Institut društvenih znanosti Ivo Pilar Pilar
U organizaciji Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, Zaklade Konrada Adenauera – Zagreb i Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 16. rujna 2011. održana je u dvorani Rektorata Sveučilišta u Zagrebu konferencija GOSPODARSKO STANJE HRVATSKE I POST-KRIZNE STRATEGIJE. Ključne teme konferencije bile su utjecaj krize na mala i srednja hrvatska poduzeća, njihove strategije izlaska iz krize te gospodarsko stanje Hrvatske u 2011. prema mišljenju reprezentativnih predstavnika znanstvene, znanstveno-nastavne, poduzetničko-poslovne i menadžerske elite: Rezultati istraživanja / Prezentacije izlagača / Program / Odjeci u medijima
 |
– Pozivnica i program konferencije
Predstavljeni rezultati dvaju istraživanja
 |
 |
Na konferenciji su predstavljeni rezultati dvaju empirijskih istraživanja: PODUZEĆA, KRIZA I STRATEGIJE OPSTANKA dr. sc. Drage Čengića i suradnika te GOSPODARSKO STANJE HRVATSKE NACIJE 2011. dr. sc. Mladena Vedriša i dr. sc. Slavena Letice |
 |
 |
 |
| Dr. sc. Drago Čengić: Vlasnici, menadžeri i post-krizne strategije… | Dr. sc. Saša Poljanec-Borić: Vlasnici, menadžeri, država… | Dr. sc. Mladen Vedriš i dr. sc. Slaven Letica: Gospodarsko stanje… |
10:00 Početak Konferencije
I. Kriza, poduzeća i strategije opstanka
lzlagači:
– Drago Čengić: Vlasnici, menadžeri i post-krizne strategije u hrvatskoj industriji
– Saša Poljanec-Borić: Regulacija, država i poduzeća
II. Gospodarsko stanje hrvatske nacije 2011.: Preliminarni rezultati anketnog istraživanja
Izlagači:
– Slaven Letica: Egzogeni (europski i globalni) uzroci hrvatske dužničke krize i recesije
– Mladen Vedriš: Endogeni (hrvatski) uzroci hrvatske dužničke krize i recesije te mogućnosti za pozitivne makro-ekonomske i razvojne politike
11:00 Pauza
11:15 Nastavak
III. Rasprava
Uvodni komentatori:
– Ljubo Jurčić
– Velimir Šonje
12:30 Prigodni domjenak
Uz temu
Po svome sadržaju, svaka ekonomska kriza tiče se gospodarstva kao posebnog sustava organizacije za proizvodnju, raspodjelu, razmjenu i potrošnju roba i usluga. Kolokvijalna definicija krize podsjeća nas da je to situacija u kojoj gospodarstvo neke zemlje proživljava iznenadni pad izazvan financijskom krizom, a obilježava ju pad BDP-a, smanjena likvidnost i rast ili pad cijena ovisno o tendencijama inflacije ili deflacije. Nakon određenoga vremena može uzeti oblik recesije ili depresije.
Kad je riječ o Hrvatskoj, već tijekom 2008. godine postalo je jasno da nas svjetska financijsko-ekonomska kriza neće mimoići, bez obzira što je to u početku nijekao tzv. politički establishment. Prema novim istraživanjima D. Čengića i suradnika te S. Letice i M. Vedriša, koje ćemo predstaviti na Konferenciji, aktualno stanje hrvatskog društva obilježava duboka podvojenost oko: a) ocjene uzroka nastale društvene i ekonomske krize; b) još i više, mogućih načina njena rješavanja i prevladavanja. Provedeno empirijsko istraživanje po svojim rezultatima potvrđuje dvije osnovne teze: da je akutna i otvorena ekonomska te društvena kriza prvenstveno endogeni fenomen, kojeg je globalna kriza tek pojačano pozicionirala na razini nacionalne prepoznatljivosti. I drugo, da postoji odgovornost države u širem kontekstu: poglavito izvršna vlast i zakonodavna vlast su ključne poluge i mjesta odgovornosti, od kojih se očekuje da pokrenu naciju na programu svojevrsnog programatskog i djelatnog zaokreta.
U tom kontekstu, završetak pregovora o prijemu u članstvo Europske unije i načelna odluka o ulasku Republike Hrvatske u EU 1. srpnja 2013. morali bi biti bitan poticaj u uspostavi vlastitog sustava uspješnosti, ali nikako ne i zamjena za izravan angažman u njegovoj uspostavi i ostvarenju. Pri tome se ne treba zanositi iluzijama o automatizmu dolaska do vlastite uspješnosti samom činjenicom članstva u EU.
S druge strane, kriza je do sada skinula brojne maske, pogotovo one o naravi prethodnoga gospodarskoga rasta, o stvarnoj (ne)brizi politike i države za gospodarski razvoj zemlje i o razvojnoj (ne)moći hrvatskoga gospodarstva. Razotkrila je i brojna unutrašnja žarišta društvenih i ekonomskih sukoba, koja godinama rezultiraju društvenom potrošnjom bez ekonomskoga pokrića i kupovinom socijalnoga mira na račun budućih generacija. Postoje Ii i gdje su ključevi za izlazak iz sadašnje ekonomske recesije i krize upravljanja zemljom? Ključno je po nama pitanje – može Ii se hrvatska politička i poslovna elita od slugu krize pretvoriti u njene gospodare, gradeći na svojem i europskom iskustvu iz posljednjih nekoliko godina novi model razvoja?
Dio odgovora na ova pitanja želimo rasvijetliti kroz izlaganja na konferenciji na koju Vas pozivamo, a koja će se održati u petak, 16. rujna 2011. u prostorijama Sveučilišta u Zagrebu, u zgradi Pravnoga fakulteta.
– HRT: Hrvatska uživo, 16. rujna 2011. – 1. prilog
– Poslovni.hr: Jurčić: Program Kukuriku koalicije nije pogodio suštinu problema
