Hrvatski kapitalizam i društvena integracija: problemi učinka i legitimacije

> O konferenciji

Tržišno gospodarstvo u Hrvatskoj, kao i u drugim europskim (posebno postsocijalističkim) zemljama, postupno ali snažno razara društvenu koheziju. Sporadični i parcijalni znanstveni uvidi pokazuju da državne i društvene institucije još uvijek ne uspijevaju produktivno integrirati društveno isključene skupine (kao što su nezaposleni, siromašni, stariji,..) u društvo. Istodobno, široka javnost okrivljuje, s pravom ili ne, menadžere, poduzetnike i vladajuće elite za osiromašenje stanovništva i glorifikaciju ‘divljega kapitalizma’.

Ova je konferencija jedan u seriji znanstvenih i profesionalnih susreta koje se pod općim nazivom ‘Annales Pilar’ održavaju svake godine u organizaciji Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i zainteresiranih partnerskih institucija – iz Hrvatske i inozemstva. Cilj nam je da ovom konferencijom iz različitih perspektiva, teorijskih i empirijskih, lokalnih i međunarodnih, osvijetlimo i raspravimo ključne aspekte odnosa ‘hrvatskoga proto–kapitalizma’ i društvene integracije, djelovanja novih institucija i njihovu učinkovitost te  promislimo legitimacijske probleme ključnih sudionika tržišnoga društva u nastajanju.

Tržišno gospodarstvo u Hrvatskoj, kao i u drugim europskim (posebno postsocijalističkim) zemljama, postupno ali snažno razara društvenu koheziju. Sporadični i parcijalni znanstveni uvidi pokazuju da državne i društvene institucije još uvijek ne uspijevaju produktivno integrirati društveno isključene skupine (kao što su nezaposleni, siromašni, stariji,..) u društvo. Istodobno, široka javnost okrivljuje, s pravom ili ne, menadžere, poduzetnike i vladajuće elite za osiromašenje stanovništva i glorifikaciju ‘divljega kapitalizma’.

Pri tome u javnome i znanstvenome diskursu izostaju nezavisne, empirijske i usporedne analize ključnih rezultata i legitimacijskih problema dosadašnjeg razvoja kapitalizma u Hrvatskoj i sličnim europskim zemljama. Zato nam je stalo da sudionici ove konferencije kroz svoje radove posebno tematiziraju sljedeća pitanja i problemske sklopove:

– Koji su glavni društveni, ekonomski, politički i socijalni učinci hrvatskoga kapitalizma u zadnjih 15 godina? Pretežu li među njima pozitivni ili negativni rezultati?
– U kojoj je mjeri ‘hrvatski protokapitalizam’ još uvijek samo politički (državni) kapitalizam, a u kojoj mjeri je ‘samo’ ili ‘i’ poduzetnički kapitalizam? Jesu li pojmovi političkoga i poduzetničkoga kapitalizma primjereni za bitnu identifikaciju temeljnih  procesa u zadnjih 15 godina u hrvatskome društvu?
– Koji ključni učinci i dimenzije hrvatskoga kapitalizma imaju najveći utjecaj po dez/integraciju hrvatskoga društva? Kako danas promišljati društvenu/socijalnu izdržljivost, integraciju i dezintegraciju s obzirom na prisutne zahtjeve ekonomskoga učinka (ekonomskog rasta), europskih integracija i globalizacije? Koja su u tome smislu iskustva iz zemalja Srednje Europe važna za Hrvatsku?
– Koji je poželjan odnos između rada i kapitala s obzirom na zahtjeve ekonomskoga učinka, procese globalizacije u našem okruženju i očekivanja poslodavaca i radnika? Kako je taj odnos ‘definiran’ u zemljama Srednje Europe (posebno u Njemačkoj) u zadnjih 15 godina, a kako u nas? Što je to ‘društveno tržišno gospodarstvo’ u hrvatskim okolnostima? Je li potreban i moguć ‘novi društveni ugovor s radništvom’ zbog zahtjeva budućega ekonomskoga rasta i društvene integracije?
– Koji su načini legitimacije poduzetništva i kapitalizma primjereni hrvatskome društvu: na razini političke elite, države, menadžera i poduzetnika? Kakav je odnos između malih i srednjih poduzeća i društvene odgovornosti u nacionalnoj i komparativnoj perspektivi? Pridonosi li praksa korporacijske društvene odgovornosti boljem socijalnom dijalogu ključnih tržišnih sudionika/aktera?
– U kojem smjeru idu vrijednosne promjene u hrvatskome društvu: u smjeru transformacije u ‘poduzetničko društvo ili u smjeru transformacije u ‘rentijersko društvo’? U kojoj mjeri i na koji način procesi usklađivanja hrvatskih institucija sa zakonodavstvom EU utječu na ponašanje ključnih poslovnih /poduzetničkih sudionika na hrvatskome tržištu? Koja je uloga formalnih i neformalnih institucija u dosadašnjem razvoju kapitalizma na našem prostoru?

Prijava za konferenciju

Poziv za konferenciju

Program konferencije

 > Poziv za konferenciju

Znanstveni skup „Annales Pilar 2008.“
Zaključni poziv za međunarodnu konferenciju

HRVATSKI KAPITALIZAM I DRUŠTVENA INTEGRACIJA: PROBLEMI UČINKA I LEGITIMACIJE
Organizatori: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Zaklada Konrad Adenauer
Mjesto održavanja konferencije: Zagreb, Institut Pilar, Marulićev trg 19/I
Vrijeme održavanja konferencije: 24.-25. travnja 2008.

Cilj
Kao jedna u nizu unutar znanstvenih skupova ‘Annales Pilar”, ova Konferencija smjera iz različitih perspektiva, teorijskih i empirijskih, lokalnih i međunarodnih, osvijetliti i raspraviti ključne aspekte odnosa ‘hrvatskoga proto–kapitalizma’ i društvene integracije, djelovanje novih institucija i njihovu učinkovitost te legitimacijske probleme ključnih sudionika tržišnoga društva u nastajanju.
Tržišno gospodarstvo u Hrvatskoj, kao i u drugim europskim (posebno postsocijalističkim) zemljama, postupno ali snažno razara društvenu koheziju. Sporadični i parcijalni znanstveni uvidi pokazuju da državne i društvene institucije još uvijek ne uspijevaju produktivno integrirati društveno isključene skupine (kao što su nezaposleni, siromašni, stariji,..) u društvo. Istodobno, široka javnost okrivljuje, s pravom ili ne, menadžere, poduzetnike i vladajuće elite za osiromašenje stanovništva i glorifikaciju ‘divljega kapitalizma’. Pri tome u javnome i znanstvenome diskursu izostaju nezavisne, empirijske i usporedne analize ključnih rezultata i legitimacijskih problema dosadašnjeg razvoja kapitalizma u Hrvatskoj i sličnim europskim zemljama. Zato nam je stalo da sudionici ove konferencije kroz svoje radove posebno tematiziraju sljedeća pitanja i problemske sklopove:

Pitanja i teme od interesa
● Koji su glavni društveni, ekonomski, politički i socijalni učinci hrvatskoga kapitalizma u zadnjih 15 godina?
Teme:
– Nova društvena struktura i obrasci društvenoga napredovanja
– Nova društvena struktura i linija siromaštva
– Zapošljavanje i nova profesionalna struktura
– Nove ekonomske elite i političke stranke
● U kojoj je mjeri ‘hrvatski protokapitalizam’ još uvijek samo politički (državni) kapitalizam, a u kojoj mjeri je ‘samo’ ili ‘i’ poduzetnički kapitalizam? Jesu li pojmovi političkoga i poduzetničkoga kapitalizma primjereni za bitnu identifikaciju temeljnih procesa u zadnjih 15 godina u hrvatskome društvu?
Teme:
– Zapadnoeuropski kapitalizam danas: politički, poduzetnički ili…?
– Istočnoeuropski kapitalizam danas: tendencije i obrasci
– Kapitalizam u Hrvatskoj: preslikavanje tendencija ili razvoj lokalnoga obrasca
● Koji ključni učinci i dimenzije hrvatskoga kapitalizma imaju najveći utjecaj po dez/integraciju hrvatskoga društva? Kako danas promišljati društvenu/socijalnu izdržljivost, integraciju i dezintegraciju s obzirom na prisutne zahtjeve ekonomskoga učinka (ekonomskog rasta), europskih integracija i globalizacije? Koja su u tome smislu iskustva iz zemalja Srednje Europe važna za Hrvatsku?
Teme:
– Društvena integracija u ‘proto-kapitalizmu’: zapošljavanje vs. rentijerski mentalitet
– Društvena integracija i obrazovanje
– Društvena skrb i život ispod linije siromaštva
● Koji je poželjan odnos između rada i kapitala s obzirom na zahtjeve ekonomskoga učinka, procese globalizacije u našem okruženju i očekivanja poslodavaca i radnika? Kako je taj odnos ‘definiran’ u zemljama Srednje Europe (posebno u Njemačkoj) u zadnjih 15 godina, a kako u nas? Što je to ‘društveno tržišno gospodarstvo’ u hrvatskim okolnostima? Je li potreban i moguć ‘novi društveni ugovor s radništvom’ zbog zahtjeva budućega ekonomskoga rasta i društvene integracije?
Teme:
– Društveno-tržišno gospodarstvo u Njemačkoj: sadašnjost i budući izgledi
– Kapital i rad u Hrvatskoj: je li moguće društveno-tržišno gospodarstvo u Hrvatskoj?
– Ekonomski učinak, globalizacija i fleksibilnost rada: europska praksa i hrvatsko iskustvo
● Koji su načini legitimacije poduzetništva i kapitalizma primjereni hrvatskome društvu: na razini političke elite, države, menadžera i poduzetnika? Kakav je odnos između malih i srednjih poduzeća i društvene odgovornosti u nacionalnoj i komparativnoj perspektivi? Pridonosi li praksa korporacijske društvene odgovornosti boljem socijalnom dijalogu ključnih tržišnih sudionika/aktera?
Teme:
– Politička elita i novi poduzetnici: savez za rast ili savez za moć?
– Nove ekonomske elite i načini legitimacije
– Mala i srednja poduzeća i društvena odgovornost
● U kojem smjeru idu vrijednosne promjene u hrvatskome društvu: u smjeru transformacije u ‘poduzetničko društvo’ ili u smjeru transformacije u ‘rentijersko društvo’? U kojoj mjeri i na koji način procesi usklađivanja hrvatskih institucija sa zakonodavstvom EU utječu na ponašanje ključnih poslovnih /poduzetničkih sudionika na hrvatskome tržištu? Koja je uloga formalnih i neformalnih institucija u dosadašnjem razvoju kapitalizma na našem prostoru?
Teme:
– Javnost i percepcija novih društvenih i ekonomskih struktura
– Javnost i novi poduzetnici/menadžeri
– Vrijednosti, obitelj i izbor zanimanja
– EU norme, regulatorne agencije i tržišno ponašanje lokalnih poduzeća
– Korporacijska društvena odgovornost i društveni dijalog u Hrvatskoj

Glavni govornici na Konferenciji
Na Konferenciji će kao glavni govornici nastupiti istaknuti sociolozi, ekonomisti i stručnjaci iz srodnih znanosti iz Njemačke, Austrije, Mađarske, Češke Republike, Poljske i Hrvatske.
Službeni jezici Konferencije bit će hrvatski, njemački i engleski. Izlaganja sudionika će se simultano prevoditi.

Priopćenja i radovi za Konferenciju
Svi pristigli sažetci i radovi za Konferenciju recenziraju se od strane neovisnih recenzenata.
Prošireni sažetci prihvaćenih radova tiskat će se u Knjizi sažetaka Konferencije. Najbolji pristigli radovi, sukladno ocjenama neovisnih recenzenata, objavit će se u Zbornika radova konferencije (uoči održavanja same konferencije).

Važni vremenski okviri
– Prijavljivanje naslova i sažetaka radova na hrvatskome i engleskome jeziku (maksimalno 500 riječi, Times New Roman, Font 12, MS Word document) : 5. studeni 2007.
– Odgovori autorima o ne/prihvaćanju njihovih radova poslat će se do 15 studenoga 2007.
– Dostavljanje kompletnih radova: 20. veljače 2008. godine.
– Obavijest o prihvaćanju konačnih radova za objavljivanje: 28. veljače 2008.

Smještaj sudionika
Organizacijske troškove Konferencije snose organizatori i sponzori te je zato izostavljena kotizacija za Konferenciju. Sudionici Konferencije (ukoliko su izvan Zagreba) snose troškove vlastita smještaja u nekome od zagrebačkih hotela.
Za opće podatke o Zagrebu i mogućnostima smještaja izvolite kontaktirati: http://www.zagreb-touristinfo.hr; www.croatia.hr.

Komunikacija i korespondencija
Sažetci radova i kompletni radovi dostavljaju se dr. Dragi Čengiću (e-mail: drago.cengic@pilar.hr) ili Ivani Mijić (ivana.mijic@pilar.hr).
Za komunikaciju su na raspolaganju i sljedeći telefoni i elektronske adrese:
Institut Ivo Pilar:
Telefoni: 00385 1 4886-800; 4886-808.
Telefaks: 00385 1 4828-296.
E-mail: uprava@pilar.hr
Programsko-organizacijski odbor Konferencije:
Telefoni: 098/414-954 (dr. Drago Čengić); 01/ 4886-808 (Ivana Mijić)