5. tribina u Puli: Obljetnice biskupa Jurja Dobrile

U Područnom centru Instituta Ivo Pilar u Puli u ciklusu Dvadeset godina istraživanja Instituta Ivo Pilar održana je 26. travnja 2012. tribina u povodu 200. obljetnice rođenja i 130. obljetnice smrti istarskog preporoditelja biskupa Jurja Dobrile. O različitim vidovima djelovanja najznamenitijeg istarskog Hrvata u 19. stoljeću govorili su: prof. dr. Josip Grbac, redoviti profesor Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu – Područni studij u Rijeci, dr. sc. Stipan Trogrlić, izv. prof. iz Područnog centra Pula i prof. Mihovil Dabo, Odjel za humanističke znanosti Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli

dobrila IZ TISKA: Dobrila nas uči potrebi povezanosti klera i naroda

Biskup, nacionalni preporoditelj i prosvjetitelj, izdavač, narodni poslanik – svi aspekti djelovanja Jurja Dobrile proizlaze iz njegova kršćanskog nadahnuća. Iskustvo djetinjstva, odrastanja u brojnoj obitelji u kojoj je vjera bila važna, osjećaj socijalne zapostavljenosti i obespravljenosti, sve ga je to formiralo. Za svećenički poziv oprijedileio se da bi mogao pomoći svom narodu, istarskim Hrvatima koji su tada bili izrazito siromašni i neobrazovani. Nosio je identitet seljačkog sina i kad je hodao bečkim dvorom – istaknuo je prof. dr. sc. Stipan Trogrlić, voditelj Područnog centra u Puli Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar na znanstvenoj tribini posvećenoj životu i djelu biskupa Dobrile

O Dobrilinoj ostavštini govorili su profesori Stipan Trogrlić, Josip Grbac i Mihovil Dabo

Govoreći o aktualnosti Dobriline misli i djela za današnji trenutak, prof. dr. sc. Josip Grbac, redoviti profesor na KBF-u – Područni studij teologije u Rijeci, istaknuo je četiri prepoznatljiva Dobrilina traga. 1. Konkretizacija stare kršćanske maksime “Gratia supponit naturam – Milost pretpostavlja narav”. Dobrilini “analfabeti” današnji su indiferentisti i to je “natura” u koju se treba ustaliti “gratia”. 2. Politička i kulturološka diskriminacija većine u vrijeme Dobrile danas je postala etička, gospodarska i vrijednosna diskriminacija te iste većine. 3. Za Dobrilu potlačivanje drugih nije bilo samo pitanje etike nego same vjere. Biti nepravedan znači činiti istinski grijeh. Ovu baštinu nisu naučili mnogi ponajmanje moderni tajkuni profiteri koji se diče kršćanskim imenom i pripadnošću. 4. Na tragu Dobriline promocije katoličkih udruženja moramo danas promovirati udruženja ljudi i građana koja će biti sposobna nametnuti politici određena rješenja, a ne samo prihvaćati ono što nam politika servira na pladnju.
Prof. Mihovil Dabo s Odsjeka za povijest Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli dao je pregled političkog rada biskupa Dobrile. Smatra da je Dobrilina dugogodišnja ustrajnost urodila značajnim plodovima još za Dobrilina života da bi se tek u desetljećima pred Prvi svjetski rat pokazalo koliko su čvrsti temelji što ih je osigurao organiziranom političkom pokretu istarskih Hrvata.
Dr. sc. Stipan Trogrlić, iz Područnog centra u Puli osvrnuo se na crkveno-vjersko (pastoralno) djelovanje biskupa Dobrile. Naglasio je kako katolički “univerzalistički” identitet nije bio limitirajući faktor u Dobrilinu nacionalno-zavičajnom identitetu. Za razumjeti Dobrilu jednako su važne katolička, nacionalna i zavičajna razina.

Pozivnica za tribinu Biskup Juraj Dobrila – život i djelo, Pula, 26. travnja 2012.

pula_tr5

>>> PODRUČNI CENTAR PULA

Također provjeri

Predstavljanje platforme „Put karijere“ na 2. konferenciji školskih psihologa – „Horizonti snage“

Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (29. 2. – 1. 3. 2024.) održana je 2. konferencija… Pročitaj više o Predstavljanje platforme „Put karijere“ na 2. konferenciji školskih psihologa – „Horizonti snage“