Konferencija: GOSPODARSKO STANJE HRVATSKE I POST-KRIZNE STRATEGIJE

U organizaciji Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, Zaklade Konrada Adenauera – Zagreb i Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 16. rujna 2011. održana je u dvorani Rektorata Sveučilišta u Zagrebu konferencija GOSPODARSKO STANJE HRVATSKE I POST-KRIZNE STRATEGIJE. Ključne teme konferencije bile su utjecaj krize na mala i srednja hrvatska poduzeća, njihove strategije izlaska iz krize te gospodarsko stanje Hrvatske u 2011. prema mišljenju reprezentativnih predstavnika znanstvene, znanstveno-nastavne, poduzetničko-poslovne i menadžerske elite: Rezultati istraživanja / Prezentacije izlagača / Program / Odjeci u medijima
 

konferencija_logo

 
Pozivnica i program konferencije 

konf_1


Predstavljeni rezultati dvaju istraživanja
 

poduzeca stanje_nacije Na konferenciji su predstavljeni rezultati dvaju empirijskih istraživanja: PODUZEĆA, KRIZA I STRATEGIJE OPSTANKA dr. sc. Drage Čengića i suradnika te GOSPODARSKO STANJE HRVATSKE NACIJE 2011. dr. sc. Mladena Vedriša i dr. sc. Slavena Letice


Prezentacije izlagača

  

cengic poljane-boric vedris_letica
Dr. sc. Drago Čengić: Vlasnici, menadžeri i post-krizne strategije… Dr. sc. Saša Poljanec-Borić: Vlasnici, menadžeri, država… Dr. sc. Mladen Vedriš i dr. sc. Slaven Letica: Gospodarsko stanje…


Program 

 
10:00 Početak Konferencije

I. Kriza, poduzeća i strategije opstanka

lzlagači:

– Drago Čengić: Vlasnici, menadžeri i post-krizne strategije u hrvatskoj industriji

– Saša Poljanec-Borić: Regulacija, država i poduzeća

II. Gospodarsko stanje hrvatske nacije 2011.: Preliminarni rezultati anketnog istraživanja

Izlagači:

– Slaven Letica: Egzogeni (europski i globalni) uzroci hrvatske dužničke krize i recesije

– Mladen Vedriš: Endogeni (hrvatski) uzroci hrvatske dužničke krize i recesije te mogućnosti za pozitivne makro-ekonomske i razvojne politike

11:00 Pauza

11:15 Nastavak

III. Rasprava

Uvodni komentatori:

– Ljubo Jurčić

– Velimir Šonje

12:30 Prigodni domjenak

Uz temu

 

Po svome sadržaju, svaka ekonomska kriza tiče se gospodarstva kao posebnog sustava organizacije za proizvodnju, raspodjelu, razmjenu i potrošnju roba i usluga. Kolokvijalna definicija krize podsjeća nas da je to situacija u kojoj gospodarstvo neke zemlje proživljava iznenadni pad izazvan financijskom krizom, a obilježava ju pad BDP-a, smanjena likvidnost i rast ili pad cijena ovisno o tendencijama inflacije ili deflacije. Nakon određenoga vremena može uzeti oblik recesije ili depresije.

Kad je riječ o Hrvatskoj, već tijekom 2008. godine postalo je jasno da nas svjetska financijsko-ekonomska kriza neće mimoići, bez obzira što je to u početku nijekao tzv. politički establishment. Prema novim istraživanjima D. Čengića i suradnika te S. Letice i M. Vedriša, koje ćemo predstaviti na Konferenciji, aktualno stanje hrvatskog društva obilježava duboka podvojenost oko: a) ocjene uzroka nastale društvene i ekonomske krize; b) još i više, mogućih načina njena rješavanja i prevladavanja. Provedeno empirijsko istraživanje po svojim rezultatima potvrđuje dvije osnovne teze: da je akutna i otvorena ekonomska te društvena kriza prvenstveno endogeni fenomen, kojeg je globalna kriza tek pojačano pozicionirala na razini nacionalne prepoznatljivosti. I drugo, da postoji odgovornost države u širem kontekstu: poglavito izvršna vlast i zakonodavna vlast su ključne poluge i mjesta odgovornosti, od kojih se očekuje da pokrenu naciju na programu svojevrsnog programatskog i djelatnog zaokreta.

U tom kontekstu, završetak pregovora o prijemu u članstvo Europske unije i načelna odluka o ulasku Republike Hrvatske u EU 1. srpnja 2013. morali bi biti bitan poticaj u uspostavi vlastitog sustava uspješnosti, ali nikako ne i zamjena za izravan angažman u njegovoj uspostavi i ostvarenju. Pri tome se ne treba zanositi iluzijama o automatizmu dolaska do vlastite uspješnosti samom činjenicom članstva u EU.

S druge strane, kriza je do sada skinula brojne maske, pogotovo one o naravi prethodnoga gospodarskoga rasta, o stvarnoj (ne)brizi politike i države za gospodarski razvoj zemlje i o razvojnoj (ne)moći hrvatskoga gospodarstva. Razotkrila je i brojna unutrašnja žarišta društvenih i ekonomskih sukoba, koja godinama rezultiraju društvenom potrošnjom bez ekonomskoga pokrića i kupovinom socijalnoga mira na račun budućih generacija. Postoje Ii i gdje su ključevi za izlazak iz sadašnje ekonomske recesije i krize upravljanja zemljom? Ključno je po nama pitanje – može Ii se hrvatska politička i poslovna elita od slugu krize pretvoriti u njene gospodare, gradeći na svojem i europskom iskustvu iz posljednjih nekoliko godina novi model razvoja?

Dio odgovora na ova pitanja želimo rasvijetliti kroz izlaganja na konferenciji na koju Vas pozivamo, a koja će se održati u petak, 16. rujna 2011. u prostorijama Sveučilišta u Zagrebu, u zgradi Pravnoga fakulteta.

 


Odjeci u medijima

 

– Zagrebačka inicijativa: Održana konferencija Gospodarsko stanje Hrvatske i post-krizne strategije
– HRT: Hrvatska uživo, 16. rujna 2011. – 1. prilog
– Poslovni.hr: Jurčić: Program Kukuriku koalicije nije pogodio suštinu problema

 

 konf_2

 

 

 >>> Centar za istraživanje poduzetništva

 

 

 

Također provjeri

Predstavljanje zbornika radova IDENTITET HRVATA BOKE KOTORSKE; Zagreb, 18. 3. 2024.

Institut društvenih znanosti Ivo Pilar u suradnji s Hrvatskim kulturnim društvom Napredak organizirao je predstavljanje… Pročitaj više o Predstavljanje zbornika radova IDENTITET HRVATA BOKE KOTORSKE; Zagreb, 18. 3. 2024.