolje su upoznati s Armencima i njihovom kulturom i duhovnosti. Isto tako, ova dvojezična knjiga je most koji će povezati dva naroda, jer je upravo cilj ovog projekta Matice hrvatske Ogranka Ston u jubilarnoj godini sv. Vlaha obilježiti spomen na zaštitnika grada Stona i Općine Ston, ali i jedine hrvatske biskupije kojoj je od XIV. stoljeća katedrala bila pod zaštitom sv. Vlaha. Nadamo se kako će Armenci i Hrvati u ovoj knjizi iščitati potrebu što boljeg međusobnog upoznavanja, te razumjevanja i pripadnosti univerzalnoj kršćanskoj ekumeni, apostolskih utemeljih Crkava u ovim teškim i mračnim vremenima za kršćane.

>>> PODRUČNI CENTAR DUBROVNIK

 

Također provjeri

Predstavljanje platforme „Put karijere“ na 2. konferenciji školskih psihologa – „Horizonti snage“

Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (29. 2. – 1. 3. 2024.) održana je 2. konferencija… Pročitaj više o Predstavljanje platforme „Put karijere“ na 2. konferenciji školskih psihologa – „Horizonti snage“