Institut društvenih znanosti Ivo Pilar Pilar
Hrvatska vojska – hrvatsko društvo tema je 101. broja časopisa Društvena istraživanja za svibanj-lipanj 2009. O temi pišu: Tomislav Smerić, Marinko Ogorec, Dario Matika, Anka Mišetić, Geran-Marko Miletić, Renata Franc, Ines Ivičić, Vlado Šakić, Ivan Rogić
Tematski blok 101. broja Društvenih istraživanja donosi priloge nastale u sklopu rada na projektu Hrvatska vojska – hrvatsko društvo, koji od 2007. godine provodi Institut društvenih znanosti Ivo Pilar u suradnji s Institutom za istraživanje i razvoj obrambenih sustava Ministarstva obrane Republike Hrvatske. Uz temu broja Tomislav Smerić piše:
 |
Pet radova okupljenih u tematskome bloku Hrvatska vojska – hrvatsko društvo donosi tek fragmente utvrđenih istraživačkih nalaza, no istodobno zasigurno pridonose uspostavi referentnog okvira budućih istraživanja društveno relevantnih obilježja oružanih snaga i njihove interakcije s društvenom okolinom u hrvatskome kontekstu (Tomislav Smerić) |
“Istraživanje ima kao opći cilj obogaćivanje spoznaja o ulozi i statusu oružanih snaga u suvremenom hrvatskom društvenom kontekstu – navlastito u svjetlu dubokih poratnih strukturnih i funkcionalnih transformacija OS RH, njihova društvenoga (institucionalnog) položaja te ostvarivanja aspiracija Republike Hrvatske u političko-vojnim integracijskim procesima. Potrebu posvećivanja istraživačke pozornosti ovome problemskom sklopu dodatno pojačavaju društveno-historijske i geopolitičke specifičnosti hrvatskoga konteksta (primjerice, ratni ambijent formiranja OS RH), po mnogočemu posebne i u odnosu prema drugim usporedivim nacionalnim kontekstima i u odnosu prema postojećim spoznajama na ovome području (teorijske analitičke modele oblikovane u disciplinarnim znanstvenim istraživačkim tradicijama). Razmatranje naznačenoga problemskog sklopa realizirano je u tri zasebne, ali povezane, tematske cjeline: (1) stavovi hrvatske javnosti spram Hrvatske vojske; (2) hrvatski nacionalni identitet i identitet Hrvatske vojske i (3) Hrvatska vojska i nacionalna strategija razvitka. Empirijsku podlogu istraživanja čine rezultati triju terenskih ispitivanja provedenih od veljače do lipnja 2008. godine – dvaju provedenih na reprezentativnim nacionalnim uzorcima hrvatske javnosti (N = 3420 i N = 1000) te istraživanja provedenog na reprezentativnom uzorku časnica i časnika OS RH (N = 596).”
Broj donosi i studije: Nacionalne ideologije i umjetnost u 19.stoljeću na primjeru fresaka u apsidama đakovačke katedrale (Dragan Damjanović); Vrijednosne predodžbe javnosti o identitetu krajobraza – slučaj riječnih krajobraza u Hrvatskoj (Sonja Butula); Povezanost između radnih stresora i sukoba rad – obitelj: prijenos na bračnu kvalitetu drugog partnera (Josip Obradović, Mira Čudina-Obradović); Nesigurnost posla kao predmet istraživanja u psihologiji: teorije, operacionalizacije, nalazi (Darja Maslić Seršić, Janja Trkulja); Zadovoljstvo životom u adolescenata: učinci percipiranoga ekonomskog statusa obitelji, samopoštovanja i kvalitete odnosa s obitelji i vršnjacima (Zora Raboteg-Šarić, Andreja Brajša-Žganec, Marija Šakić); Implicitne teorije inteligencije učenika osmih razreda (Kristina Kopić, Andrea Vranić, Predrag Zarevski); Imovina žena i društvene klase u suvremenom Zagrebu (Katherine Sredl, Nataša Renko).
Puni tekstovi radova broja dostupni su na Portalu znanstvenih časopisa Republike Hrvatske HRČAK na adresi:
